Minimalna plata u Federaciji BiH ostaje 1.000 KM, ali reakcije na ovu odluku i dalje se ne smiruju. Dok radnici ovo vide kao korak ka boljim uslovima života, poslodavci i ekonomisti upozoravaju na moguće negativne posljedice. Ono što posebno zabrinjava su ekonomske posljedice koje ne isključuju masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaće privrede, poskupljenja usluga i proizvoda, gubitak stranih investitora, kao i dodatan pritisak na već preopterećenu poslovnu zajednicu.
Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) dogovoreno je da minimalna plata u 2025. godini ostaje 1.000 KM, uz najavu izmjena Zakona o doprinosima kako bi neoporezivi dio iznosio 700 ili 800 KM. Tokom sastanka, naglašeno je da su i poslodavci i Vlada FBiH svjesni da je ključno zadržati radna mjesta, a dogovoreno je da će se u narednim mjesecima raditi na mjerama za rasterećenje privrede.
Iz Vijeća stranih investitora u BiH / Foreign Investors Council - (FIC), dali su da punu podršku reformskim procesima vezanim za fiskalnu politiku i izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak.
Čitaj više
Minimalna plaća: Zakucavanje Vlade FBiH će svi platiti, prije ili kasnije
Vjekoslav Domljan, rektor SSST i profesor na Ekonomskom fakultetu, piše za Bloomberg Adriju o efektima povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH.
16.01.2025
Minimalna plata ostaje 1.000 KM, Vlada najavljuje fiskalne olakšice za privredu
Najavljene izmjene Zakona o doprinosima kako bi neoporezivi dio iznosio 700 ili 800 KM.
13.01.2025
Minimalna plata i direktne ekonomske posljedice
Ekonomisti prognoziraju rast inflacije te naglašavaju da tada plata od 1.000 KM neće biti dovoljna, kupovat će se manje proizvoda nego što se kupovalo za manji minimalac.
14.01.2025
Vlada o minimalcu: Poslodavci koji povećaju platu bit će oslobođeni dodatnih doprinosa
Odluka o minimalnoj plati donesena je najviše zbog poraznog odnosa poslodavaca prema radnicima.
08.01.2025
U svojoj urgenciji prema Vladi FBiH kazali su da se FIC nije protivio povećanju minimalnih neto primanja radnika na 1.000 KM i to su više puta isticali, pogotovo uzevši u obzir da njihove članice već duže vrijeme svojim radnicima osiguravaju primanja i u većim iznosima od zakonskog minimalca.
Nema perioda prilagođavanja
Kao problem ističu neprovođenje paralelne porezne reforme, te smanjenja stopa poreza i doprinosa u skladu s tržištima rada koja nas okružuju, zajedno s aktivnostima na povećanju minimalne plate, a sve kako bi se osigurala jednakost u postupanju prema svim učesnicima na tržištu rada, i kako bi se održala konkurentnost poslovnih subjekata, ali i konkuretnost FBiH u privrednom i investicijskom smislu.
Smatraju da nedavno usvojena odluka povećanja minimalne plate u neto iznosu, a prema svim parametrima, znači samo povećanje ukupnog bruto iznosa, što će imati posljedice na privredu, jer su poslodavci prisiljeni prilagoditi se potpuno neplaniranim i znatno većim troškovima poslovanja, a što može isključivo rezultirati značajnim povećanjem troškova poslovanja, naglim zaustavljanjem investicija ili podizanjem cijena proizvoda/usluga.
Depositphotos
"Dodatno je problematično što je ovakva odluka donesena bez ostavljanja perioda za prilagođavanje, u situaciji kada su poslodavci već napravili budžete i planove za narednu godinu, što znatno ugrožava poslovanje i izvjesno je da će negativno utjecati na investicijske cikluse, ali i šalje pogrešnu poruku za buduće investitore", kazali su iz FIC-a.
Investitori prema FIC-u izražavaju veliku zabrinutost zbog mogućeg pritiska na poslovanje, naročito u sektorima s nižom profitabilnošću, kao što su tekstilna industrija i uslužne djelatnosti.
Povećanje troškova rada moglo bi dovesti do smanjenja broja radnih mjesta ili odlaska poslodavaca u druge susjedne ekonomije, što bi poništilo neke od očekivanih koristi.
Valentin Ilievski - Vijeće stranih investitora - Senior Vice President South Eastern Europe MESSER SE
Povećanje plate je regulativa koju planirate u septembru ili oktobru za narednu godinu. Preko noći donijeti odluku da će se plate povećati za 62 posto je domino-efekt. Jer ovdje nije upitna samo minimalna plata koja se poveća, nego i sve ostale plate, naravno uz doprinose. A to znači da, kada pogledate BiH, vi imate dodatni trošak od jedne milijarde za plate, a jedna milijarda za državu. To je dodatni trošak od dvije milijarde. S time vi više ne možete biti konkurentni. Naravno, imate 10 posto kompanija koje su visokoprofitabilne i one odavno plaćaju radnike mnogo, odnosno daju visoke plate. Ali, s druge strane, u BiH imate 20-30 posto manjih kompanija koje na 1.000 KM neto plate moraju platiti više od 1.700 KM bruto, a one to ne mogu. To su na godinu ogromni troškovi, koje oni neće i ne mogu da plate.
Kada na to dodatno imate rast inflacije i lančana poskupljenja, ali i ekonomsku situaciju u cijeloj Evropi, u Njemačkoj, Rumuniji, koja zamrzava državne plate na pola godine, kako bi preživjela, morate da shvatite da je država ta koja mora preživjeti da bi bila konkurentna.
Još jedna važna stvar, ja mislim da u javnom sektoru radi 54 posto ljudi i to sve realni sektor mora da plati.
Ono što je važno za strane investitore, ovdje je problem što su strane investicije upitne, ne zbog povećanja minimalne plate, koliko zbog donošenja ad hoc odluka i ad hoc zakona.
Usvajanje seta fiskalnih zakona
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo Safudin Čengić, gostujući na Bloomberg Adriji kazao je da sama odluka, kako je donesena, bez pripreme seta mjera koji podrazumijeva rasterećenje privrede, imat će pogubne posljedice po mala preduzeća i poslodavce malih i srednjih preduzeća.
Ono što je izuzetno važno naglasiti jeste da će se krajem mjeseca od Vlade prezentirati konkretne mjere za saniranje, odnosno anuliranje negativnih posljedica, posebno kada je riječ o malim i srednjim preduzećima.
Posebno naglašava da poslovna zajednica insistira na tome da Vlada izvrši povećanje minimalne plate koja će biti oporeziva sa 619 na 700 KM, a da dio plate do 1.000 KM, odnosno tih 300 KM bude oslobođen plaćanja doprinosa.
Također poslodavci od Vlade traže da donese adekvatnu uredbu kojom će se dodijeliti pomoć privrednim subjektima za saniranje razlike u plati koja nastane kao domino-efekt povećanja najniže plate.
"Svi smo svjesni da u situaciji kada imate najjednostavnije poslove u kompanijama koje plaćate 1.000 KM, neophodno je da druge poslove, odnosno plate radnicima na drugim poslovima povećate za određeni procent. A to će imati negativan efekt po poslovanje privrednih subjekata. I tu poslodavci traže rasterećenje, odnosno oslobađanje doprinosa na godišnjem nivou", kazao je Čengić.
Optimističan je da će Vlada usvojiti mjere kojima će zaštititi svako radno mjesto i svakog poslodavca.
Provođenje reformi treba istovremeno obuhvatiti i povećanje plata, ali i umanjenje tereta doprinosa i drugih nameta za poslodavce. Iz FIC-a kažu da bi mjere poput smanjenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja poslodavcima, uvođenja olakšica za mala i srednja preduzeća, mogle postići balans između zaštite prava radnika i osiguravanja održivosti poslovnog sektora.
Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) i dalje ostaje pri zahtjevu da se hitno usvoji set fiskalnih zakona, uključujući i Zakon o minimalnoj plati.
Iz SSSBiH navode da se nastavlja borba pojedinaca iz politike za odbranu i zaštitu "ugroženih poslodavaca", te da je sljedeća u nizu aktivnosti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koje su u parlamentarnu proceduru uputili Almedin Aliefendić i Admir Čavalić.
Ti prijedlozi, kako dodaju iz SSSBiH, omogućuju radnicima povećanje plate za čak 30 KM, a poslodavcima rasterećenje najmanje šest puta više ili minimalno 180 KM po radniku.
Fena
"Prije samo nekoliko dana zastupnik Čavalić je izjavio da će penzija biti 1.000 KM, ali nije jasno kako će se to postići smanjenjem doprinosa za PIO/MIO u vrijeme kada već odavno imamo omjer radnika i penzionera 1:1. Postavlja se i pitanje gdje su bile slične inicijative prije nego što je Vlada FBiH konačno usvojila nešto što je u korist radnika, a ne poslodavaca", ističu iz SSSBiH.
U saopćenju su dodali da Čavalić godinama djeluje kao najaktivniji glasnogovornik Udruženja poslodavaca FBiH i da za njega nije ni čudno da nikada nije izjavio ništa što bi išlo u korist radnika/ca.
"Valjda iz tog razloga i nije predloženo i usvajanje Zakona o minimalnoj plati, a koji je, kako je izglasano u prošlom sazivu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, sastavni dio seta fiskalnih zakona. Kada je riječ o zastupniku Aliefendiću, dovoljno je reći da se radi o čovjeku koji je bio protiv primjene kolektivnih ugovora pa zahvaljujući tome danas Zeničko-dobojski kanton duguje oko 300 miliona KM po osnovu tužbi radnika/ca. U prethodnom periodu nije se suzdržavao da zagovara stavljanje van snage kolektivnih ugovora kao što je 2018. godine stavljen van snage Opći kolektivni ugovor za teritoriju FBiH", navodi se u saopćenju SSSBiH, koje potpisuje predsjednik Selvedin Šatorović.
.webp){kind=icon}
