Inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) naglo je porasla nakon tri mjeseca pada potrošačkih cijena te je u martu 2026. godine dostigla nivo od 5,1 odsto u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
Najveći rast cijena, vođen rastom cijena goriva, zabilježen je u odjeljku prevoza (+11,1 odsto), a na šta je najviše uticalo poskupljenje upotrebe prevoznih sredstava, i to za 14,5 odsto.
Nakon prevoza, najveći skok cijena je u odjeljku stanovanje i režijski izdaci (+9,4 odsto). Ovi troškovi rasli su zbog rasta cijena električne energije, plina i drugih energenata za 9,8 odsto, najamnina za 9,2 odsto, ali i poskupljenja usluga održavanja i popravke stana i snabdijevanja vodom i različitim komunalnim uslugama.
Čitaj više
Novi podaci pokazuju kako se rat već odražava na inflaciju i ekonomski rast
Poslovne ankete iz vodećih gospodarstava pokazat će koliko rat već pritišće rast i diže inflacijske rizike.
19.04.2026
Između marži i cijena: Dobija li retail stvarno bitku s inflacijom
Maloprodajni sektor se često smatra sigurnim utočištem u inflatornim periodima, ali podaci pokazuju da rast cijena zapravo sistematski nagriza njegovu stvarnu profitabilnost i dovodi u pitanje investicijsku logiku tog narativa.
01.04.2026
Najviše poskupjele bolničke i poštanske usluge - kakav je smjer inflacije u BiH
Inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) treći mjesec zaredom ide silaznom putanjom, a reflektovanje rasta cijena goriva u martu moglo bi taj trend da promijeni već u idućem izvještaju o potrošačkim cijenama.
25.03.2026
Zbog goriva poskupljuju taksi usluge u Sarajevu, cijene skaču duplo
Start vožnje iznosit će četiri KM, dok cijena jednog kilometra penje se na 3,5 KM.
24.03.2026
U odjeljku restorani i hoteli cijene su rasle za 6,5% odsto na godišnjem nivou uslijed rasta cijena ishrane i smještaja.
Zdravstvo je skuplje za 6,3 odsto zbog drastičnog rasta cijena bolničkih usluga koje su za 69,8 odsto više u martu ove godine u odnosu na mart prošle godine.
Rekreacija i kultura skuplje su za 4,6 odsto, u okviru čega su najviše rasle cijene paket aranžmana za 7,5 odsto. Alkoholna pića i duhan bilježe rast od 4,1 odsto.
Obrazovanje je za godinu dana skuplje za 3,6 odsto, a najviše su rasle cijene u predškolskom i osnovnom obrazovanju (+9,6 odsto) i obrazovanju nedefinisanom po nivou (+7,7 odsto).
Hrana i bezalkoholni napici rasli su za 3,3 odsto, uslijed čega su bezalkoholna pića poskupjela za 7,3 odsto.
Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće skuplji su za 2,4 odsto, a isto toliko su rasle i cijene ostalih dobara i usluga.
Najmanje su poskupjele komunikacije (+1,5 odsto), što je podstakao rast cijena poštanskih usluga za 9,4 odsto.
Prosječni pad cijena u martu ove godine, u odnosu na mart prošle godine, je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća (-6,3 odsto).
Centralna banka BiH: U drugom kvartalu ubrzanje ukupne inflacije
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je procijenila godišnju temeljnu inflaciju, za prva tri mjeseca 2026. godine, na 4,27 odsto. Godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga je procijenjen na 4,71 odsto. Prema zvaničnim statističkim podacima, u martu su, u odnosu na februar, inflatorni pritisci blago ojačali u cjenovnim odjeljcima koji ulaze u izračun temeljne inflacije.
"CBBiH procjena temeljne inflacije na osnovu zvaničnih statističkih podataka tek je osam baznih poena iznad naše procjene temeljne inflacije iz martovskog kruga brzih procjena. Nivoi godišnje temeljne i inflacije u sektoru usluga, za prva tri mjeseca 2026. godine, ne razlikuju se značajno od nivoa zabilježenih za cijelu prethodnu godinu, što ukazuje na perzistentnost domaćih inflatornih pritisaka", naveli su u CBBiH.
"U drugom kvartalu očekujemo da bi moglo doći do ubrzanja ukupne inflacije, do nivoa od 3,9 odsto, uslijed rasta cijena energenata, i njihovog prelijevanja na rast cijena ostalih dobara i usluga. I sa ovom, trenutnom, procjenom inflacije postoji značajan rizik revizije na više, već u narednom krugu, zbog povećanih geopolitičkih rizika", naveli su u Centralnoj banci u Brzoj procjeni BDP-a za I kvartal 2026. i inflacije za prvo polugodište 2026. godine.
Prema Anketi o inflacijskim očekivanjima, iz marta 2026. godine, u 2027. godini očekuje se postepena stabilizacija inflacije, uz projekciju od 2,70 odsto. Pad inflacijskih očekivanja u tom periodu ukazuje na pretpostavku da će se eksterni pritisci postepeno ublažiti, te da će doći do stabilizacije ekonomskog okruženja i smirivanja inflacijskih kretanja.
"Inflacijska kretanja u savremenim ekonomijama rezultat su složenog međudjelovanja globalnih i domaćih faktora, pri čemu su posljednjih godina posebno izraženi uticaji poremećaja u lancima snabdijevanja, rasta cijena energenata i geopolitičkih tenzija, uključujući i eskalaciju oružanih sukoba između SAD-a i Irana. Ovi faktori su doveli do značajnog rasta cijena na globalnom nivou, što se odrazilo i na manje otvorene ekonomije", naveli su u CBBiH.
U Bosni i Hercegovini inflacijski pritisci su u velikoj mjeri bili uvezeni, imajući u vidu visoku zavisnost od kretanja cijena na međunarodnim tržištima, posebno u segmentima hrane i energije. Istovremeno, dodali su, domaći faktori, poput potrošnje i strukture tržišta, dodatno su oblikovali dinamiku rasta cijena.
"U takvom okruženju, praćenje inflacijskih očekivanja i kretanja cijena dobija poseban značaj, jer omogućava pravovremeno razumijevanje trendova i potencijalnih rizika. Stabilizacija inflacije u narednom periodu uveliko će zavisiti od smirivanja globalnih neizvjesnosti, kretanja cijena ključnih sirovina, kao i ukupnih ekonomskih politika na međunarodnom i domaćem nivou", poručili su iz CBBiH.