Od kupovine do zabave: Nova bitka za novac bh. potrošača

U narednoj sedmici istražujemo šta se mijenja na tržištu rada, kako se mijenjaju navike potrošača, gdje domaća industrija zabave vidi prostor za rast i zašto se sve više pažnje ponovo usmjerava na domaće proizvode – od turističkih aranžmana do bosanskohercegovačkih vina.

Turska više nije prvi izbor za evropske turiste? Godinama je među najpopularnijim destinacijama, posebno za Nijemce i Britance, ali podaci iz 2026. pokazuju slabiju potražnju s pojedinih ključnih evropskih tržišta. Dok ukupan broj stranih turista i dalje ostaje visok, mijenja se struktura gostiju, a cijena odmora postaje sve važniji faktor. I bh. turisti su oprezniji – ne odustaju nužno od Turske zbog viših cijena, ali pažljivije biraju hotel i termin putovanja.

Online kupovina dobija novu dimenziju. Istražujemo šta mogućnost plaćanja Temu narudžbi pouzećem može značiti za kupce u BiH i za domaću e-trgovinu. Uvođenje plaćanja pouzećem moglo bi dodatno povećati dostupnost Temua kupcima u BiH, posebno onima koji nisu navikli na plaćanje putem kartica ili ne žele unositi podatke o kartici prilikom online kupovine. Za domaću e-trgovinu to donosi dodatni pritisak, jer će lokalni trgovci morati konkurisati ne samo cijenom i širokom ponudom, već i jednostavnošću i sigurnošću kupovine.

U međuvremenu, industrija zabave traži nove načine da privuče publiku. VR arene i escape roomovi u BiH sve više ulaze u franšizne modele, ali se razvijaju i kroz domaće kompanije. Provjeravamo kakva je potražnja, kako funkcioniraju ovi poslovni modeli i gdje je prostor za njihov daljnji rast.

Na tržištu rada posebno gledamo gdje su žene – i zašto ih nema više. Samo četiri od deset žena radne dobi u BiH su zaposlene ili aktivno traže posao, iako žene u prosjeku imaju jednake ili bolje rezultate od muškaraca u obrazovanju i zdravstvu. Svjetska banka procjenjuje da bi veće uključivanje žena na tržište rada moglo ubrzati godišnji ekonomski rast BiH za od 0,5 do jedan procentni poen do 2040. godine.

A nakon digitalizacije HR-a dolazi pitanje: šta može umjetna inteligencija? AI mijenja način na koji HR koristi podatke – od sistema koji ih samo čuvaju, prema alatima koji ih analiziraju i pretvaraju u poslovne uvide. No, bez kvalitetnih podataka, uređenih procesa i spremnosti kompanija, ni najnaprednija tehnologija ne može riješiti probleme koje organizacije još nisu jasno definirale.

 

I konačno, kako će izgledati tržište rada 2035. godine? Stručnjaci upozoravaju da bi tržište rada 2035. godine moglo imati jedan veliki paradoks: kompanijama će za dio poslova trebati manje ljudi, ali će istovremeno sve teže pronalaziti one koji im trebaju. Demografija prazni bazen radne snage, umjetna inteligencija mijenja sadržaj poslova, a talenti više nisu vezani za lokalno tržište. Za regiju to znači da će se pitanje konkurentnosti sve manje vrtjeti oko cijene rada, a sve više oko toga ko ima znanje, vještine i ljude.

Analizirat ćemo i posljednja kretanja na Sarajevskoj berzi (SASE).

Istražujemo kako sportski komentatori postaju zvijezde iza mikrofona i zašto za svoje ugovore sve češće dobijaju iznose dostojne sportskih zvijezda.

Sedmicu završavamo pričom o domaćem vinu i potencijalu koji još nije iskorišten. BiH ima različite vinogradarske krajeve, od Hercegovine do novih vinograda na sjeveru zemlje, ali kvalitet vina nije jedini dio slagalice. Sommelier Tarik Sadović smatra da su veći problem promocija, distribucija i nedovoljna edukacija ugostiteljskog sektora. Prema njegovom viđenju, restorani i educirani konobari mogli bi imati mnogo veću ulogu u promociji domaćih etiketa, dok bi najmanje polovina vinskih karata mogla biti posvećena bh. vinima.