Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (ESV FBiH) analiziralo je posljedice ovogodišnjeg rasta minimalne plate sa 619 na 1.000 KM gdje prema podacima relevantnih institucija, nije došlo do smanjenja broja zaposlenih u FBiH u tri mjeseca nakon povećanja minimalne plate.
Predsjednik ESV FBiH, Safudin Čengić je rekao da je veliki broj poslovnih subjekata iskoristio Uredbu koja je omogućila povrat dijela doprinosa isplaćenih u razlici prijašnjeg i novog iznosa minimalne plate 619 KM i 1.000 KM i da je Vlada FBiH pronašla način kako anulirati negativan uticaj povećanja doprinosa.
"Ne možemo biti nekorektni i reći da podatak Porezne uprave i Službe za zapošljavanje nije tačan. Lično sam pravio analizu minimalne plate u svojoj kompaniji - da li je rezultiralo otpuštanjem, nije. Neki poslodavci jesu bili pogođeni. U prvi mah je bilo nekih otpuštanja. Ipak, odlukama vlade su zadržani radnici. Postoje razlike u pojedinim kantonima i općinama, ali govorimo o prosjeku na nivou FBiH", kazao je.
Čitaj više

Šta poslodavci misle o minimalcu i na koji iznos bi pristali
Povećnje minimalne plate u FBiH imaće negativne ekonomske posljedice, uključujući smanjenje zapošljavanja, investicija i profitabilnosti, stav je poslodavaca iz tog bh. entiteta.
26.04.2025

Kome su i koliko porasle prosječne plate nakon uvođenja minimalca od 1.000 KM
U pojedinim sektorima zabilježen pad prosječne plate.
10.04.2025

Bosanski minimalac za Guinnessa
Vlade FBiH je 30. prosinca 2024. obavijestila da minimalnu plaću podiže za nevjerojatnih 62 posto.
19.04.2025

Gdje je BiH na evropskoj ljestvici minimalnih plata za 2025.
Dok u EU minimalci rastu i premašuju 2.000 eura, Bosna i Hercegovina kao buduća članica EU i s rekordnih 1.000 KM ostaje pri dnu ljestvice.
15.04.2025

Strani investitori: Minimalna plata je korak naprijed, ali su reforme neophodne
Investitori izražavaju veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija iii uslužne djelatnosti.
17.01.2025

Jedino pravo rješenje je, kako je konstatirao, donošenje sistemskih zakona, kojima će se rasteretiti rad, da opterećenje na 100 KM ne bude 70 KM, već 40 KM. Time će se, kako dodaje, stvoriti prostora da radnici budu bolje plaćeni i da kompanije budu konkurentnije.
Produženje uredbe
Dotakao se i uredbe kojom je omogućen rast plate do 419 KM bez rasta doprinosa na platu.
"Ovo je mogućnost koju nisu mogli iskoristiti svi privrednici. Oni privredni subjekti koji su to mogli isplatiti, to su i uradili. ESV je inicirao prema Vladi mogućnost da se ova uredba produži do 31. decembra ove godine, a trenutno važi do 30. juna", napomenuo je.
Također podsjetio da se radi na tome da se doprinosi od 1. jula smanje za 5,5 indeksnih poena, što je, kako je kazao, 3,13 posto bruto. Kao cilj je naveo da se doprinosi do 1. januara sljedeće godine smanje za još 5,5 indeksnih poena, čime bi FBiH po ovom pitanju, kako je ocijenio, bila na nivou država u okruženju. Govorio je o tome šta je potrebno učiniti kako bi se ostvario ovaj cilj.
"Da bi se došlo do toga potrebne su predradnje, a jedna od njih je usvajanje zakona o fiskalizaciji jer bi se time disciplinovala uplata poreza i time bi se poboljšali budžeti", izjavio je.
Kada je riječ o neradnoj nedjelji Čengić je naveo da je zatraženo da Vlada razmotri inicijativu Udruženja poslodavaca za izmjene Zakona o trgovini u FBiH kojim bi određenom broju poslovnih subjekata bilo omogućeno da rade nedjeljom i praznicima po izboru što je rješenje koje postoji u Hrvatskoj.