Kriza. Kriza! Kriza? Čeka li nas ponovo, je li već tu? Na temelju podataka i procjena koje imamo, Bosna i Hercegovina zasad ne ide prema ekonomskoj krizi u drugoj polovici godine. Bolji opis je da ekonomija i dalje raste, ali kvalitet tog rasta slabi. Potrošnja i rast plata još uvijek drže ekonomiju, turizam pomaže, ali industrija i vanjska trgovina usporavaju. Ako inflacija ostane iznad pet posto i ako industrija dodatno uspori, druga polovica godine mogla bi donijeti pritisak na realni dohodak stanovništva.
BDP je u 2025. realno porastao 2,1 posto na godišnjem nivou, pri čemu je glavni pokretač rasta bila potrošnja domaćinstava koja učestvuje u ukupnom bruto domaćem proizvodu s više od 60 posto. Rasla je i državna potrošnja te investicije. Međutim, uvoz je rastao brže od izvoza, što je negativno utjecalo na rast. Inflacija je tokom cijele godine ostala povišena i na godišnjem nivou uglavnom se kretala iznad četiri posto.
Najpozitivniji signal ove godine dolazi iz maloprodaje. U trećem mjesecu 2026. realno je porasla 4,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je godišnji rast iznosio snažnih 18,1 posto. Posebno je snažan rast neprehrambenih proizvoda, 23,1 posto godišnje, što sugerira da domaćinstva još uvijek troše i ne ponašaju se krizno. Prosječna neto plata u februaru 2026. realno je bila 5,6 posto viša nego godinu ranije.
Industrijski promet daje mješovitu sliku. U martu je ukupni desezonirani promet industrije pao 1,3 posto mjesečno, pri čemu je domaće tržište poraslo 1,7 posto, dok je strano tržište palo 4,0 posto. Na godišnjem nivou promet industrije ipak raste 8,6 posto, što znači da potražnja nije nestala, ali je izvozna komponenta osjetno slabija.
Građevina u prva tri mjeseca 2026. ne pokazuje znakove usporavanja. Broj izdanih građevinskih dozvola u prvom i trećem mjesecu rastao je na godišnjem nivou, dok je drugi mjesec donio blagi pad od 2,1 posto godišnje. Ukupno gledano, u prva tri mjeseca broj izdanih dozvola bio je 5,3 posto viši nego godinu ranije.
Turizam također ostaje pozitivna priča. U prva tri mjeseca broj dolazaka turista porastao je 2,8 posto, dok su noćenja rasla 5,7 posto. Strani dolasci gotovo stagniraju, ali noćenja stranih turista rastu 5,1 posto, što je pozitivan signal za prihode od turizma.
Vanjska trgovina ostaje slabija tačka ekonomije. U prva tri mjeseca godine izvoz je porastao samo 0,5 posto, dok je uvoz rastao 0,9 posto. Dobra vijest je da izvoz u EU raste 5,7 posto, ali izvoz prema CEFTA tržištu pada 8,7 posto, što pokazuje regionalnu slabost.
Kada BiH gledamo u širem kontekstu globalne ekonomije, ključno pitanje za drugu polovicu godine je kako će se sukob na Bliskom istoku preliti na ekonomiju. Jedan kanal su energenti. Cijene goriva već su porasle, a viši troškovi energije obično s vremenskim odmakom ulaze u ekonomiju kroz sekundarne efekte, prvenstveno više cijene hrane.
Inflacija je u martu iznosila 5,1 posto godišnje. Najveći pritisci dolaze iz prijevoza, gdje su cijene rasle 11,1 posto, te stanovanja i režija, 9,4 posto. To je posebno važno za BiH, jer hrana čini oko 34 posto potrošačke korpe, dok energenti i goriva čine zajedno oko 20 posto. Drugim riječima, BiH je osjetljivija na energetske šokove od prosjeka EU.
Drugi rizik je Njemačka. Njemačka ekonomija i dalje raste anemično, a očekivani fiskalni stimulus još nije ozbiljnije ušao u ekonomiju. Njemačka je drugo najveće izvozno tržište BiH, s oko 15 posto ukupnog izvoza. Nastavak slabog njemačkog rasta u drugoj polovici godine mogao bi se dodatno preliti na industriju i izvoz Adria regije.
Zanimljivo je da dionička tržišta u BiH šalju pozitivan signal. Sarajevski SASX10 indeks od početka godine raste oko 7 posto, slično kao američki S&P 500, i praktički nije reagirao na sukob na Bliskom istoku. Banjalučka berza je, s druge strane, u minusu oko 3 posto.
Zaključno, BiH zasad ne ide prema krizi u drugoj polovici godine. Realniji opis je da ekonomija raste, ali sporije i uz slabiji kvalitet rasta. Potrošnja, plate i turizam još uvijek drže ekonomiju stabilnom, dok industrija i vanjska trgovina usporavaju pod pritiskom vanjskih faktora. Za očekivati je višu inflaciju hrane u drugoj polovici godine zbog rasta cijena energenata, ali prerano je procijeniti koliko će taj efekt biti snažan i dugotrajan. Mnogo će ovisiti o raspletu sukoba na Bliskom istoku i oporavku njemačke ekonomije — faktorima na koje male otvorene ekonomije poput BiH imaju vrlo malo utjecaja.
