Od kapsula do meda: Tržište proizvoda za zdravlje raste, ali pravila nisu ista

Tržište dodataka prehrani u Bosni i Hercegovini posljednjih godina bilježi rast, ali regulatorni sistem i dalje ostaje podijeljen između entiteta, bez jedinstvenog registra proizvoda na državnom nivou i s različitim administrativnim procedurama koje otežavaju nadzor nad tržištem. Veliki broj dodataka prehrani se uvozi i pri tome im nije potrebna dozvola Agencije za lijekove, jer se tretiraju kao hrana. Iako postoji Agencija za sigurnost hrane BiH, registracija dodataka prehrani i dalje je na nivou entiteta.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, značajan dio uvoza proizvoda koji se često povezuju s dodacima prehrani evidentira se kroz tarifnu oznaku 2106, koja obuhvata široku grupu prehrambenih pripravaka, uključujući i brojne proizvode povezane s dodacima prehrani.

Uvoz proizvoda svrstanih u tarifnu oznaku 2106 u BiH kontinuirano raste. Vrijednost uvoza povećana je sa 230,3 miliona KM u 2022. godini na 312,9 miliona KM u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 36 posto. Istovremeno, izvoz je rastao sporije u apsolutnom iznosu, sa 16 miliona KM na 28 miliona KM, ali je povećan za oko 75 posto.

Ova grana industrije i dalje funkcionira u pravnom vakuumu. Iako dodaci prehrani postaju svakodnevnica mnogih građana, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne nedostatke u regulativi, nedovoljnu edukaciju korisnika i potencijalne zdravstvene rizike. 

Semir Mehović, magistar farmacije i farmaceut u svakodnevnoj praksi, ranije je za Bloomberg Adriju ukazao na ključni problem, a to je da regulativa o dodacima prehrani u BiH nije dovoljno jasna niti učinkovita. Iako nadležne institucije u oba entiteta vrše provjere deklaracija i zdravstvenu, hemijsku, mikrobiološku i organoleptičku ispravnost, ne postoji sistemska kontrola sadržaja deklariranih minerala i vitamina. Detaljne provjere su rezervirane isključivo za proizvode koji se registriraju kao lijekovi i podliježu Agenciji za lijekove BiH. 

"Postoje različite dileme, a ne postoji volja da se donesu konkretni zakoni ili pravilnici", kazao je Mehović.  

Ovakav nedostatak precizne kontrole otvara prostor za malverzacije. Mehović je istaknuo da se često oslanjamo isključivo na garancije proizvođača ili uvoznika, a većina sirovina dolazi iz Kine, Indije i Pakistana, zemalja koje su i dalje podložne predrasudama kada je riječ o kvalitetu. 

Iz Agencije za sigurnost hrane BiH za Bloomberg Adriju su naveli da nisu nadležni za odobravanje stavljanja dodataka prehrani na tržište, već je taj posao u nadležnosti entitetskih ministarstava zdravstva. Istovremeno, Agencija vodi javni registar hrane za posebne prehrambene potrebe, ali on nije potpun jer Ministarstvo zdravlja Republike Srpske Agenciji ne dostavlja podatke o proizvodima registriranim u tom entitetu.

Različita pravila, podijeljen nadzor i bez jedinstvenog registra

''Agencija za sigurnost hrane BiH je s ciljem zaštite zdravlja potrošača, u više navrata inicirala i upućivala u proceduru Nacrt pravilnika o dodacima prehrani te provodila konsultacije s nadležnim institucijama, kako bi se ovo područje uskladilo sa zakonodavstvom Evropske unije, što je također obaveza naše zemlje u procesu pristupanja EU. Međutim, ova inicijativa ne nailazi na podršku nadležnih entitetskih ministarstava'', dodaju.

S druge strane, Federalno ministarstvo zdravstva navodi da ne vodi poseban registar dodataka prehrani, već odobrava njihovo stavljanje na tržište, dok informacije o odobrenim proizvodima dostavlja Agenciji za sigurnost hrane BiH.

Prije nego što proizvod dobije odobrenje, prolazi provjeru sastava, laboratorijska ispitivanja, pregled proizvođačke dokumentacije i kontrolu deklaracije. Međutim, laboratorijska analiza koncentracije aktivnih sastojaka nije zakonski obavezna, osim ako postoji zahtjev ili sumnja nadležnih inspekcija.

''Proizvodi na prirodnoj bazi koji se registriraju kao dijetetski proizvodi, također se registriraju na temelju sadržaja aktivne komponente, te se shodno namjeni proizvoda i tvrdnjama koje proizvođač navodi, registrira i stavlja na tržište sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih namirnica koje se mogu stavljati u promet'', dodaju.

Kada je riječ o dodacima prehrani koji se pri uvozu tretiraju kao hrana, iz Ministarstva pojašnjavaju da se najčešće provjerava mikrobiološka ispravnost, kontaminanti (teški metali, pesticidi), aditivi i usklađenost deklaracije, opća zdravstvena ispravnost, te njihova registracija podrazumijeva još niz provjera proizvodne prakse, što znači da se može govoriti o značajnom nivou sigurnosti.

Depositphotos

 

''Postojeća regulativa ne uključuje kontrolu koncentracija aktivne supstance. Naša preporuka bi bila da se u budućnosti uvede kao obvezan dio dokumentacije potrebne za registraciju proizvoda. Proizvodi proizvedeni u EU i po standardima dobre proizvođačke prakse imaju vrlo nizak rizik po zdravlje'', dodaju.

Iz Ministarstva navode da u posljednje dvije godine nisu zaprimili nijednu prijavu da su dodaci prehrani sadržavali znatno veće koncentracije vitamina ili drugih aktivnih sastojaka od deklariranih. Ističu i da različiti regulatorni sistemi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj otežavaju nadzor tržišta.

''Može se reći da različiti regulatorni pristupi FBiH i RS u području dijetetskih proizvoda prehrani otežavaju nadzor tržišta u BiH, dupliraju se registracijske procedure i povećava rizik od neujednačene primjene propisa, a imajući u vidu da je riječ o jedinstvenom tržištu, to su otežavajuće okolnosti za inspekcijski nadzor i učinkovitost kontrole tržišta'', dodaju.

Depositphotos

 

Pored dodataka prehrani, na tržištu u BiH prisutan je i širok segment prirodnih proizvoda na bazi meda, pčelinjih proizvoda, ljekovitog bilja i drugih prirodnih sastojaka. Iako se ovi proizvodi u percepciji potrošača često svrstavaju u istu kategoriju sa suplementima, njihov regulatorni status nije uvijek isti. Dok se dodaci prehrani registruju kao proizvodi namijenjeni dopuni uobičajene prehrane, proizvodi na bazi prirodnih sastojaka mogu biti klasificirani kao prehrambeni proizvodi, u zavisnosti od sastava, namjene i načina na koji su deklarirani.

Upravo ta razlika često nije jasna široj javnosti, zbog čega se proizvodi od meda, propolisa i ljekovitog bilja nerijetko posmatraju kroz istu prizmu kao dodaci prehrani, iako za njih mogu važiti različiti regulatorni zahtjevi.

Adnan Čučuković, osnivač kompanije Ecomedico, koja razvija i proizvodi proizvode na bazi meda i pčelinjih proizvoda, biljne preparate i prirodnu kozmetiku, za Bloomberg Adriju kaže da njihovi proizvodi nisu klasificirani kao dodaci prehrani, već se registruju u skladu s propisima koji se odnose na prehrambene proizvode.

"Tržište prirodnih proizvoda u BiH formalno je regulirano kroz propise o sigurnosti hrane, kao i kroz obaveznu primjenu sistema kontrole poput HACCP-a. Međutim, u praksi se i dalje pojavljuju proizvodi koji se prodaju putem interneta ili društvenih mreža bez odgovarajuće registracije, deklaracije i nadzora", kaže Čučuković.

Jedan od većih izazova svakako predstavlja pojava proizvoda koji se plasiraju putem društvenih mreža, kaže Čučuković/Ecomedico

Kada je riječ konkretno o njihovim proizvodima, kvalitet i sigurnost se kontroliraju na više nivoa – od ulazne kontrole sirovina, preko praćenja svake faze proizvodnog procesa, do završne analize gotovih proizvoda. Završni proizvodi prolaze dodatne analize kako bi se potvrdila njihova sigurnost, mikrobiološka ispravnost i usklađenost sa specifikacijama.

Ističe da kompanija posjeduje međunarodni certifikat ISO 22000:2018 za upravljanje sigurnošću hrane, uz implementiran HACCP sistem, što predstavlja osnovu za kontrolu kvaliteta i sljedivost proizvoda.

Jedan od većih izazova svakako predstavlja pojava proizvoda koji se plasiraju putem društvenih mreža ili drugih online kanala bez adekvatne registracije, deklaracije i kontrole nadležnih institucija.

''Takvi proizvodi vjerovatno nisu prošli propisane procedure ispitivanja sigurnosti i kvaliteta, što može predstavljati rizik i za potrošače i za reputaciju cijelog sektora", kaže Čučuković.

Naglašava da takva praksa legalno registrirane proizvođače stavlja u neravnopravan položaj jer se tržišna utakmica ne odvija pod istim uslovima.

"Zbog toga je važna jača kontrola tržišta, ali i kontinuirana edukacija potrošača kako bi znali prepoznati provjerene i sigurne proizvođače i proizvode", dodaje.

Ecomedico

 

Administrativne razlike između dva entiteta također predstavljaju dodatno opterećenje jer zahtijevaju usklađivanje dokumentacije i praćenje različitih regulatornih procedura.

"Iako su osnovni principi sigurnosti proizvoda, zdravstvene ispravnosti i usklađenosti sa zakonskim zahtjevima slični ili čak identični, u praksi se određeni administrativni postupci, nadležnosti i tumačenja propisa mogu razlikovati od entiteta do entiteta. To za kompanije znači dodatnu potrebu za usklađivanjem dokumentacije i procesa, kao i pažljivo praćenje regulatornih zahtjeva u oba entiteta, što predstavlja dodatni izazov i administrativno opterećenje", pojašnjava Čučuković.

Čučuković kaže da posljednjih godina primjećuju rast interesa potrošača za proizvodima koji podržavaju imunitet, energiju i opće zdravlje.

"Potrošači danas sve češće traže prirodna rješenja koja mogu biti dio svakodnevne rutine, a ne samo proizvode koji se koriste povremeno", kaže.

Kompanija svoje proizvode izvozi i na strana tržišta, gdje su regulatorni zahtjevi često još stroži.

"Svako tržište ima svoje specifične propise u pogledu deklarisanja, dozvoljenih sastojaka, dokumentacije i standarda kvaliteta, što nerijetko zahtijeva dodatne analize i prilagođavanje. Proces internacionalizacije nije samo komercijalan nego i izrazito regulatorno zahtjevan. Međutim, činjenica da poslujemo u skladu sa standardom ISO 22000:2018 i HACCP principima znatno olakšava usklađivanje sa zahtjevima stranih tržišta", objašnjava.

Ecomedico

 

Smatra da je domaći regulatorni okvir u velikoj mjeri usklađen s osnovnim principima Evropske unije, ali da postoji prostor za dodatno unapređenje.

"Postoji prostor za daljnje usklađivanje, posebno u segmentima implementacije, nadzora i jedinstvenog tumačenja propisa. BiH ima vrlo snažan potencijal za razvoj prepoznatljivih izvoznih proizvoda zasnovanih na domaćem ljekovitom bilju, ali je potrebno više ulagati u standardizaciju, laboratorijsku dokumentaciju, certifikaciju i razvoj", kaže Čučuković.

 

Prema njegovoj ocjeni, industrija prirodnih proizvoda u BiH u narednih od pet do deset godina mogla bi značajno napredovati.

"S obzirom na bogatstvo prirodnih resursa, prije svega ljekovitog bilja i pčelinjih proizvoda, BiH ima dobru osnovu za razvoj konkurentnih proizvoda na regionalnom i evropskom tržištu. Ključni iskorak zavisit će od jačanja regulatornog okvira, dosljedne primjene standarda kvaliteta i većih ulaganja u tehnologiju i kontrolu proizvodnje", zaključuje Čučuković.