Više od igre: Kako franšize i domaći brendovi grade novu industriju zabave u BiH

Industrija zabave sve se više seli izvan tradicionalnih kina, klubova i igraonica. Umjesto sadržaja koji se samo gleda, potrošači sve češće traže iskustva u kojima i sami učestvuju – od VR arena i escape roomova do gaming centara, smash roomova i drugih interaktivnih formata. Vrijednost ovog tržišta na globalnom nivou mjeri se milijardama dolara, a polako se širi i u Bosni i Hercegovini kroz međunarodne franšize, ali i domaće koncepte.

Riječ je o takozvanom location-based entertainmentu (LBE), odnosno zabavi koja se odvija u fizičkim prostorima i korisnicima nudi iskustvo koje ne mogu dobiti kod kuće. U ovu kategoriju ulaze VR arene, escape roomovi, interaktivni gaming centri, imerzivna iskustva, arcade i family entertainment centri te različite tematske atrakcije. Globalno tržište LBE-a, prema procjenama Grand View Researcha, moglo bi do 2033. dosegnuti 49,2 milijarde dolara, dok njegovo širenje prati promjenu potrošačkih navika i rast potražnje za interaktivnijim oblicima zabave. Sjeverna Amerika trenutno je najveće regionalno tržište s udjelom od 39 posto, dok se snažan rast očekuje i u Evropi te Azijsko-pacifičkoj regiji. Istovremeno, razvoj novih tehnologija i potreba za stalnim ulaganjem u opremu predstavljaju jedan od glavnih izazova za operatere, posebno manje kompanije.

Taj trend posljednjih godina sve je vidljiviji i u Bosni i Hercegovini. Na domaćem tržištu pojavljuju se novi formati, od VR arena i gaming centara do različitih koncepta escape roomova i interaktivnih prostora, a dio njih dolazi kroz međunarodne franšize.

Jedan od novijih primjera je VR Arena u Sarajevu, koja posluje u okviru međunarodne franšize Another World. Otvorena prije šest mjeseci, Arena je dio koncepta koji je prisutan u više od 400 gradova širom svijeta.

Amar Haskić, osnivač i nosilac franšiznog prava za ovu VR Arenu, kaže za Bloomberg Adriju da BiH uglavnom ne postavlja globalne trendove, već preuzima formate koji su se već dokazali na drugim tržištima.

''Vrijedi spomenuti da imamo još mnogo prostora za napredak, ali, naravno, on je uslovljen i samim potencijalom i kupovnom moći našeg stanovništva'', kaže Haskić.

Ipak, prvi rezultati poslovanja, kako navodi, ohrabrujući su. Iako su troškovi visoki, Arena ih uspijeva pokriti i ulazi u period u kojem počinje stvarati profit. U međuvremenu se, kaže, uspjela pozicionirati kao destinacija za različite generacije, posebno porodice s djecom, ali i sve one koji traže drugačiji oblik zabave.

Za ulazak u ovakav biznis potrebna su, međutim, značajna ulaganja. U slučaju sarajevske VR Arene ukupna investicija premašila je 300.000 KM. Početna franšizna naknada iznosila je 50.000 KM, dok se mjesečna naknada obračunava kao procenat ostvarenog prometa i može iznositi do 10 posto, u zavisnosti od različitih faktora poslovanja.

Haskić kaže da je investicija mogla biti i manja, ali da pri otvaranju prve lokacije nisu željeli praviti kompromise kada je riječ o veličini objekta, što je na kraju znatno povećalo početna ulaganja.

Upravo je ''know-how'' jedna od ključnih stvari koju, prema njegovim riječima, međunarodna franšiza donosi domaćem tržištu.

''Kada međunarodni brend ulazi na domaće tržište, najbitniji je know-how koji dobijate i koji je testiran na drugim tržištima, te imate vrlo jasne smjernice kako pokrenuti biznis i kako ga voditi'', kaže Haskić.

To, međutim, ne znači da se globalni model može jednostavno preslikati na BiH. Lokalno tržište ima svoje specifičnosti, pa domaći partner mora prilagoditi pristup, posebno kada je riječ o marketingu i komunikaciji s potrošačima.

''Svako tržište ima i svoje specifičnosti, pa tako i tržište BiH. U našem slučaju ključno je bilo prepoznati to kada je riječ o marketinškom pristupu jer lokalni vlasnik franšize treba poznavati svoje tržište i to je svakako dodatna vrijednost koju donosi u sam poslovni odnos'', ističe Haskić.

Franšiza olakšava ulazak na tržište

Da franšiza može olakšati ulazak na tržište, ali ne garantira uspjeh, pokazuje i iskustvo Fox in a Boxa. Ovaj escape room brend u Sarajevu je prisutan već 16 godina, a ponudu je izgradio kroz više tematskih igara namijenjenih različitim grupama – od mlađe publike i turista do kompanija, porodica i učesnika team buildinga.

Esved Botić, osnivač Fox in a Box Sarajevo, kaže da domaće tržište prati globalne trendove, ali i da su oni sami imali ulogu u popularizaciji escape roomova u BiH, posebno zato što su počeli poslovati u vrijeme kada je ovaj oblik zabave bio u začetku.

''Svakako smatramo da smo i sami dali veliki doprinos popularizaciji ove vrste zabave u BiH, pogotovo jer smo počeli kad je sve bilo u povoju'', kaže Botić.

Danas, kako navodi, bilježe solidne rezultate, ali istovremeno šire ponudu i prilagođavaju je različitim ciljnim grupama.

Kod franšiznog modela Botić vidi prednost u kvalitetu proizvoda i sadržaja, kontinuiranoj podršci i radu na unapređenju ponude. Ipak, naglašava da nijedna franšiza ne može biti uspješno prenesena na novo tržište bez lokalne prilagodbe.

''Nijedan model nije isti i mora biti prilagođen lokalnom tržištu. Mi, naprimjer, dosta lokaliziramo naše sadržaje, ali i medijske kampanje i sl, pa to smatramo dijelom razloga našeg relativno uspješnog poslovanja'', pojašnjava.

Upravo je veličina domaćeg tržišta jedan od razloga zbog kojih Botić ne očekuje veliko širenje međunarodnih franšiza u ovom segmentu. Troškovi poslovanja rastu, dok su cijene koje domaći potrošači mogu prihvatiti ograničene.

''Prinuđeni smo stalno prilagođavati usluge i kampanje, širiti asortiman i inovirati, za razliku od franšizera iz naše franšize koji rade na uređenijim i stabilnijim tržištima i koji ostvaruju dosta veće brojke s istim ili sličnim konceptom'', ističe Botić.

Sličan razvojni put, ali bez franšiznog modela, ima i Key Room Escape u Sarajevu. Ovaj domaći koncept kroz tematski uređene prostorije nudi kombinaciju zagonetki, tragova i timskog rada, pri čemu igrači ulaze u različite scenarije i u ograničenom vremenu pokušavaju pronaći rješenje. Među temama su 'Alice in Wonderland', 'Mission Space Ship', 'Magic Shop'.

Iz Key Room Escapea za Bloomberg Adriju kažu da je razvoj ove vrste zabave u BiH i dalje sporiji nego na evropskom tržištu, prvenstveno zbog relativno male ponude. Ipak, posljednjih godina svijest građana o ovom obliku zabave raste, što je, kako navode, olakšalo i poslovanje.

Depositphotos

''U posljednjih nekoliko godina situacija je bolja te je generalna svijest građana o postojanju ovog vida zabave sve veća. Ovome su doprinijele vodeće firme koje pružaju ove usluge'', navode iz Key Room Escapea.

Domaći koncepti prilagođeni lokalnom tržištu

Domaći i međunarodni koncepti pritom imaju različite prednosti. Dok franšize nude već razvijen i testiran poslovni model, domaći brendovi mogu lakše prilagođavati sadržaj lokalnoj publici.

Iz Key Room Escapea navode da je upravo lokalizacija jedna od njihovih prednosti, posebno kada je riječ o sadržajima koji su vezani za domaću kulturu. To je, kako ističu, važno i za turiste, kojima domaći koncept može ponuditi iskustvo koje ne mogu ponoviti na nekoj drugoj destinaciji.

''Franšize su jednostavnije za implementirati jer su ideje uvezene i modeli već testirani negdje drugo'', dodaju.

Istovremeno, domaći brendovi suočavaju se s drugim ograničenjima. Širenje na regionalna tržišta zahtijeva velika ulaganja, dok je domaće tržište ograničeno kupovnom moći stanovništva.

S druge strane, potencijal za nove formate zabave ipak postoji. Haskić smatra da je jedan od razloga za to činjenica da domaći potrošači danas imaju pristup istim globalnim medijskim sadržajima kao i publika na razvijenijim tržištima, pa su upoznati s novim konceptima zabave.

''Naši potrošači će odabrati ono što opravdava svoju cijenu i što im donosi nešto novo i kvalitetno'', kaže Haskić.

Koliko će se ovaj segment dalje širiti, zavisit će, međutim, i od spremnosti domaćih investitora da ulože u nove formate. Haskić smatra da upravo strah od pokretanja nečega što na domaćem tržištu još nije dovoljno poznato može biti i prepreka i prilika.

''Oni koji na vrijeme uđu, mogu osigurati dugoročnu poziciju za razvoj'', kaže.

Haskić ima optimistične prognoze te smatra da je naše tržište u razvoju i da u budućnosti možemo očekivati nove formate zabave. 

''Naš fokus je na jednoj specifičnoj niši u kojoj planiramo u budućnosti otvarati komplementarne lokacije koje će i dalje nuditi nešto novo za naše stanovništvo. Mislim da smo s našom prvom lokacijom tek pokrenuli jedan novi trend koji ćemo nastaviti razvijati'', zaključuje Haskić.