BiH svjetski rekorder po rastu plata, ali stvarna slika ekonomije je složenija

Bosna i Hercegovina (BiH) zemlja je s procentualno najvišim rastom plata na svijetu, objavila je ovo jedna od vodećih svjetskih platformi za ekonomske i finansijske podatke Trading Economics. Prema njihovim podacima, plate u BiH su u oktobru 2025. godine bile veće za 16,2 posto u odnosu na isti period 2024. godine. I u ranijoj analizi ova zemlja je bila u samom vrhu, s rastom plata od oko 15 posto, što potvrđuje kontinuitet snažnog nominalnog povećanja zarada.

Na drugom mjestu najnovije liste nalazi se Bjelorusija s rastom od 15,95 posto, dok slijede zemlje regiona - Srbija s 12,3 posto, Hrvatska s 9,7 posto i Sjeverna Makedonija s oko devet posto. Iako ovakvi podaci na prvi pogled sugeriraju snažan napredak, ekonomski analitičari upozoravaju da se radi o pokazatelju koji ne daje potpunu sliku stvarnog stanja ekonomije i životnog standarda.

Trading Economics

 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju ističe da sama činjenica da se BiH nalazi u rangu s Bjelorusijom i Srbijom pokazuje da je riječ o izolovanom ekonomskom indikatoru koji sam po sebi ne govori mnogo o ukupnom stanju ekonomije.

Bez ključnih elemenata

Prema njegovim riječima, nominalni rast plata ne znači gotovo ništa ako nije praćen rastom produktivnosti rada, a upravo do toga nije došlo. Kako navodi, cijena nominalnog rasta plata bila je vrlo visoka, jer je podrazumijevala pad zaposlenosti i industrijske proizvodnje, relativno skroman rast ekonomije kada se posmatra bruto domaći proizvod, pa čak i pad vanjskotrgovinske razmjene, uz niz drugih negativnih ekonomskih efekata.

Čavalić upozorava da ovaj indikator ne prati ključna pitanja, poput toga koliko je radnika izgubilo neoporezive naknade, kao što su topli obrok i naknada za prevoz, koliko radnika vraća dio plate poslodavcima ili koliki je stvarni utjecaj inflacije, koja je prema njegovim riječima premašila četiri posto i dodatno doprinijela pritiscima na tržište rada, uključujući i otkaze.

U širem kontekstu, on navodi da je bilo očekivano da se BiH nađe na vrhu ovakve liste, ali da poređenje sa zemljama koje dijele sam vrh dodatno otkriva suštinu problema. Kako ističe, zajednička karakteristika BiH, Srbije i Bjelorusije jeste činjenica da ekonomske politike koje su dovele do ovakvih rezultata nisu zasnovane na realnim ekonomskim osnovama, već prije svega na djelovanju političkih lidera u tim zemljama.

Iako podaci o dvocifrenom rastu plata na prvi pogled djeluju ohrabrujuće, rast zarada ne mora nužno značiti i poboljšanje životnog standarda. Ključna razlika koju ekonomisti naglašavaju jeste ona između nominalne i realne plate.

Nominalni rast ne znači automatski i bolji život

Inflacija, rast cijena osnovnih životnih namirnica, stanovanja i energenata, kao i visina potrošačke korpe, često "pojedu" značajan dio povećanja prihoda. Uz to, životni standard se ne mjeri isključivo visinom plate, već i faktorima poput dostupnosti javnih usluga, radnog vremena, sigurnosti zaposlenja, zaduženosti domaćinstava i kvaliteta života u širem smislu.

Ilustrativan primjer ovog paradoksa je Saudijska Arabija, koja se prema podacima Trading Economicsa nalazi na dnu liste i jedina bilježi negativan rast plata. Ipak, riječ je o zemlji s tradicionalno visokim zaradama, što pokazuje da niske ili negativne stope rasta ne moraju značiti loš položaj radnika, baš kao što visoke stope rasta ne garantiraju automatski bolji život.

Za BiH ključni izazov u narednom periodu ostaje pretvaranje snažnog nominalnog rasta plata u održivo poboljšanje životnog standarda, bez dodatnog pritiska na inflaciju, javne finansije i konkurentnost privrede. Iako su minimalne plate u oba entiteta povećane početkom 2025. godine, kao i u 2026., ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će ovakav rast, ako ne bude praćen većom produktivnošću, stabilnijim ekonomskim rastom i smanjenjem inflatornih pritisaka, imati trajan i stvarni efekt na svakodnevni život građana.