Turska u haosu koji posljednjih godina potresa Bliski istok vidi priliku za jačanje svog političkog, ekonomskog i logističkog utjecaja. U središtu te strategije nalazi se obnova nekadašnje Hidžaske željeznice, projekta starog više od stoljeća koji Ankara danas nastoji pretvoriti u novi regionalni transportni koridor. Produktivnost je jedan od najvažnijih pokazatelja dugoročnog ekonomskog razvoja, ali upravo na tom području Adria regija i dalje znatno zaostaje za ostatkom Evrope.Volkswagen se suočava s novom krizom.
Ovo je 5 vijesti za početak dana
Turska vidi priliku u haosu Bliskog istoka: Stara pruga postaje nova geopolitička karta
Rat i geopolitičke neizvjesnosti vezane za Iran i Bliski istok otvaraju brojna pitanja o održivosti i stabilnosti razvoja bliskoističnih zemalja. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ima svoju agendu i želi iskoristiti momenat i prije svega privući investicije i botastvo iz te regije, a s druge strane nametnuti se projektima kao što je obnova Hidžaske željeznice. Obnova Hidžaske željeznice za Tursku predstavlja strateški iskorak prema arapskom svijetu i zaljevskim zemljama, te učvršćivanje pozicije kao nezaobilazne tranzitne države između Evrope i Bliskog istoka.
Adria regija radi više, ali stvara manje: Gdje nastaje jaz u odnosu na EU
Svaki zaposleni u Adria regiji prosječno ostvaruje 31.500 eura dodatne vrijednosti godišnje, dok prosjek EU iznosi 76.000 eura. Drugim riječima, zaposleni u Adria regiji doprinosi oko 2,4 puta manje dodatne vrijednosti od prosječnog zaposlenog u EU. To ne znači nužno da radimo manje, već da radimo znatno manje produktivno. Glavni razlozi takvog zaostatka dobro su poznati: sporo uvođenje novih tehnologija, nedovoljna prilagođenost zaposlenih tehnološkim promjenama, prevelik državni i lokalni aparat te relativno nizak udio djelatnosti s visokom dodatnom vrijednošću.
Volkswagen pojačava štednju, još 50.000 radnih mjesta moglo bi nestati
Izvršni direktor kompanije Volkswagen (VW) Oliver Blume predstavio je plan prema kom bi broj radnika širom svijeta mogao da bude smanjen za još do 50.000 zaposlenih, u okviru sveobuhvatne reorganizacije usmjerene na smanjenje troškova u najvećem evropskom proizvođaču automobila. Troškovi poslovanja njemačkog proizvođača viši su za oko petinu u odnosu na konkurenciju, rekao je Blume u intervjuu objavljenom na internom portalu kompanije. Dostizanje nivoa troškova rivala podrazumijevalo bi "teorijsko smanjenje" od oko 50.000 radnih mjesta, povrh približno istog broja otpuštenih radnika predviđenog programom štednje iz 2024. godine.
Krisztian Bocsi/Bloomberg
Novi pokušaj preuzimanja Addika: Brodnjak traži niži prag prihvatanja ponude
Nova Ljubljanska banka objavljuje svoju namjeru snižavanja minimalnog praga prihvatanja u svojoj dobrovoljnoj javnoj ponudi za preuzimanje u cijelosti u gotovini s ciljem sticanja kontrole nad Addiko Bank, objavljenoj 13. maja 2026., s izmjenama i dopunama, s više od 75 posto na više od 50 posto (Minimalni prag prihvaćanja). Uz to traže i produženje razdoblja prihvatanja u skladu sa zakonskim zahtjevima, kako bi dioničari imali dovoljno vremena za procjenu izmjene. Planirana izmjena bit će podnesena Austrijskoj komisiji za preuzimanje na pregled. NLB će objaviti daljnje detalje, uključujući izmijenjeni Memorandum ponude, odmah nakon njegovog odobrenja.
Šta odluke Feda i ECB-a znače za građane, investitore i privredu
Kamatne stope predstavljaju cijenu novca i najvažniji su alat kojim centralne banke usmjeravaju inflaciju, privredni rast i finansijske uslove u ekonomiji. Njihove promjene utiču na gotovo sve – od cijene kredita i prinosa na štednju do vrijednosti akcija, obveznica, valuta i sirovina – zbog čega ih pažljivo prate građani, kompanije i investitori. Iako se njihov puni efekat na ekonomiju osjeti tek nakon određenog vremena, finansijska tržišta na svaki signal centralnih banaka reagiraju gotovo trenutno, što odluke Feda i ECB-a čini jednim od najvažnijih pokretača globalnih tržišta.
Šta se još čitalo:
Ko bi mogao biti najveći dobitnik nove investicijske rotacije
Rekordi na Wall Streetu i pad u Evropi: Buffettov indikator ponovo u fokusu
Žene koje koriste GLP-1 terapiju lakše dolaze do posla, pokazuje istraživanje
Slijedi…
Novi Zakon o platnim uslugama u Republici Srpskoj omogućit će ulazak novih igrača na tržište plaćanja i pojačati konkurenciju bankama. Provjerili smo ko će moći pružati platne usluge, kakvi su uslovi za poslovanje i kako će reforma uticati na građane i privredu.
Prva polovina godine ogolila je razliku između globalnog optimizma investitora i slabosti domaćih tržišta kapitala. Bloomberg Adria analizira zašto su neki regionalni indeksi ostali u minusu, dok bi dividende, zarade kompanija i očekivanja o kamatnim stopama mogli biti ključni za naredni period.
.webp){kind=icon}
