Bankarski sektor u BiH je nakon 2020. godine snažno porastao, a profitabilnost je dosegla vrhunac u 2024. zahvaljujući višim kamatnim prihodima i boljim tržišnim uslovima. Ključni rast dolazi iz neto kamatnih prihoda, jer su banke brže podizale kamate na kredite nego što su rasli troškovi finansiranja. Troškovi poslovanja su pali zahvaljujući digitalizaciji i boljoj efikasnosti, ali taj trend se sada usporava. Sektor je i dalje stabilan i dobro kapitaliziran, uz nizak nivo loših kredita, ali budući rast zavisi od kamatnih stopa i ekonomskih uslova.
Ovo je pet vijesti koje treba da znate na početku dana:
Koliko je profitabilan i zdrav bankarski sektor u BiH
Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini nakon 2020. godine bilježi snažan oporavak, uz značajan rast profitabilnosti koji je kulminirao u 2024. godini. Pokazatelji kao što su ROA i ROE dostigli su vrhunac u prvom kvartalu 2024., kada je ROA iznosio oko 2,5 posto, a ROE oko 18,5 posto, što ukazuje na vrlo snažnu zaradu banaka u tom periodu. Glavni pokretač tog rasta bila je povećana neto kamatna marža, odnosno širenje razlike između kamata na kredite i depozite.
U 2025. godini dolazi do blage normalizacije, pa se ROA stabilizira na oko 2,0–2,2 posto, dok ROE pada na oko 14,7–15,9 posto, ali ostaje iznad nivoa iz 2020. godine. Efikasnost poslovanja se poboljšala kroz smanjenje cost-to-income racija, što je djelimično rezultat digitalizacije i racionalizacije troškova u bankama. Iako je sektor i dalje stabilan i dobro kapitaliziran, buduća profitabilnost će u velikoj mjeri zavisiti od kretanja kamatnih stopa, kreditnog rizika i sposobnosti banaka da dodatno unaprijede operativnu efikasnost.
Centralna banka BiH
Njemačka među tri najveća izvozna tržišta svih zemalja u regiji
Izvoz je jedna od ključnih poluga evropskih ekonomija i ima značajan uticaj na rast BDP-a kroz vanjskotrgovinski bilans. U Adria regiji jedino Slovenija bilježi trgovinski suficit, dok su ostale zemlje i dalje zavisne od uvoza, uz različite nivoe pokrivenosti izvozom. Slovenija i Sjeverna Makedonija imaju visoko koncentrisanu izvoznu strukturu, dok su Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina raznovrsnije po izvoznim sektorima.
Njemačka ostaje glavno izvozno tržište za sve zemlje regije, što potvrđuje snažnu ekonomsku povezanost i zavisnost od njenog industrijskog ciklusa. Ta ovisnost je najizraženija u Sjevernoj Makedoniji, dok je najmanja u Sloveniji, uz opći trend blagog smanjenja izloženosti Njemačkoj od 2019. godine. Srbija se izdvaja kao zemlja s najdiverzificiranijom strukturom izvoznih tržišta u regiji.
Utrka za Addiko se zaoštrava: NLB sada nudi 33,5 eura po dionici
Nova Ljubljanska banka (NLB) povećala je ponudu za preuzimanje Addiko Banke na 33,5 eura po dionici, dodatno zaoštrivši konkurenciju s Raiffeisen Bank International (RBI). Nova ponuda predstavlja premiju od oko 30 posto u odnosu na prosječnu cijenu dionice u prethodnih šest mjeseci, što NLB koristi kao glavni argument atraktivnosti. Iz banke poručuju da je njihova ponuda jednostavna i transparentna, bez uvjetnih plaćanja, te da je u skladu s očekivanjima regulatora, uključujući ECB.
Depositphotos
SAD nastoje ograničiti utjecaj Rusije i Kine u Adria regionu
Izvještaj State Departmenta o Zapadnom Balkanu se u dijelu javnosti tumači kao signal promjene američke politike pod Donaldom Trumpom, ali detaljnija analiza pokazuje kontinuitet uz jasnije definisane prioritete. Ključni fokus SAD ostaje na stabilnosti regiona, ekonomskom razvoju i smanjenju uticaja Rusije i Kine, uz istovremeno otvaranje prostora za američke kompanije. Washington naglašava da želi manje direktnog intervencionizma, a više oslanjanja na lokalne aktere, uz uslov jačanja institucija i borbe protiv korupcije. Poseban akcenat stavljen je na energetiku, gdje se promoviše diverzifikacija snabdijevanja i veće uključivanje američkog LNG-a kao alternative ruskom gasu. Istovremeno, Kina i Rusija se u izvještaju opisuju kao glavni faktori destabilizacije, dok se Zapadni Balkan sve otvorenije posmatra kao dio šire geopolitičke i ekonomske konkurencije velikih sila.
Kako ECB planira zaštititi evropski finansijski sistem od naleta stablecoina
Stablecoins predstavljaju sve izraženiji rizik za finansijsku stabilnost i monetarnu politiku, upozorava ECB, uz naglasak da javni novac mora ostati sidro finansijskog sistema. Iako nude određene prednosti kroz tehnološke inovacije, stabelcoins mogu povećati rizik od povlačenja depozita iz banaka u kriznim situacijama i oslabiti prijenos monetarne politike. ECB zato zagovara jačanje regulatornog okvira i razvoj vlastitih rješenja poput digitalnog eura i tokeniziranog centralnobankarskog novca.
Šta se još čitalo:
Kriptovalute ponovo izazvale bijes šefa JPMorgana, šta stoji iza toga?
Tipkovnica ostaje važna i u doba AI-ja
Kimchi u borbi protiv mikroplastike: Može li ovo fermentirano jelo pomoći organizmu?
Ruski zvaničnici alarmiraju Putina zbog sve većih troškova rata
Slijedi…
Tržište elektronskog novca u Republici Srpskoj dobija još jednog igrača, otkrivamo o kome se radi.
Čitajte kakve trendovi u industriji bilježi Adria region i gdje BiH stoji u odnosu na susjedne zemlje.
Ljeto 2026. svakako ima šta da ponudi kino publici, ali i onima koji više vole gledati filmove iz udobnosti svoje sofe. Otkrijte kako će izgledati ovogodišnje filmsko ljeto.
.webp){kind=icon}
