Nije Njemačka ono što smo mislili da jeste - pojačava se povratak dijaspore u BiH

Sve više bh. građana koji su decenijama živjeli u Njemačkoj i drugim zemljama razmišlja o povratku u Bosnu i Hercegovinu. Samo u prvih devet mjeseci 2025. u osnovne i srednje škole Tuzlanskog kantona vratilo se više od 130 učenika povratnika, najvećim dijelom iz Njemačke, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno, Njemačka gubi stanovništvo. Prema podacima Mediendienst Integration, u 2024. godini iz zemlje je odselilo oko 1,3 miliona ljudi, uključujući visokoobrazovane i one što su dobro integrirani. Razlozi odlaska su birokratija, visoki porezi i politički pomaci udesno.

Politička klima kao jedan od uzroka

Salem Malkić, suosnivač projekata HudHudPro i RahatLand, u razgovoru za Bloomberg Adriju ističe da je sve primjetniji povratak bh. građana povezan sa skretanjem Zapada udesno i općim osjećajem nesigurnosti koji se širi sjevernom hemisferom. Posebno naglašava da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila perspektivu - više se govori o ratu u Zapadnoj Evropi nego kod nas, pa, kako kaže, "postaje svejedno gdje živiš u tom smislu".

Depositphotos

 

Osim političke klime, i svakodnevni život igra važnu ulogu. Čak i kada je riječ o zdravoj ishrani, razlika je očigledna, na Zapadu su organske namirnice često skupe i teško dostupne, dok je u BiH to još uvijek mnogo pristupačnije.

Prema njegovim riječima, jedan od istaknutijih primjera je to da se u posljednje dvije godine u mjesto Kozarac vratilo 50-ak porodica. Također, primjetan je trend povratka u Tuzlanski kanton, ali i širom države. Anketa koju je proveo RahatLand pokazuje da 41 posto ispitanika planira povratak u narednih pet godina. Dodatno, na pitanje koliko članova domaćinstva se planira vratiti, znatan broj odgovorio je "četiri ili više", što jasno ukazuje na povratak mladih porodica, a ne samo pojedinaca.

Na osnovu tih rezultata, procjenjuje se da je riječ o najmanje 32.000 ljudi koji se žele vratiti u domovinu u narednih pet godina. Pritom, to ne uključuje sve one koji još nisu čuli za RahatLand, niti su učestvovali u anketi.

Malkić navodi da su pozitivne priče koje su dijeljene preko platforme "RahatLand" mnogima bile ključni povod za donošenje odluke o povratku. Među povratnicima su, kako kaže, i ljudi koji već imaju razvijene biznise i planiraju ih prebaciti u BiH. Mnogi od njih već imaju jasan plan, znaju čime će se baviti, imaju posao ili razvijen biznis.

"Povratak postaje masovan. Ne znam hoće li dostići razmjere odlaska radne snage koji se dešavao ranije, ali mi se svakako moramo potruditi da prepoznamo te ljude i da im damo priliku da donesu nešto novo", ističe Malkić.

Ključni razlozi za povratak

Povratnici navode i da se standard života u BiH u velikoj mjeri izjednačio sa Zapadom, da se infrastruktura znatno popravila, a prisustvo različitih kompanija dodatno povećava osjećaj stabilnosti. Kao ključne razloge za povratak izdvajaju kvalitet života i očuvanje porodičnih vrijednosti.

Depositphotos

 

Dio njih govori i o ličnim iskustvima koja su ubrzala odluku o povratku. "Nije Njemačka ono što smo mislili da jeste. To vidiš tek kada imaš neki problem", jedan je od komentara.

Trend povratka postaje sve vidljiviji i u obrazovnom sistemu. U osnovnim školama Tuzlanskog kantona, od januara do septembra 2025. godine, zabilježeno je 116 povratnika, dok je na početku školske 2024/2025. godine takvih učenika bilo 74. Podaci za školsku 2023/2024. godinu nisu prikupljani.

U srednjim školama u istom periodu vratilo se 20 učenika, dok ih je godinu ranije bilo osam. Najviše povratnika dolazi iz Njemačke (44 učenika), Slovenije (28) i Sjedinjenih Američkih Država (11). Godinu ranije prednjačili su povratnici iz Njemačke (21) i Slovenije (20), dok je treća po zastupljenosti bila Švedska (7).

Prema riječima Alema Dedića, stručnog savjetnika za obrazovanje pri Ministarstvu obrazovanja i nauke TK, trend povratka učenika u srednje škole pokazuje postepeni rast, što smatraju pozitivnim pokazateljem.

"Oni sa sobom nose određene izazove, prije svega u pogledu jezičke i obrazovne prilagodbe", kaže Dedić. Dodao je da Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, u saradnji sa školama i relevantnim institucijama, kontinuirano radi na unapređenju mjera koje omogućavaju što lakšu integraciju te djece u obrazovni sistem.

Pad oglašavanja

Mersiha Mima Mehić, direktorica portala MojPosao.ba/Kolektiv, za Bloomberg Adriju ističe da kontinuirano imaju slučajeve da im se građani, koji su ranije otišli iz BiH, obraćaju s namjerom povratka i pronalaska posla. To, kaže, pokazuje da povratak više nije izuzetak.

"U proteklih 12 mjeseci, putem našeg portala, oko 6.000 ljudi iz dijaspore apliciralo je za posao u BiH, što nije zanemariv broj. Pri tome govorimo o prijavama za posao prije samog povratka u zemlju", navodi Mehić. Ipak, u poređenju s prethodnim periodom, nisu zabilježili rast ukupnog broja prijava.

Mersiha Mima Mehić (Privatni arhiv)

 

Posebno je, tvrdi, zanimljivo da se povećava broj prijava iz SAD-a, Kanade, Austrije i Slovenije, dok je broj prijava iz Njemačke i Nizozemske smanjen. "To nam govori da interes za povratak postoji, ali da se trendovi razlikuju ovisno o zemlji", navodi Mehić.

Njemačka se suočava sa slabljenjem proizvodnje, ali i drugim izazovima, što svakako utječe na tržište rada. Uprkos tome, interes bh. građana za odlazak u Njemačku, tvrdi, i dalje ostaje snažan, prvenstveno zbog poznavanja jezika i već postojećih zajednica dijaspore, ali i zbog percepcije boljeg životnog standarda i stabilnijeg društvenog sistema.

"Bitno je razumjeti da je oglašavanje radnih mjesta u evropskim zemljama za 2025. palo za 15-20 posto u prosjeku i ispod je pretpandemijskog nivoa", navodi Mehić. Razlozi su nesigurnost tržišta uslijed nižeg ekonomskog rasta u Evropi uzrokovanog carinama SAD-a. U Velikoj Britaniji broj oglasa je pao za čak 40 posto uslijed povećanja troškova rada (minimalna plata), te su dodatno izgubili 160.000 radnih mjesta (od 3 miliona). Izuzetak čine Španija, Grčka i Portugal gdje broj poslova i zaposlenost i dalje rastu, dok nezaposlenost opada.

"Njemačka kao ekonomija za koju je BiH najviše vezana bilježi pad oglašavanja poslova 20-30 posto u posljednje dvije godine i ispod je pretpandemijskog nivoa", kaže Mehić.

S druge strane, zabilježena je povećana potražnja za takozvanim plavim ovratnicima (blue-collar jobs) koji se odnose na manuelne i tehničke poslove u sektorima poput proizvodnje, građevinarstva, održavanja i rudarstva. U narednoj godini se, kaže, očekuje oporavak ekonomije zbog fiskalnih stimulansa u infrastrukturu i odbranu, tj. namjensku industriju.

Mehić kao najveće izazove s kojima se povratnici susreću navodi birokratske prepreke, administrativnu neefikasnost i otežanu integraciju u lokalnu poslovnu kulturu.

"Dio povratnika očekuje standarde slične onima koje su imali u inozemstvu, što često nije slučaj na našem tržištu rada. Ako njihova očekivanja nisu ispunjena, rizik od ponovnog iseljavanja je značajan", kaže Mehić. Upravo zato je, dodaje, neophodno strateški djelovati i olakšati povratak, kreirati jasne programe i politike podrške, poput onih koje je Irska razvila prema svojoj dijaspori.

Globalno je prisutan trend smanjenja spremnosti na preseljenje u inozemstvo, dok istovremeno raste virtuelna mobilnost. Mehić navodi podatak da je čak 75 posto ispitanika iz BiH spremno raditi na daljinu za poslodavca van zemlje, što znači da mnogi biraju ostati ovdje, ali rade globalno. To je prilika za radnike, ali i izazov za domaće poslodavce jer moraju konkurirati stranim kompanijama ne samo platama, već i fleksibilnošću, balansom privatnog i poslovnog života, te kvalitetom poslova koje nude.