Bliži se kraj godine, a Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) ponovo ulazi u fazu donošenja odluke o novoj/staroj minimalnoj plati za 2026. godinu. Prema važećem propisu, Vlada FBiH je dužna najkasnije do 31. decembra donijeti odluku o iznosu minimalne plate za narednu godinu, što znači da će u narednih nekoliko sedmica biti donesena jedna od najvažnijih ekonomskih odluka za 2025. i 2026. godinu. Dok FBiH i dalje pregovara i razmatra modele, Republika Srpska je već definirala novu politiku minimalnih plata, uključujući jasne platne razrede prema stručnoj spremi, model koji mnogi u Federaciji sada ističu kao primjer moguće buduće reforme.
Minimalac u RS-u za 2026. godinu već je utvrđen na 1.000 KM, uz razrede koji predviđaju iznose od 1.050 KM za trogodišnju srednju školu, 1.100 KM za četverogodišnju srednju, 1.350 KM za višu stručnu spremu te 1.450 KM za visoku stručnu spremu.
Dogovor je postignut relativno brzo, praćen neoporezivom olakšicom od 50 KM za najniže kategorije, dok sindikati naglašavaju da je riječ o povećanju od 10 do 11,5 posto, koje, iako dobrodošlo, i dalje nije dovoljno za zadržavanje radnika.
Čitaj više
Minimalac u Republici Srpskoj biće 1.000 KM za NK, a za VSS 1.450 KM
Minimalna plata u Republici Srpskoj u 2026. godini iznosiće 1.000 KM, što je povećanje za 100 KM u odnosu na minimalac u ovoj godini, dogovorili su socijalni partneri danas.
27.10.2025
Kažu da rast minimalca na 1.000 KM nije doveo do otkaza
Predsjednik ESV FBiH Safudin Čengić je rekao da je veliki broj poslovnih subjekata iskoristio Uredbu koja je omogućila povrat dijela doprinosa isplaćenih u razlici prijašnjeg i novog iznosa minimalne plate 619 KM i 1.000 KM i da je Vlada FBiH pronašla način kako anulirati negativan utjecaj povećanja doprinosa.
29.04.2025
Šta poslodavci misle o minimalcu i na koji iznos bi pristali
Povećnje minimalne plate u FBiH imaće negativne ekonomske posljedice, uključujući smanjenje zapošljavanja, investicija i profitabilnosti, stav je poslodavaca iz tog bh. entiteta.
26.04.2025
Kome su i koliko porasle prosječne plate nakon uvođenja minimalca od 1.000 KM
U pojedinim sektorima zabilježen pad prosječne plate.
10.04.2025
Utvrđena četiri nivoa najniže plate u RS, poslodavci zadovoljni
Vlada Republike Srpske donijela je danas Odluku o najnižoj plati u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
28.01.2025
Minimalna plaća: Zakucavanje Vlade FBiH će svi platiti, prije ili kasnije
Vjekoslav Domljan, rektor SSST i profesor na Ekonomskom fakultetu, piše za Bloomberg Adriju o efektima povećanja minimalne plaće u Federaciji BiH.
16.01.2025
Minimalna plata ostaje 1.000 KM, Vlada najavljuje fiskalne olakšice za privredu
Najavljene izmjene Zakona o doprinosima kako bi neoporezivi dio iznosio 700 ili 800 KM.
13.01.2025
RS je pritom preuzela obavezu da se isplate i potencijalne zloupotrebe redovno analiziraju svakih od tri do šest mjeseci.
Čeka se nova odluka Vlade FBiH
Za razliku od RS-a, Federacija BiH još uvijek nema usaglašen model.
Podsjećanja radi, prošlogodišnja odluka, donesena 30. decembra 2024., bila je historijska, kako su je mnogi nazivali, minimalna plata je sa 596 KM skočila na 1.000 KM. Iako je odluka donijela olakšanje radnicima, privreda je reagirala burno, posebno zbog činjenice da prateće fiskalne reforme nisu završene.
Upravo je to stvorilo prazninu koja se i danas osjeti, povećanje minimalca nije bilo u potpunosti praćeno smanjenjem opterećenja na rad, pa su mnogi poslodavci kompenzirali troškove smanjivanjem dodataka poput toplog obroka ili regresa.
Za 2026. godinu, Vlada FBiH ima dvije ključne opcije. Prva je da potvrdi postojeći iznos od 1.000 KM i ostavi minimalac na sadašnjem nivou. Druga, o kojoj se najviše govori, jeste dodatno povećanje, a sve je više glasova koji zagovaraju minimalnu platu od 1.200 KM.
Fena - ESV
Sindikati idu i korak dalje, pa predlažu uvođenje platnih razreda prema stručnoj spremi, po uzoru na RS, ali s nešto ambicioznijim iznosima.
Prema njihovom prijedlogu, minimalac bi iznosio 1.200 KM za radnike s osnovnom školom, oko 1.400 KM za srednju stručnu spremu i 1.600 KM za visoku stručnu spremu.
"Iznos za koji su smanjeni doprinosi trebao je biti dodat na plate radnika, a ne da ga pojedini poslodavci zadrže", poručio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović, pozivajući Vladu FBiH da dostavi spisak firmi koje nisu poštovale reformu.
Predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Safudin Čengić podsjetio je da je i FBiH već imala pozitivan primjer platnih razreda, a to je dogovor iz 2016. godine između sindikata i poslodavaca u sektoru saobraćaja, gdje je Vlada odredila minimalnu platu, dok su plate za SSS i VSS rasle za 10, odnosno 20 posto u odnosu na minimalnu.
To je danas jedan od rijetkih primjera u kojem su socijalni partneri postigli stabilno, održivo rješenje, vrijedno razmatranja u širem sistemskom modelu.
Ipak, najveća prepreka daljnjem povećanju minimalca ostaje nedovršena fiskalna reforma. Istina je da je dio opterećenja na rad smanjen tokom 2025. godine, zbirna stopa doprinosa pala je sa 41,5 na 36 posto, ali ključni dio reforme i dalje nije proveden.
Dok se Zakon o fiskalizaciji nalazi u parlamentarnoj proceduri, rasterećenje rada koje bi kompenziralo rast minimalne plate još uvijek nije zaokruženo. U takvim okolnostima, privreda upozorava da bi naglo povećanje minimalca, posebno pred kraj godine, kada su finansijski planovi već zaključeni, moglo izazvati poremećaje i dodatne troškove za brojna preduzeća.
Minimalac bez rasterećenja doprinosa neprihvatljiv
I udruženje malih i srednjih privrednika FBiH oglasilo se povodom ponovnog pokretanja inicijative za povećanje minimalne plate, poručujući da se proces odvija bez ključnih analiza, bez rasterećenja privrede i bez uključivanja onih koji zapošljavaju najveći broj radnika. Kako navode, Vladi FBiH su zvanično podnijeli zahtjev za prisustvo sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj se raspravljalo o minimalnoj plati, ali odgovor nikada nisu dobili.
Depositphotos
U saopćenju upozoravaju da je ovakav izostanak komunikacije neprihvatljiv, posebno jer je Vlada sama ranije najavila smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, a danas tvrdi da za to "nema sredstava". Udruženje ističe da je privreda samo ove godine uplatila dodatnih 400-500 miliona KM, pa postavljaju pitanje kako je moguće da se od privrednika traži više, dok se obećano rasterećenje stalno odgađa?
Privrednici naglašavaju da nisu protiv povećanja plata, ali insistiraju na održivom modelu, onom u kojem se rast minimalne plate usklađuje sa smanjenjem nameta, a ne prebacuje isključivo na teret firmi koje već posluju na minimalnim maržama. Upozoravaju da bi jednostrano podizanje minimalca, bez paralelnog rasterećenja, moglo dovesti do zatvaranja firmi, gubitka radnih mjesta, pada konkurentnosti i dodatnog rasta inflacije.
Posebno problematičnom smatraju činjenicu da se povećanja plata u institucijama provode bez odgađanja, dok se povećanje penzija tretira kao "nemoguće", što, kako poručuju, otkriva pogrešne prioritete.
Udruženje najavljuje pokretanje šire informativne kampanje kako bi javnost dobila kompletnu sliku o posljedicama predloženog modela minimalne plate. Od institucija traže transparentnost, dijalog, poštivanje ranije datih obećanja o smanjenju doprinosa i kreiranje modernog sistema minimalne plate, zasnovanog na stručnim analizama.
Izborna godina i tri pravca razvoja
Analitičari predviđaju da FBiH ima tri moguća puta. Prvi je zadržavanje trenutnog nivoa minimalca uz insistiranje da se fiskalna reforma završi u 2026. godini. Drugi je uvođenje platnih razreda, uz postupno povećanje minimalne plate, model koji bi se mogao osloniti na iskustvo RS-a, ali zahtijeva politički dogovor i precizne procjene utjecaja na privredu. Treći je povećanje minimalca na 1.200 KM bez razreda, što sindikati zagovaraju kao minimalni socijalni standard, ali privreda dočekuje s oprezom.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da ulazak u predizbornu godinu često donosi odluke koje su politički popularne, ali ekonomski riskantne. Minimalac je jedna od tema koja će nesumnjivo obilježiti decembar, ne samo na nivou socijalnog dijaloga, već i u političkom prostoru.
Ključno pitanje ostaje isto kao i prošle godine, hoće li povećanje minimalne plate zaista značiti više novca u džepu radnika ili samo prelazak postojećih naknada u osnovu plate?
Odgovor će zasigurno zavisiti od tri stepena zrelosti sistema, od spremnosti Vlade FBiH da ponudi održiv model, odgovornosti poslodavaca da poštuju zakon i snage inspekcijskih mehanizama da sankcioniraju zloupotrebe.
Ako se sva tri elementa usaglase, povećanje minimalca može biti stvaran korak naprijed. Ako ne, Federacija rizikuje da ponovi scenarij iz proteklih godina, nominalan rast bez stvarnog poboljšanja životnog standarda.