Sedmicu iza nas, kao i one prije, obilježila je kombinacija geopolitičkih tenzija, novih očekivanja o mogućem primirju na Bliskom istoku i nastavka volatilnosti na finansijskim tržištima. Investitori su pažljivo pratili svaki signal iz Washingtona, Teherana i Brisela, dok su cijene zlata ostale na historijski visokim nivoima zbog pojačane potražnje za sigurnim utočištima. Bitcoin je istovremeno nastavio oscilirati pod utjecajem institucionalnih ulaganja i neizvjesnosti oko monetarne politike najvećih centralnih banaka.
U Evropi je fokus ostao na kamatnim stopama i inflaciji. Evropska centralna banka poslala je jasne signale da borba protiv inflacije još nije završena, čak ni u slučaju brzog smirivanja sukoba na Bliskom istoku.
U regiji su se, paralelno s globalnim kretanjima, otvorile teme likvidnosti tržišta kapitala, kreditne aktivnosti banaka, porezne optimizacije i novih modela finansiranja kompanija.
Faktoring kao efikasno sredstvo kratkoročnog finansiranja
Analitičarka Mersiha Ruvić u novoj analizi obradila je temu faktoringa i važnosti upravljanja obrtnim kapitalom. U vremenu kada kompanije često čekaju i po nekoliko mjeseci na naplatu potraživanja, pitanje brzog pristupa gotovini postaje ključno za održavanje likvidnosti i novih investicija. Ruvić je ukazala na činjenicu da je kraći cash conversion cycle ultimativni cilj svake kompanije, jer omogućava brže reinvestiranje sredstava i stabilnije poslovanje.
Kao jedno od mogućih rješenja istaknula je faktoring, odnosno prodaju potraživanja faktoru ili banci radi brže naplate. Iako takav model finansiranja nije besplatan, njegova prednost leži u tome što banka ili faktor procjenjuju kvalitet potraživanja, a ne nužno bonitet same kompanije.
Upravo zbog toga faktoring sve češće postaje alat za kratkoročno finansiranje privatnog sektora i održavanje likvidnosti u uslovima sporije naplate.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Bankarski sektor u BiH već nekoliko kvartala održava stabilnu kreditnu politiku
Da potreba za finansiranjem i dalje raste pokazala je i najnovija anketa Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) o kreditnoj aktivnosti banaka. Banke u BiH očekuju nastavak rasta potražnje za kreditima tokom drugog kvartala 2026. godine, kako među stanovništvom, tako i među kompanijama. Posebno je izražen interes za stambene kredite građana i dugoročno finansiranje preduzeća.
Zanimljivo je da banke pritom nisu mijenjale kreditne standarde niti pooštravale uslove odobravanja kredita. Neto procent odgovora ostao je na nuli, što znači da finansijski sektor zasad ne vidi potrebu za dodatnim restrikcijama uprkos rastućim inflatornim pritiscima i globalnoj neizvjesnosti.
Finansijski sektor u regiji obilježila je i nova etapa borbe za preuzimanje Addiko banke. Izvršni odbor banke preporučio je dioničarima prihvatanje ponude Raiffeisen Bank Internationala (RBI), ocijenivši je finansijski privlačnom. RBI za dionicu nudi 26,50 eura, što je manje od ponude slovenskog NLB-a, ali se austrijska ponuda smatra izvjesnijom zbog regulatornih faktora i podrške ključnih dioničara.
Inflacija u BiH skočila na 6,8 posto
U fokusu ekonomskih analiza ostala je i inflacija u BiH. Nakon što je u martu prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena, inflacija je u aprilu dodatno ubrzala i dostigla 6,8 posto na godišnjem nivou. Najveći doprinos rastu cijena došao je iz sektora prijevoza, gdje su troškovi skočili gotovo 26 posto, prvenstveno zbog rasta cijena goriva i transporta.
Pritisak na kućne budžete dodatno je pojačan rastom troškova stanovanja i režija. Električna energija, plin, komunalne usluge i troškovi održavanja domaćinstava nastavili su rasti, potvrđujući da inflacija više nije ograničena samo na energente nego se prelijeva na širi spektar potrošačkih kategorija.
Federacija Bosne i Hercegovine danas je uspješno realizirala drugo izdanje euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u iznosu od 800 miliona eura, uz fiksnu kamatnu stopu od pet posto. Emisija na Londonskoj berzi privukla je snažan interes renomiranih američkih, evropskih i regionalnih fondova i banaka.
Ukupna potražnja investitora iznosila je oko 2,5 milijardi eura, što predstavlja više od tri puta veći iznos od inicijalno planiranog i svrstava ovu emisiju među najuspješnije euroobvezničke transakcije u segmentu zemalja u razvoju u 2026. godini.
Konferencija povodom 25 godina Banjalučke berze
Na konferenciji povodom 25 godina Banjalučke berze otvoreno je i pitanje razvoja tržišta kapitala u Adria regiji. Glavni analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković upozorio je na to da regiju i dalje karakterizira niska likvidnost u odnosu na tržišta srednje i istočne Evrope. Ipak, kada se izuzmu mali ulagači, vidljivo je da institucionalni kapital postoji, posebno u Sloveniji, gdje imovina investicijskih fondova doseže oko devet posto BDP-a.
Mihael Blažeković na konferenciji Banjalučke berze (BLSE)
Jedan od ključnih razloga sporijeg razvoja tržišta kapitala i dalje je naslijeđe globalne finansijske krize iz 2008. godine, kada je veliki broj malih investitora izgubio povjerenje u fondove i tržišta kapitala. Posljedice tog perioda i danas su vidljive kroz nizak nivo učešća retail investitora širom regije.
ECB na putu novog povećanja kamata
Monetarna politika ostala je centralna tema i na evropskom nivou. Članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke Isabel Schnabel poručila je da bi ECB trebala povećati kamatne stope i narednog mjeseca, čak i ako dođe do brzog smirivanja sukoba na Bliskom istoku. Takve izjave dodatno su učvrstile očekivanja da će evropske kamate ostati visoke duže nego što je tržište ranije predviđalo.
Kada je riječ o kripto sektoru u Bosni i Hercegovini, ponovo je privukao pažnju nakon povratka kriptomjenjačnice ACX+ na staru domenu acx.ba. Kompanija najavljuje novu platformu i "novu eru kripto trgovine" u BiH, uz planirano lansiranje 23. juna. Ipak, situaciju i dalje prati niz otvorenih pitanja jer su računi kompanije blokirani, a Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske provodi nadzor nad poslovanjem.
ACX (acx.ba screenshot)
Zakon o porezu na dobit FBiH otvara mogućnost smanjenja poreza
Obradili smo i temu poreznih olakšica u Federaciji BiH. Iako FBiH ima jednu od najnižih stopa poreza na dobit u Evropi, veliki broj kompanija i dalje ne koristi zakonske mogućnosti za smanjenje efektivne porezne stope. Razlozi se uglavnom svode na nedostatak pravovremenog planiranja, proceduralne greške i strah od poreznih kontrola.
Analize pokazuju da kompanije kroz ulaganja u opremu, nova zapošljavanja, prijenos poreznih gubitaka i korištenje međunarodnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mogu znatno smanjiti porezno opterećenje. Međutim, porezno planiranje u domaćim firmama i dalje se često tretira kao administrativni posao na kraju godine, umjesto kao dio dugoročne poslovne strategije.
Sedmicu je obilježilo i nekoliko tema iz svijeta sportskog biznisa. Jedna od njih je I priča o Davidu Beckhamu, koji je prema Sunday Times Rich List 2026 postao prvi britanski sportski milijarder.
Depositphotos
Ključ njegovog ogromnog rasta bogatstva krije se u klauzuli iz 2007. godine koja mu je omogućila kupovinu MLS franšize po fiksnoj cijeni od 25 miliona dolara. Danas je vrijednost te investicije procijenjena na više od milijardu dolara.
Istovremeno, nogometni navijači u Velikoj Britaniji suočili su se s novom realnošću modernog sportskog biznisa. TNT Sports ove godine prvi put nakon 34 godine moderne Lige prvaka nije omogućio besplatan prijenos finala elitnog evropskog takmičenja. Gledanje završnice UEFA-inih klupskih turnira sada je u potpunosti vezano za pretplatničke modele i streaming platforme, što dodatno pokazuje koliko se sport pretvorio u premium medijski proizvod.
.webp){kind=icon}
