Tržište dodataka prehrani u Bosni i Hercegovini (BiH) bilježi snažan rast. Potrošači sve više posežu za vitaminima, mineralima i biljnim preparatima, vođeni idejom samopomoći i zdravijeg načina života. No, dok potražnja raste, pravni okvir ostaje nedorečen, ostavljajući prostor za zloupotrebe i nesigurne proizvode na tržištu. Ova grana industrije i dalje funkcionira u pravnom vakuumu. Iako dodaci prehrani postaju svakodnevnica mnogih građana, stručnjaci upozoravaju na ozbiljne nedostatke u regulativi, nedovoljnu edukaciju korisnika i potencijalne zdravstvene rizike.
Semir Mehović, magistar farmacije i farmaceut u svakodnevnoj praksi, za Bloomberg Adriju je ukazao na ključni problem, a to je da regulativa o dodacima prehrani u BiH nije dovoljno jasna niti učinkovita. Iako nadležne institucije u oba entiteta vrše provjere deklaracija i zdravstvenu, hemijsku, mikrobiološku i organoleptičku ispravnost, ne postoji sistemska kontrola sadržaja deklariranih minerala i vitamina. Detaljne provjere su rezervirane isključivo za proizvode koji se registruju kao lijekovi i podliježu Agenciji za lijekove BiH.
"Postoje različite dileme, a ne postoji volja da se donesu konkretni zakoni ili pravilnici", kaže Mehović.
Ovakav nedostatak precizne kontrole otvara prostor za malverzacije. Mehović ističe da se često oslanjamo isključivo na garancije proizvođača ili uvoznika, a većina sirovina dolazi iz Kine, Indije i Pakistana, zemalja koje su i dalje podložne predrasudama kada je riječ o kvalitetu.
Post-COVID bum samoliječenja
Porast interesa za dodatke prehrani u BiH se intenzivirao nakon 2020. godine, što Mehović povezuje s pandemijom COVID-19.
"Selfcare je procvjetao. Ljudi sve češće donose odluke na osnovu informacija s interneta ili čak uz pomoć umjetne inteligencije, bez savjeta ljekara ili farmaceuta. Takav pristup često dovodi do pogrešnog korištenja dodataka, pogotovo kada je riječ o potencijalno štetnim supstancama", naglašava.
Kao ilustraciju, Mehović navodi primjer vitamina C koji, iako poznat kao antioksidans, može imati prooksidativno djelovanje u prisustvu željeza, stvarajući radikale koji oštećuju DNK. Dodaci topivi u mastima (A, D, E i K) mogu se akumulirati i izazvati ozbiljna oštećenja, dok prekomjerne doze vitamina B6 i B3 mogu dovesti do neuropatije i oštećenja jetre.
Depositphotos
Posebno su rizični proizvodi za mršavljenje, potenciju i sportske performanse, koji se često naručuju online, bez registracije u Ministarstvu zdravstva FBiH.
"Ljudi žele uštedjeti nekoliko maraka, ali se izlažu ogromnom zdravstvenom riziku", upozorava Mehović.
Istraživanja pokazuju da je prodaja dijetetskih suplemenata znatno porasla početkom 2020, kao rezultat pandemije covida 19. Te je između 2018. i 2020. prodaja skočila za čak 50 posto, premašivši 220 milijardi dolara te godine.
Rastuće tržište bez zvaničnih podataka
Iako u BiH nema pouzdanih statističkih istraživanja o porastu konzumacije, subjektivna zapažanja iz apoteka potvrđuju rastući trend. Globalno, industrija dodataka prehrani bilježi ekspanziju. Vrijednost svjetskog tržišta 2021. iznosila je oko 152 milijarde dolara, s očekivanim rastom na gotovo 300 milijardi do 2028. godine prema posljednjem izvještaju STASTICA.
Najveći profit ostvaruju dodaci za imunitet, zdravlje srca, zglobova i multivitamini, a sektor sportskih suplemenata uključujući proteine, kreatin i "pre-workout" formule – brzo raste. Samo u 2023. godini ova kategorija bila je vrijedna 45,24 milijarde dolara, s očekivanim godišnjim rastom od 7,5 posto do 2030.
Ova industrija se dijeli na više segmenata prema različitim kriterijima - prema tipu proizvoda, prema ciljanoj populaciji, prema obliku proizvoda, prema namjeni ili zdravstvenoj koristi, zatim prema načinu distribucije.
Segment "tip proizvoda" je najraznovrsniji i najdetaljniji. Među vitaminima i mineralima pronaći ćete multivitamine, pojedinačne vitamine (C, D, E, B-kompleks) i minerale poput magnezija, cinka, selena, željeza.
Kada je riječ o fitosuplementima, najviše se ističu ekstrakti biljaka poput ginkoa, kurkume, zlatne make, ehinacee i ašvagande. Samo probiotici i prebiotici, suplementi za poboljšanje crijevne flore, 2024. širom svijeta su vrijedili čak 67,6 milijardi dolara, s tendencijom da dostignu 85,4 milijarde dolara do 2027. godine, prema podacima Statiste.
Riblja ulja i ulja algi su također popularni dodaci ishrani, ali čini se da trenutno najveću ekspanziju doživljavaju proteinski praškovi, BCAA i kreatin.
Prekomjerna konzumacija
U svakodnevnoj praksi, Mehović kaže, susreću se s različitim slučajevima. Farmaceuti rijetko imaju priliku da budu prvi kojima će se pacijenti obratiti u slučaju predoziranja nekim dodatkom prehrani. Obično to budu ljekari porodične medicine ili hitna pomoć, a nerijetko bude i u bolnicama.
"U apoteci mi najčešće otkrijemo da pacijenti imaju problema s magnezijem i gastrointestinalnim tegobama, najčešće proljev, ili im suplementi željeza stvaraju bolove i grčeve u stomaku. Imao sam i rijedak slučaj predoziranja selenom, gdje je pacijentica imala neugodan zadah iz usta, miris na bijeli luk i počela joj je opadati kosa. Međutim, to nije bilo uzrokovano samo dodacima prehrani, već i konzumiranjem brazilskih oraha", govori Mehović.
Naglašava da su upravo apoteke te koje daju mogućnost da pacijente savjetuju smiju li koristiti određene dodatke prehrani s lijekovima, kao što npr. ne trebaju koristiti kalcij/cink/željezo s antibioticima iz grupe tetraciklina ili vitamin K s varfarinom i tome slično.
Depositphotos
Upozorava i na najčešće greške građana, među kojima dominira vjerovanje u univerzalnu korist multivitaminskih preparata i kupovina proizvoda s neprovjerenih online izvora.
"Jedna od najvećih zabluda je i uzimanje multivitaminskih preparata, a za koje ne postoji konsenzus da li uopće ima koristi prilikom očuvanja ili poboljšanja imuniteta ili općeg stanja organizma. Prema mom iskustvu, najveća je zabluda kupovati dodatke prehrani na internetu/društvenim mrežama/oglašivačima, gdje takvi proizvodi najčešće nemaju rješenje Ministarstva zdravstva FBiH. Ponavljam, možda ćete uštedjeti koju marku, ali jeste li spremni preuzeti ostale rizike", kaže.
Naglašava da ljudi trebaju kupovati dodatke prehrani u apotekama, ako žele dobiti savjet, ili pak u biljnim apotekama ili specijaliziranim prodavnicama, jer jedino tu možete dobiti proizvod koji je testiran na mikrobiološku ispravnost, kao i da ne sadrži teške metale u prekomjernim količinama.
Poručivanjem dodataka prehrani putem interneta ili prodajnih stranica, možda uštedite, ali se izlažete riziku da taj proizvod nije ispravan mikrobiološki ili da sadrži teške metale poput olova ili kadmija, a koji mogu izazvati trajne i ozbiljne zdravstvene probleme.
Slabo kontrolirano oglašavanje
Oglašavanje dodataka prehrani je još jedno problematično područje. Posebno alarmantan primjer Mehović vidi u reklamiranju mliječnih formula za novorođenčad, koje je zakonom zabranjeno.
"Imamo jedan očigledan primjer neetičkog postupanja nauštrb roditelja i pogotovu novorođenčadi i djece. Naime, mliječne formule za starosnu dob 0-12 mjeseci se ne bi smjele reklamirati ni na koji način. U apotekama se čak dijele loyalty kartice i reklamiraju akcije za formule 5+1 ili 10+2, što je direktno kršenje Pravilnika o formulama za dojenčad", navodi.
Depositphotos
Često te kuće prave i edukacije za buduće roditelje i na indirektan način potiču korištenje ovih formula, što bi trebalo da je zakonom zabranjeno - Pravilnik o formulama za dojenčad i formulama nakon dojenja, Sl. novine FBiH 105/2012.
Jedan od marketinških trikova je da se pakovanja formula za dojenčad uopće ne razlikuju od formula nakon dojenja, jer je formule nakon dojenja dozvoljeno reklamirati.
Tržište dodataka prehrani u BiH je u ekspanziji, ali bez adekvatne institucionalne podrške i pravne regulative. Dok građani sve više ulažu u vlastito zdravlje, često na svoju ruku, stručnjaci upozoravaju da bez edukacije, kontrole i savjeta stručnjaka, dodatak prehrani može postati i dodatak problemima.
.webp){kind=icon}
