Bankarski sektor Bosne i Hercegovine ostaje stabilan i profitabilan, ali naredna faza rasta sve će više zavisiti od kretanja kamatnih stopa i ekonomskih uslova. Sedmicu su obilježili prvi izlazak Raiffeisen Bank BiH na tržište obveznica, rast dobiti Atos Banke i odluka Nove banke o isplati 20 miliona KM dividende, dok je tržište elektronskog novca dobilo novog učesnika.
Na globalnoj sceni utrka AI kompanija ulazi u novu fazu. Nakon OpenAI-ja i Anthropic priprema izlazak na berzu, dodatno podižući očekivanja od najvećeg tehnološkog IPO talasa u posljednjih nekoliko decenija. Istovremeno, inflacija u eurozoni ponovo je ubrzala, učvrstivši očekivanja da će Evropska centralna banka zadržati restriktivan kurs, dok Sjedinjene Američke Države pripremaju novu rundu carina za trgovinske partnere.
U regiji se ekonomski trendovi sve više razilaze. Njemačka ostaje ključni izvozni partner zemalja Adria regije, ali industrijska proizvodnja pokazuje sve veće razlike među ekonomijama koje su nekada slijedile slične obrasce razvoja. Dok pojedine zemlje bilježe oporavak industrije, druge se suočavaju sa stagnacijom ili padom proizvodnje.
Bankarski sektor BiH stabilan i dobro kapitaliziran
Bankarski sektor u BiH nakon 2020. godine bilježi snažan oporavak, uz značajan rast profitabilnosti koji je kulminirao u 2024. godini, navodi se u analizi analitičarke Mersihe Ruvić. Pokazatelji kao što su ROA i ROE dostigli su vrhunac u prvom kvartalu 2024., kada je ROA iznosio oko 2,5 posto, a ROE oko 18,5 posto, što ukazuje na vrlo snažnu zaradu banaka u tom periodu. Glavni pokretač tog rasta bila je povećana neto kamatna marža, odnosno širenje razlike između kamata na kredite i depozite.
U 2025. godini dolazi do blage normalizacije, pa se ROA stabilizira na oko 2,0–2,2 posto, dok ROE pada na oko 14,7–15,9 posto, ali ostaje iznad nivoa iz 2020. godine. Iako je sektor i dalje stabilan i dobro kapitaliziran, buduća profitabilnost će u velikoj mjeri zavisiti od kretanja kamatnih stopa, kreditnog rizika i sposobnosti banaka da dodatno unaprijede operativnu efikasnost.
Kada je riječ o bankama, Atos Bank je u 2025. godini ostvario dobit nakon oporezivanja u iznosu od 35 miliona KM, od čega Nova banka na ime dividende planira povući 20 miliona. Atos Bank lani je ostvario veće prihode po osnovu kamata, naknada i provizija u odnosu na godinu ranije, ali su mu rasli i troškovi zaposlenih i ostali troškovi i rashodi. Na kraju je vidljiv rast dobiti u iznosu od oko 970 hiljada KM.
Raiffeisen Bank BiH prvi put emitira obveznice kako bi osigurala dodatna sredstva za kreditiranje privrede i građana. Pored jačanja kreditne aktivnosti, cilj emisije je diverzifikacija izvora finansiranja i unapređenje održivog rasta. Nominalna vrijednost jedne obveznice je 100.000 KM, a emitira se ukupno 400 obveznica. Ukupna nominalna vrijednost emisije je 40 miliona KM uz valutnu klauzulu u EUR. Obveznice će nositi kamatu na glavnicu po fiksnoj kamatnoj stopi četiri posto na godišnjem nivou.
Raiffeisen Bank
Utrka za Addiko se zaoštrava
S druge strane, utrka za Addiko se zaoštrava. Naime, Nova Ljubljanska banka (NLB) najavila je da će povećati cijenu u svojoj dobrovoljnoj javnoj ponudi za preuzimanje austrijske Addiko Banke na 33,5 eura po dionici. Nova cijena za 26,4 posto nadmašuje ponudu koju je sredinom maja objavio Raiffeisen Bank International. Ipak, RBI objavio je značajan napredak u borbi za preuzimanje Addiko Banke, osiguravši podršku dioničara koji drže gotovo 35 posto udjela. Trenutna situacija na tržištu može se opisati kao klasični rat ponudama s neočekivanim obratom. RBI nudi 26,50 eura po dionici. Unatoč razlici u cijeni, Izvršni odbor Addiko Banke preporučio je svojim dioničarima da prihvate ponudu RBI-a.
Njemačka ostaje ključni kupac, ali BiH zaostaje u industrijskoj utrci
Naš analitički tim bavio se izvozom i industrijskom proizvodnjom u Adria regiji. Kada je riječ o izvozu jedino Slovenija bilježi trgovinski suficit, dok su ostale zemlje i dalje zavisne od uvoza, uz različite nivoe pokrivenosti izvozom. Slovenija i Sjeverna Makedonija imaju visoko koncentriranu izvoznu strukturu, dok su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina raznovrsnije po izvoznim sektorima. Njemačka ostaje glavno izvozno tržište za sve zemlje regije, što potvrđuje snažnu ekonomsku povezanost i zavisnost od njenog industrijskog ciklusa. Ta ovisnost je najizraženija u Sjevernoj Makedoniji, dok je najmanja u Sloveniji, uz opći trend blagog smanjenja izloženosti Njemačkoj od 2019. godine. Srbija se izdvaja kao zemlja s najdiverzificiranijom strukturom izvoznih tržišta u regiji.
Alex Kraus/Bloomberg
Industrijska proizvodnja u Adria regiji sve se više razilazi, pa zemlje koje dijele sličnu ekonomsku pozadinu danas bilježe potpuno različite trendove u rudarstvu, prerađivačkoj industriji i energetici. Srbija prednjači zahvaljujući snažnom rastu rudarstva i stabilnoj industrijskoj ekspanziji, Hrvatska postupno gradi prerađivačku industriju veće dodane vrijednosti, dok BiH i Sjeverna Makedonija zaostaju bez jasnih znakova oporavka. Istovremeno, Slovenija se suočava s dubokim strukturnim problemima u energetskom sektoru, što je dovelo do jednog od najoštrijih padova proizvodnje električne energije u regiji. Industrijska proizvodnja u BiH posljednjih godina pokazuje slabiji rast i izraženu volatilnost u odnosu na većinu zemalja Adria regije. U rudarstvu BiH bilježi pad proizvodnje, koji je znatno dublji nego u većini susjednih ekonomija i bez jasnih znakova oporavka.
Inflacija u eurozoni premašila je tri posto prvi put u više od dvije i po godine, učvrstivši očekivanja o povećanju kamatnih stopa kada se Evropska centralna banka sastane sljedeće sedmice. Potrošačke cijene porasle su za 3,2 posto u maju u odnosu na godinu dana ranije, nakon tri posto prethodnog mjeseca. Istovremeno Sjedinjene Američke Države namjeravaju uvesti novu carinu po stopi od 10 posto za svoje većinske trgovinske partnere. Nova carinska stopa primjenjivala bi se, između ostalih, za robu iz Evropske unije, Kanade i Meksika. Dijelu država, poput Kine, Indije, Japana, Južne Koreje, Brazila i Švicarske SAD namjerava uvesti carinu od 12,5 posto. Carinske stope neće odmah stupiti na snagu već je određen rok od mjesec dana za prigovore, komentare i revizije, što bi moglo rezultirati u određenim promjenama i prilagodbama.
Utrka za IPO koji bi mogao promijeniti AI industriju
A AI groznica stiže na berzu. Anthropic PBC je u ponedjeljak pretekao OpenAI s povjerljivim podnošenjem dokumentacije za IPO (inicijalnu javnu ponudu), dok se ovi startupi s visokim troškovima borbe za umjetnu inteligenciju (AI) utrkuju za prikupljanje kapitala koji će odlučiti ko će imati prednost u konačnoj borbi za računarsku moć. Ovo nadmetanje u privatnim rundama finansiranja, a sada i u pripremama za izlazak na berzu, nije samo stvar prestiža. Rizik za obje kompanije je da onaj ko prvi izađe na američko tržište s njegovom ogromnom dubinom i likvidnošću dobije trenutnu prednost u pristupu čipovima, data centrima i talentu potrebnom za razvoj AI modela. S obzirom na to da Elon Musk želi ubrzati AI ponudu SpaceX-a kroz povezivanje s hiperskalerom i zajedničkim ulaganjem u čipove, OpenAI i Anthropic ne mogu sebi dozvoliti zaostajanje. Prvi izlazak na tržište nosi i potencijalne rizike. Bankari im poručuju da je pravo vrijeme, te da ko prvi izađe na tržište postavit će ton, a ko drugi izađe može izgledati kao sporedni igrač i bit će primoran da se stalno upoređuje u marketinškim razgovorima.
Gabby Jones/Bloomberg
Međutim, ono što ovaj talas čini posebnim nije samo veličina, već priroda kompanija koje dolaze. Radi se o kompanijama koje su definirale ili će definirati dekade koje dolaze, u oblastima kao što su vještačka inteligencija, svemirska infrastruktura i finansijska tehnologija. Za investitora s Balkana, iz Adria regije, ovo je možda jedna od rijetkih prilika da direktno participira u kompanijama koje prave novu sliku svijeta u koji ulazimo.
Cijene vjenčanja idu i do 30.000 KM
Unatoč inflaciji koja je skočila na 6,8 posto, bh. građani ne štede na vjenčanjima. Iako vjenčanja u BiH posljednjih godina postaju sve veći finansijski i organizacijski izazov za mladence, parovi su za svoj najsretniji dan spremni izdvojiti koliko god je potrebno kako bi sve izgledalo savršeno. Prije četiri godine za vjenčanje sa oko 100 gostiju bilo je potrebno izdvojiti između 15.000 i 20.000 KM za kompletnu organizaciju. Danas ti troškovi idu i do 30.000 KM.
Depositphotos
Mundijalska groznica polako dostiže vrhunac. Glavni favoriti za pobjednika Svjetskog prvenstva 2026. su Španija i Francuska, koje ulaze u turnir s izuzetno jakim i mladim sastavima, ali i s određenim neizvjesnostima i pritiskom velikih očekivanja. Posebnu pažnju privlače i oproštaji legendi poput Cristiana Ronalda i Lionela Messija, dok Engleska, Brazil i druge nogometne sile traže put do naslova i potvrde statusa na najvećoj sceni. Kada je riječ o reprezentacijama BiH i Hrvatske, internetske kladionice im pripisuju 0,3 posto, odnosno 0,9 posto šansi za pobjedu.
.webp){kind=icon}
