Bosna i Hercegovina pokreće prvi online forum "Ekonomski most s bh. dijasporom", inicijativu Ministarstva vanjskih poslova usmjerenu na jačanje institucionalnih veza, mapiranje poslovnih prilika i poticanje investicija u rani i srednji privatni sektor. Cilj je konkretna saradnja, a ne puka simbolična okupljanja.
Jačanje veza s dijasporom kroz konkretne inicijative
Dino Selimović, savjetnik u Kabinetu ministra vanjskih poslova BiH, ističe za Bloomberg Adriju da je bh. dijaspora neupitni dio društvenog, ekonomskog, kulturnog, pa i političkog života u zemlji.
"Saradnja dijaspore s različitim nivoima vlasti već postoji i manifestira se kroz različite oblike, od kulture i sporta do investicija i ekonomije", kaže Selimović. U oblasti ekonomije, dodaje, već postoje brojne uspješne investicije iz dijaspore i taj proces traje već godinama.
Dino Selimović (Foto: Muris Terzić)
"Cilj ovog foruma je dati novu dinamiku odnosima, mapirati, povezati bh. poslovne komore, udruženja, klubove i druge organizacije iz cijelog svijeta, evidentirati poteškoće s kojima se susreću, snažnije promovirati potencijale naše zemlje i poslovne događaje u BiH i ohrabriti nove investicije", navodi Selimović. Namjera je da direktno od poslovnih ljudi čuju šta opterećuje njihovo poslovanje, kako da se bolje povežu, ali i da proizvedu inicijative u smislu zajedničkog djelovanja prema novim tržištima ili širenju postojećih.
Samir Karić, šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH, za Bloomberg Adriju naglašava da je dijaspora već duboko povezana s domovinom i da je njen neodvojivi dio.
"Jačanje veza s institucijama države od najveće je važnosti", ističe Karić. Dalje navodi da je za uspjeh nužna kvalitetna saradnja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i Vanjskotrgovinske komore BiH, predstavnika privatnog sektora i Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.
On dodaje da dijaspora najviše komunicira na lokalnom nivou, posebno prilikom otvaranja firmi ili pokretanja investicija. "Na nižim nivoima vlasti, posebno u općinama i gradovima, postoje brojni uredi za dijasporu ili zaposlenici zaduženi za ovu oblast, tako da nam je vrlo važno da i svi oni budu dio ove priče", ističe Karić. Napominje da se u mnogim lokalnim zajednicama sve češće organiziraju manifestacije i poslovni događaji posvećeni povezivanju s dijasporom, što su pozitivne inicijative.
Sarajevo (Depositphotos)
Ministarstvo vanjskih poslova BiH kontinuirano podržava dijasporu kroz diplomatsko-konzularna predstavništva i misije, organizujući društvene, kulturne i privredne događaje. Ono je spona, ističu sagovornici Ministarstva, između poslovnih događaja i inicijativa iz inozemstva s institucijama naše zemlje i privredom.
"Brojni su primjeri podrške i pomoći domaćoj privredi i privrednicima, a to posebno činimo posljednjih godina kroz platformu ekonomske diplomatije https://ekonomskadiplomatija.mvp.gov.ba", istakli su.
Naglašavaju da će sve pozitivne inicijative koje budu proizašle iz foruma, Ministarstvo vanjskih poslova BiH podržati u skladu sa svojim nadležnostima i kapacitetima, kao što su činili i do sada.
"Suština je da mi želimo sve pozitivne inicijative, projekte i procese koje pokreću i realiziraju nadležne institucije i privrednici iz Bosne i Hercegovine predstaviti širom svijeta na najbolji način", zaključuje Selimović.
Dijaspora kao pokretač investicija
Adnan Berberović, ekonomista i suosnivač švedske kompanije SEEBA, smatra da je ovakva inicijativa Ministarstva svakako korak u dobrom smjeru jer pokazuje da državne institucije žele graditi mostove s dijasporom i da dijaspora nije zaboravljena.
Adnan Berberović (Privatni arhiv)
"S obzirom na to da BiH nema posebno ministarstvo za dijasporu, odgovornost nužno preuzimaju druga ministarstva – i ovaj forum je dobar primjer kako to može izgledati u praksi", ističe Berberović za Bloomberg Adriju, te dodaje da je svaki pokušaj otvaranja kanala komunikacije i saradnje s dijasporom vrijedan pažnje i podrške.
On navodi da je najveći izazov u jačem povezivanju bh. dijaspore s domaćim institucijama i privrednicima nedostatak institucionalnih i digitalnih platformi koje bi omogućile sistematično povezivanje. Dodatni problem je nepovjerenje između dijaspore i države, što otežava dugoročnu saradnju. Berberović rješenje vidi u kombinaciji digitalnih alata i fizičkih susreta, posebno u periodima kada dijaspora posjećuje domovinu, npr. na marginama događaja poput Sarajevo Film Festivala.
"Smatram da bi se moglo razmisliti i o ljetnoj varijanti Sarajevo Business Foruma ili sličnih događaja s posebnim fokusom na dijasporu. Ključ uspjeha nisu same platforme, već aktivni koordinatori i fasilitatori umrežavanja koji kontinuirano grade kontakte i održavaju zajednicu živom", kaže Berberović.
Depositphotos
Najveća vrijednost, tvrdi, leži u mrežama poznanstava koja dijaspora već ima - to otvara vrata za nova partnerstva i poslovne prilike. Drugi važan kanal su direktne investicije, često kroz povratničke planove i stvaranje uslova za život u BiH. Treći doprinos je prijenos znanja kroz konferencije i stručne organizacije. Četvrti, strateški značajan model, bio bi osnivanje zajedničkog investicijskog fonda dijaspore za podršku privatnom sektoru.
"BiH bi, uz to, morala razmotriti poreske olakšice za povratnike, poput modela koji već postoje u Portugalu, Poljskoj i Grčkoj, čime bi dodatno motivirala povratak i ulaganja", ističe.
On najveće prilike vidi u tehnologiji, turizmu, energiji, metalnom i drvnom sektoru. To su oblasti u kojima privatni sektor u BiH ima najveći potencijal, a u kojima je dijaspora već aktivno prisutna, naročito u IT industriji i turizmu. Veliki problem je nedostatak kvalificirane radne snage.
"Orijentacijom na povratak dovodimo znanje, kapital i kontakte", zaključuje Berberović.
Jedna adresa za investitore – invest-gateway
Zlatan Bajrić, poduzetnik i angel investitor iz Švedske, smatra da je najveća zapreka u povezivanju dijaspore s institucijama i privredom nedostatak povjerenja i operativne podrške.
Zlatan Bajrić (Privatni arhiv)
"Imamo ljude, ideje i novac koji stiže kroz doznake, ali taj novac se rijetko pretvara u dobro pripremljene investicije", ističe. Glavni razlozi su, objašnjava, neujednačena pravna sigurnost, previše birokratskih 'vrata' kroz koje investitor mora prolaziti i premalo projekata spremnih za ulaganje. Dodatni problem je percepcija dijaspore kao posebne kategorije investitora, koja navodno uvijek dolazi s nekim 'obaveznim paketom' kapitala.
"Dijaspora su obični ljudi s porodicama i poslom. Ako BiH postane investibilna za svakoga, i dijaspora će ulagati, ali kvalitetno, slučaj po slučaj", naglašava on. Zbog toga njegove preporuke nisu velike parole, već konkretne mjere koje se mogu odmah staviti u pogon. Ključna bi bila uspostava ozbiljnog i funkcionalnog invest-gatewaya: jedne adrese koja vodi investitora od dozvola do priključaka, preko standardnih ugovornih modela do postinvesticijske podrške.
Dalje, Bajrić predlaže i match-fond za rani stadij: svaku verifikovanu privatnu investiciju u zdrav MSP projekt država ili donator pari do određenog limita, uz obavezno mentorstvo i transparentno izvještavanje. Treći korak bio bi standardizacija ranog kapitala: konvertibilne zajmice, SPV vozila, jasan poreski tretman, kako bi i lokalni i dijasporski anđeli igrali po istim, jasnim pravilima.
"Umjesto da lovimo 'mega-investitore', hajde da profesionalno pripremimo firme za EU lance snabdijevanja, certifikate, ESG, EDI, to je najbrži put da mala zemlja napravi veliki skok", poručuje Bajrić.
Privatni arhiv
Najveći potencijal danas vidi u proizvodnim sektorima, kao što su metal, elektroindustrija i srodne grane, zatim energetsku efikasnost u industriji i IT usluge visoke dodane vrijednosti. Ključ, navodi, nije etiketa sektora, nego sposobnost da se isporuči kvalitet po evropskim standardima i da se izađe na globalna tržišta. Kada je riječ o formatima ulaganja, iskustvo mu govori da je za mnoge iz dijaspore racionalnije ulagati kolektivno kroz profesionalno upravljana vozila koja dijele rizik i povećavaju transparentnost. YEOS Ventures (www.yeos.ventures) je primjer takvog modela, gdje grupa poduzetnika ulaže zajedno, uz jasne procese i discipline.
Bajrić napominje da je ulaganje u BiH i dalje teško, nema ni dovoljno kvantiteta ni kvaliteta deal-flowa. To se, kaže, ne rješava PR-om, nego time da osnivači zaista počnu gledati svijet kao tržište, a ne samo svoj grad ili regiju. Najveća praznina su, tvrdi, upravo mali i srednji poduzetnici i rani skalabilni biznisi.
Osim kapitala, uloga dijaspore je dragocjena i u prijenosu znanja i otvaranju novih vrata.
"Stručne, ciljane 'misije' koje pomažu firmama u rješavanju konkretnih problema, od prodaje i certifikacije do upravljanja proizvodom, daju više efekta nego bilo kakav networking bez nastavka", ističe. Kada se to upari s dobrim ugovorima, mjerljivim ciljevima i aftercareom, kapital dolazi prirodno.
"Moj pogled na Balkan je vrlo optimističan, ali bez romantiziranja: korak po korak, standard po standard, ugovor po ugovor. Ako tako radimo, ne treba nam posebna 'dijasporska ekonomija' ", poručuje Bajrić, te dodaje da nam treba zdrava, investitor-prijateljska ekonomija u koju će, među prvima, rado ulagati baš ljudi iz dijaspore.
Depositphotos
Veliki dio ove priče je, ističe, i promjena mindseta. "Ne možemo čekati savršene zakone. Treba polaziti od onoga što danas imamo i unutar postojećih pravila praviti alate koji otključavaju više i bolje prilike".
Istovremeno, živimo AI revoluciju, koja će temeljno promijeniti naše živote i ekonomiju. Zemlje poput BiH imaju priliku napraviti skokove u kratkom vremenu, ali samo ako se usudimo biti u prvom redu. Primjer Estonije pokazuje da je to moguće: digitalna država, povjerenje u poduzetnike, minimalna frikcija.
"Ako su mogli oni, možemo i mi. Uz AI, to nikad nije bilo lakše ni demokratičnije", zaključuje Bajrić.
.webp){kind=icon}
