Rast doznaka u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu predstavlja značajan priliv stranih sredstava, koji stabilizira domaću ekonomiju i pomaže hiljadama domaćinstava. Milijarde maraka koje bh. dijaspora šalje iz inozemstva povećavaju raspoloživi dohodak, podstiču potrošnju i jačaju devizne rezerve u sistemu valutnog odbora. Ipak, iza tih brojki krije se složenija ekonomska slika, koja pokazuje i dugoročne izazove s kojima se zemlja suočava.
Novac najviše dolazi iz Zapadne Evrope
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su personalni transferi u prvih devet mjeseci 2025. godine dostigli 3,26 milijardi KM, što iznosi oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. ukupni tekući transferi dostigli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inozemstva se odnosi 4,16 milijardi KM.
"Doznake iz inozemstva u znatnoj mjeri utječu na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve CBBiH. One predstavljaju stabilan izvor priliva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih finansijskih tokova u zemlji", izjavili su ranije iz Centralne banke BiH za Fenu.
Čitaj više
Bh. dijaspora na evropskom vrhu po učešću u BPD-u zemlje
Koliko je dijaspora značajna za Bosnu i Hercegovinu?
26.12.2025
Dijaspora kao zaboravljeni resurs - da li je kasno za povjerenje i saradnju
Bh. dijaspora ostaje neiskorišten potencijal zbog nedostatka institucionalnih i digitalnih platformi koje bi omogućile sistematično povezivanje s domaćim institucijama i privrednicima.
13.09.2025
Odakle nepovjerenje između dijaspore i države? Kako to riješiti
Bosna i Hercegovina pokreće prvi online forum "Ekonomski most s bh. dijasporom", inicijativu Ministarstva vanjskih poslova usmjerenu na jačanje institucionalnih veza, mapiranje poslovnih prilika i poticanje investicija u rani i srednji privatni sektor. Cilj je konkretna saradnja, a ne puka simbolična okupljanja.
08.09.2025
Osim što povećavaju novčane tokove, doznake pozitivno utječu na tekući račun i ublažavaju vanjskotrgovinski deficit, imajući u vidu da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu robe. Iako CBBiH ne raspolaže zvaničnim podacima po zemljama, procjenjuje se da novac najviše dolazi iz Zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
U kratkom roku, doznake pružaju značajnu podršku. One omogućavaju veću finansijsku stabilnost domaćinstava, jačaju kurs i devizne rezerve, te podstiču potrošnju. Za mnoga domaćinstva, posebno ona s nižim primanjima, doznake nisu dodatak već su osnova egzistencije.
"S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se uzimaju u obzir prvenstveno kao stabilan izvor deviznih priliva, koji pozitivno utječe na platni bilans i nivo deviznih rezervi CBBiH. Time se jačaju monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH ima obaveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike na raspolaganju, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove efekte na novčanu masu, potrošnju i inflatorne pritiske", ističu iz CBBiH.
Napomenuli su da su u BiH doznake važan faktor u ekonomiji jer povećavaju dohodak i uglavnom podstiču potrošnju.
Također su istakli da u razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, doznake trebaju biti usmjerene ka investicijama i proizvodnim sektorima da bi doprinijele održivom ekonomskom rastu.
Rast doznaka ne prati nužno i rast domaće produktivnosti
Međutim, stručnjaci upozoravaju da rast doznaka ne prati nužno rast domaće produktivnosti, izvoza ili investicija. Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH, na svom LinkedIn profilu istakao je da rast doznaka često biva predstavljen kao dobra vijest, ali razlog tog rasta nije optimističan.
"Doznake kontinuirano rastu. Ne zato što ekonomija jača, već zato što sve više ljudi živi i radi vani", navodi Makarević.
On dodaje da novac koji pristiže nije prihod od izvoza ili investicija, već sredstva koja ljudi šalju kako bi njihove porodice kod kuće mogle normalno živjeti. Makarević ističe da, iako doznake stabiliziraju sistem, podržavaju potrošnju, pomažu monetarnu stabilnost i ublažavaju vanjskotrgovinski deficit, one su ujedno i upozorenje.
"Nijedna ozbiljna ekonomija ne može dugoročno graditi razvoj na modelu u kojem izvozi ljude, a uvozi novac. Svaki novi rekord u doznakama znači i potvrdu da se trend odlazaka nastavlja. To nije uspjeh. To je signal problema", zaključuje.
Stoga je ključno pitanje kako balansirati kratkoročnu korist od doznaka s dugoročnom potrebom za jačanjem domaće ekonomije. Odgovor nije u tome da se doznake "zaustave", ali bi one svakako trebale postati most ka investicijama, poduzetništvu i razvoju lokalne proizvodnje.
Stoga je ključno pitanje kako balansirati kratkoročnu korist od doznaka s dugoročnom potrebom za jačanjem domaće ekonomije. Odgovor nije u tome da se doznake "zaustave", ali bi one svakako trebale postati most ka investicijama, poduzetništvu i razvoju lokalne proizvodnje.
Kao što smo ranije pisali, predstavnici dijaspore ističu da je najveća prepreka za dugoročno uključivanje u domaću ekonomiju nepovjerenje prema institucijama i nedostatak sistemskih i digitalnih mehanizama koji bi omogućili jednostavno i sigurno investiranje.
Dijaspora ističe da je potrebno pojednostaviti porezni i regulatorni okvir, smanjiti parafiskalne namete i ubrzati administrativne procedure, ali i osigurati snažniju pravnu zaštitu investitora i transparentne procedure, te profesionalno voditi investicione programe dijaspore, uključujući garantne fondove i zajedničke investicione platforme. Oni smatraju da je, također, potrebno jačati konkurentnost tržišta rada i stvarati podsticajne okvire za povratnike i lokalne poduzetnike, te kombinirati digitalne alate s fizičkim susretima kako bi se održavala zajednica i umrežavanje.
Inicijative i digitalni alati
U tom kontekstu, Ministarstvo vanjskih poslova BiH prošle godine pokrenulo je prvi online forum "Ekonomski most s bh. dijasporom", inicijativu s ciljem povezivanja i mapiranja relevantnih poslovnih udruženja, komora, klubova i drugih organizacija iz bh. dijaspore širom svijeta. Na forumu je učestvovalo više od 180 predstavnika bh. ekonomske zajednice iz Evrope, Azije, Afrike i Australije, koji su naglasili važnost međusobnog povezivanja i saradnje s državnim institucijama. Forum predstavlja prvi korak ka institucionalnom i digitalnom povezivanju dijaspore.
Paralelno s tim, Centralna banka BiH radi na digitalizaciji plaćanja, uvođenju instant transfera i pripremama za priključenje SEPA području. Ove inicijative čine doznake bržim, sigurnijim i jeftinijim, smanjuju sivu zonu i jačaju povjerenje u finansijski sistem.
Priključenje SEPA-i također podrazumijeva da će doći do znatno bržih eurskih prekograničnih plaćanja, uz niže transakcijske troškove, što će imati izuzetno pozitivan utjecaj i na privredu i građane. Taj proces podrazumijeva i promjenu zakonskog okvira koji će omogućiti podsticanje konkurentnosti pružalaca usluga kod plaćanja, a veće inovativnosti i stvaranje još značajnijih mehanizama za podsticanje digitalizacije u finansijskom sektoru generalno.
"U kontekstu doznaka iz dijaspore, bit će znatno olakšan njihov priliv, jer će se moći slati brže i jeftinije", saopćeno je.
Ipak, doznake same po sebi ne rješavaju suštinski problem kao što je odlazak radno sposobnog stanovništva. Rast doznaka pruža kratkoročnu stabilnost, ali dugoročno je ključna izgradnja uvjeta za ekonomski razvoj i zadržavanje ljudi u zemlji. Fokus se mora pomjeriti s pitanja "koliko će dijaspora još poslati" na pitanje "šta država nudi onima koji bi ostali ili se vratili". Bez odgovora na to pitanje, statistike mogu izgledati stabilno, dok stvarni razvoj i dalje kasni.
.webp){kind=icon}
