Inflacija u BiH skočila na 6,8, cijene prijevoza više za gotovo 26 posto

Inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) nastavila je snažno rasti i u aprilu 2026. godine, nakon što je u martu prekinut višemjesečni trend usporavanja rasta cijena. Na godišnjem nivou potrošačke cijene u aprilu su bile više za 6,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Najveći rast cijena zabilježen je u odjeljku prijevoza (+25,9 posto), što je ujedno bio i glavni generator ukupne inflacije. Samo u odnosu na prethodni mjesec cijene u ovoj kategoriji porasle su za čak 10,8 posto, pod utjecajem rasta cijena goriva i drugih troškova transporta.

Nakon prevoza, najveći godišnji rast cijena evidentiran je u odjeljku stanovanja i režijskih izdataka (+11 posto). Ovi troškovi nastavili su rasti pod pritiskom viših cijena električne energije, plina i drugih energenata, ali i skupljih komunalnih usluga i troškova održavanja domaćinstava.

 

 

Značajan rast cijena zabilježen je i u sektoru restorana i hotela (+6,2 posto), zdravstva (+5,7 posto), rekreacije i kulture ( +4,4 posto), kao i alkoholnih pića i duhana (+3,4 posto).

Hrana i bezalkoholna pića, koja imaju veliki udio u potrošačkoj korpi građana, na godišnjem nivou poskupjeli su za 2,6 posto, dok su na mjesečnom nivou cijene u ovoj kategoriji više za 0,5 posto.

 

 

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec april 2026. godine iznosi 3.340,70 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2026. godine iznosila je 1.643,00 KM. Minimalna plata prema Odluci Vlade Fedeacije BiH je 1.027,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom iznosila je 49,19 posto. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 30,75 posto.

Posmatrano na mjesečnom nivou, ukupne cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u BiH u aprilu su u prosjeku porasle za 1,9 posto u odnosu na mart.

 

Među rijetkim kategorijama u kojima je zabilježen pad cijena nalazi se odjeća i obuća, gdje su cijene na godišnjem nivou niže za 6,8 posto, dok je u odnosu na prethodni mjesec zabilježen rast od 0,8 posto.

Prema procjenama analitičara Bloomberg Adrije ako inflacija ostane iznad pet posto i ako industrija dodatno uspori, druga polovica godine mogla bi donijeti pritisak na realni dohodak stanovništva.

Druga polovina godine donosi upozorenja

Kada BiH gledamo u širem kontekstu globalne ekonomije, ključno pitanje za drugu polovicu godine je kako će se sukob na Bliskom istoku preliti na ekonomiju. Jedan kanal su energenti. Cijene goriva već su porasle, a viši troškovi energije obično s vremenskim odmakom ulaze u ekonomiju kroz sekundarne efekte, prvenstveno više cijene hrane.

Inflacija je u martu iznosila 5,1 posto godišnje. Najveći pritisci dolaze iz prijevoza, gdje su cijene rasle 11,1 posto a isto se nastavilo i u aprilu, te stanovanja i režija, 9,4 posto. To je posebno važno za BiH, jer hrana čini oko 34 posto potrošačke korpe, dok energenti i goriva čine zajedno oko 20 posto. Drugim riječima, BiH je osjetljivija na energetske šokove od prosjeka EU.

Prema nedavnoj analizi analitičara drugi rizik za BiH je Njemačka. Njemačka ekonomija i dalje raste anemično, a očekivani fiskalni stimulus još nije ozbiljnije ušao u ekonomiju. Njemačka je drugo najveće izvozno tržište BiH, s oko 15 posto ukupnog izvoza. Nastavak slabog njemačkog rasta u drugoj polovici godine mogao bi se dodatno preliti na industriju i izvoz Adria regije.

Zaključili su da BiH zasad ne ide prema krizi bar kada je druga polovica godine u pitanju. Realniji opis je da ekonomija raste, ali sporije i uz slabiji kvalitet rasta. Potrošnja, plate i turizam još uvijek drže ekonomiju stabilnom, dok industrija i vanjska trgovina usporavaju pod pritiskom vanjskih faktora.

 Za očekivati je višu inflaciju hrane u drugoj polovici godine zbog rasta cijena energenata, ali prerano je procijeniti koliko će taj efekt biti snažan i dugotrajan. Mnogo će ovisiti o raspletu sukoba na Bliskom istoku i oporavku njemačke ekonomije, faktorima na koje male otvorene ekonomije poput BiH imaju vrlo malo utjecaja.