Bh. dijaspora na evropskom vrhu po učešću u BPD-u zemlje

Bosna i Hercegovina nalazi se pri samom evropskom vrhu po učešću dijaspore u bruto domaćem proizvodu. Procjenjuje se da lični transferi iz inozemstva čine oko 7,5 posto BDP-a BiH, što pokazuje koliko je dijaspora ključna za ekonomsku stabilnost domaćinstava. U takvom kontekstu, rast troškova života u BiH i dalje se ublažava novcem dijaspore, a podaci Centralne banke BiH pokazuju da su novčane doznake i ostali tekući transferi u stalnom porastu. U prvom kvartalu 2025. godine iznosili su 1,246 milijardi KM, dok su u drugom kvartalu porasli na 1,494 milijarde KM.

Ukupno gledano, za prvih šest mjeseci 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu je iz inozemstva stiglo više od 2,74 milijarde KM, čime je oboren prošlogodišnji rekord iz istog perioda. Najveći dio tekućih transfera odnosi se na novčane doznake, koje su u prvih pola godine iznosile 2,062 milijarde KM, što je rast u odnosu na 1,959 milijardi KM u istom periodu prošle godine.

 

 

Ovi tokovi novca omogućavaju mnogim domaćinstvima da ublaže rast troškova života i ostvare osnovne životne potrebe, posebno u gradovima i ruralnim sredinama, gdje ekonomske prilike ostaju ograničene.

Doznake kao oslonac domaćinstvima

Bosna i Hercegovina ima jednu od najbrojnijih dijaspora u odnosu na broj stanovnika, što je čini ključnim faktorom socio-ekonomskog okruženja. Ekonomski analitičar Igor Gavran za Bloomberg Adriju kaže da doznake iz inozemstva predstavljaju najveći i najstabilniji priliv novca u Bosnu i Hercegovinu te da po svom ekonomskom značaju daleko prevazilaze strana ulaganja. Kako tvrdi, strana ulaganja vrlo često dugoročno uzrokuju  veći odliv novca od početnog priliva, što se, prema njegovim riječima, može vidjeti na primjeru banaka i trgovačkih lanaca u stranom vlasništvu.

Gavran dodaje da doznake imaju i izuzetno važnu socijalnu ulogu, jer veliki broj građana u Bosni i Hercegovini preživljava najvećim dijelom upravo zahvaljujući pomoći članova porodice, rodbine i prijatelja iz dijaspore.

"Naravno, potrošnjom tog novca u BiH se finansira značajan dio ukupne ekonomske aktivnosti od kupovine proizvoda i usluga do ulaganja u nekretnine i privredu", navodi Gavran.

On dalje ističe da je suštinski problem povjerenje. Prema njegovim riječima, većinu građana koji danas šalju novac u Bosnu i Hercegovinu otjerala je vlast, bilo da su izbjegli tokom rata zbog tadašnjih vlasti na područjima gdje su živjeli, a koje su, kako podsjeća, i dalje u velikoj mjeri povezane s ratnim politikama, bilo da su se iselili nakon rata zbog diskriminacije ili loših ekonomskih i općih uslova života, za koje je, kako tvrdi, ponovo odgovorna domaća vlast.

„Zaista je teško onda istim ili sličnim ljudima povjerovati da im sada odjednom žele dobro i da su spremni poduzeti mjere koje omogućavaju sigurna ulaganja, povratak te uslove poslovanja i života barem približne onima u zemljama u kojima sada žive“, kaže Gavran.

Prema njegovim riječima, najefikasnija mjera bila bi da se svim građanima u Bosni i Hercegovini omoguće normalni uslovi života, a privrednicima normalni uslovi poslovanja. Samo u tom slučaju bi, kako ocjenjuje, i njihovi članovi porodice koji žive izvan BiH mogli povjerovati da se stanje zaista promijenilo i da se mogu vratiti, ulagati i živjeti u Bosni i Hercegovini onako kako su ranije željeli, ali nisu mogli, zbog čega su se i iselili.

Sve kratkoročne kampanje koje pokušavaju uvjeriti dijasporu da će imati uslove u BiH gotovo kao u Švicarskoj, dok istovremeno građani koji ovdje žive i dalje svakodnevno vide korupciju, kriminal, diskriminaciju i neimaštinu koje, kako naglašava, ta ista vlast kreira i održava, ne mogu dati nikakve rezultate.

Kako zaključuje Gavran, dosta građana iz dijaspore vratit će se sami, "trčeći", onog trenutka kada se uvjere da je to najbolji izbor za njih i njihove porodice.

Bloomberg Adrija je i ranije ukazivala na ključnu ulogu dijaspore u ekonomiji Bosne i Hercegovine, navodeći da bh. dijaspora, prema riječima Adriena Salete, autora doktorskog rada u oblasti međunarodnog menadžmenta ljudskih resursa, čini oko 38,9 posto ukupnog stanovništva zemlje, a njen doprinos bruto domaćem proizvodu kreće se između 13 i 20 posto, kroz novčane doznake.

Saleta je ranije pojasnio da dijaspora šalje značajnu finansijsku podršku natrag u svoje matične zemlje, što je neophodno za mnoga domaćinstva. Ovi doprinosi posebno pogoduju povratnicima poduzetnicima koji koriste svoja iskustva i mreže za pokretanje biznisa, često se oslanjajući na neformalne veze zbog nepovjerenja u formalne institucije. Uprkos tome, potencijal dijaspore ostaje u velikoj mjeri neiskorišten zbog odsustva sistemskih politika koje bi omogućile njen veći angažman.

Bloomberg Adria je u septembru objavila da Bosna i Hercegovina pokreće prvi online forum "Ekonomski most s bh. dijasporom", inicijativu Ministarstva vanjskih poslova usmjerenu na jačanje institucionalnih veza, mapiranje poslovnih prilika i poticanje investicija u rani i srednji privatni sektor. Cilj je konkretna saradnja, a ne puka simbolična okupljanja.

Zlatan Bajrić, poduzetnik i angel investitor iz Švedske, također je ranije za Bloomberg Adriju istakao da je najveća zapreka u povezivanju dijaspore s institucijama i privredom nedostatak povjerenja i operativne podrške.

Rast transfera - evropski trend

Trend rasta doznaka nije specifičan samo za BiH, već je prisutan i na nivou EU. Prema podacima Eurostata, u 2024. godini domaćinstva u EU su prema zemljama izvan Unije poslala 52,1 milijardu eura, što je povećanje od šest posto u odnosu na 2023. godinu, dok su prilivi ličnih transfera u EU iznosili 14,8 milijardi eura, rast od 7 posto.

Screenshot 

 

U posljednjih pet godina, odliv ličnih transfera iz EU povećan je za 51 posto, dok su prilivi rasli umjerenije za 26 posto, što je dovelo do negativnog salda EU prema zemljama izvan Unije od 37,3 milijarde eura u 2024. godini.

Prema istim podacima, lični transferi u BiH čine oko 7,6  posto BDP-a, dok je Kosovo još izraženiji primjer, s udjelom ličnih transfera od oko 12,7 posto BDP-a, što ove zemlje svrstava među najzavisnije od doznaka u Evropi. Ovi podaci jasno pokazuju koliko je dijaspora od strateškog značaja za ekonomije zemalja Zapadnog Balkana i regije.