text size
Sedmicu iza nas na svjetskim tržištima obilježili su rast cijena nafte i sve veća pitanja o rizicima koje sa sobom donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije, a Fed je prvi put nakon 2023. podigao referentne kamatne stope.
U Bosni i Hercegovini pogledali smo šta se dešava u industriji poslovnih servisa i koliko prostora ima za njen daljnji rast, analizirali poslovanje osiguravajućih društava te istražili kako se promjene na tržištu rada odražavaju kroz radno vrijeme. Bavili smo se i pitanjem koje je sve važnije za domaće kompanije – kako doći do kupaca na velikom tržištu Evropske unije. U međuvremenu, izvještaj demokratskog kongresmena Billa Keatinga navodi da su potezi administracije Donalda Trumpa prema BiH ugrozili dugoročne interese SAD-a, oslabili institucije BiH i otvorili prostor za finansijsku korist političkih saveznika američkog predsjednika.
BPO industrija može zaposliti još 50.000 ljudi
Industrija poslovnih servisa u BiH već zapošljava više od 16.000 ljudi i godišnje ostvaruje više od 600 miliona eura, a uz odgovarajuće reforme taj bi broj u narednih deset godina mogao porasti na između 34.000 i 68.000. AI već mijenja strukturu industrije poslovnih servisa, automatizirajući rutinske zadatke, dok zaposlenici preuzimaju složenije poslove, a ključna konkurentska prednost bit će brzina integracije tehnologije i razvoj digitalnih i AI vještina. Poseban pritisak osjeća se u razvoju softvera i korisničkoj podršci, ali kompanije koje AI uspješno uvedu u ključne procese mogu povećati produktivnost, unaprijediti usluge i otvoriti prostor za daljnji rast. BiH, dakle, ima rijetku priliku da izvoz povećava ne kroz robu i fabrike, već kroz znanje, tehnologiju i ljudski kapital. Ali upravo zbog toga konkurencija nije samo regionalna. Kompanije iz BiH takmiče se s tržištima širom svijeta, a investitori će ostati samo tamo gdje produktivnost, kvalitet kadrova i poslovni uslovi opravdavaju njihovu odluku. Za industriju koja već sada izvozi stotine miliona eura usluga, naredni korak zato nije samo pitanje koliko ljudi može zaposliti, već koliko vrijednosti po zaposlenom može stvarati.
Depositphotos
Slična transformacija očekuje i tržište rada, gdje se fokus sve više pomjera s broja sati provedenih na poslu na produktivnost, rezultate i vrijednost koju zaposlenik stvara. U BiH je 40-satna radna sedmica i dalje standard, ali broj sati provedenih na poslu sve je manje pouzdan pokazatelj produktivnosti, posebno u poslovima zasnovanim na znanju, kreativnosti i donošenju odluka. Kompanije bi zato fokus trebale prebacivati s prisutnosti na rezultate – ostvarene ciljeve, kvalitet rada, rokove, zadovoljstvo klijenata i stvarni doprinos zaposlenih. Velik broj prekovremenih sati pritom ne mora značiti veću produktivnost, već može ukazivati na lošu organizaciju, nedostatak ljudi ili resursa, ali i dovesti do pada produktivnosti zbog umora. Kraće radno vrijeme samo po sebi neće riješiti problem, već bi povećanje produktivnosti trebalo prethoditi fleksibilnijem i kraćem radu. Za takav model potrebni su jasni ciljevi, dobra organizacija, odgovarajući resursi, povjerenje i veća autonomija zaposlenih.
Veća plata nije garancija za iskusnije kadrove
Kompanije se suočavaju s još jednim problemom. Naime, veća plata više nije dovoljna da kompanije privuku i zadrže najiskusnije kadrove, jer deset godina iskustva samo po sebi više ne znači da je kandidat pravi senior. Kompanije danas traže specifičnu kombinaciju tehničkih, strateških i soft skills vještina, dok u prodaji posebno nedostaju ljudi koji mogu voditi kompleksne procese i donijeti predvidiv i održiv rast. Iskusnim zaposlenicima, osim novca, sve su važniji autonomija, fleksibilnost, zanimljivi projekti, mogućnost razvoja i utjecaj na odluke. Zbog toga se kompanije sve više okreću razvoju vlastitih kadrova, umjesto da seniore pokušavaju samo pronaći na tržištu. Ključni izazov više nije samo pronaći seniora, već razumjeti šta senioritet danas zaista znači i kako zadržati iskustvo i znanje unutar kompanije.
Tržište osiguranja u BiH nastavilo je rasti, pa su društva u prvih sedam mjeseci 2026. godine naplatila 736,98 miliona KM premije, što je 4,6 posto više nego godinu ranije. Istovremeno, isplaćene štete porasle su gotovo dvostruko brže od premije, za 9,3 posto, na 309,86 miliona KM, uz posebno snažan pritisak autoosiguranja. ASA Central osiguranje predvodi tržište po naplaćenoj premiji, a prvih pet društava zajedno drži gotovo 48 posto tržišta. Životna osiguranja rastu sporije od neživotnih, dok je ukupna vrijednost njihovih isplaćenih šteta u prvih sedam mjeseci povećana za 4,1 posto.
Poseban problem u BiH predstavljaju ilegalne deponije, koje nisu samo estetski problem, već mogu biti ozbiljan izvor zagađenja tla, podzemnih i površinskih voda, zraka i okolnih ekosistema. U BiH ih, prema procjeni Evropske agencije za okoliš, ima više od 1.400, a problem je posebno izražen u ruralnim područjima, gdje nema dovoljno razvijenog sistema prikupljanja otpada. Razgradnjom otpada nastaju procjedne vode i deponijski gasovi, dok otvoreno spaljivanje dodatno povećava emisije štetnih i potencijalno toksičnih materija. Posljedice se mogu širiti kroz vodu, tlo, zrak i prehrambeni lanac, pa rizik nije ograničen samo na mjesto na kojem je otpad odložen. Iako BiH ima zakonski okvir za upravljanje otpadom, veliki broj divljih deponija pokazuje da problem ostaje u provedbi propisa, infrastrukturi, nadzoru i odgovornosti lokalnih vlasti.
Trumpova politika prema BiH izaziva nove kritike
BiH je bila tema izvještaja koji je pripremio demokratski kongresmen Bill Keating, član Pododbora za Evropu u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a. U izvještaju se tvrdi da su pojedini potezi Washingtona oslabili institucije BiH i ugrozili dugoročne američke interese. Kao ključne primjere izvještaj navodi ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i podršku američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy za koncesiju vrijednu više od milijardu dolara za Južnu interkonekciju. Autor ističe da bi takav aranžman mogao donijeti finansijsku korist poslovnim partnerima povezanim s Trumpom, dok istovremeno otvara pitanja o iskustvu kompanije u gasnom sektoru i regiji. Izvještaj poziva na ponovno uvođenje sankcija Dodiku, jači kongresni nadzor i preispitivanje podrške AAFS-u, kao i na izbor novog visokog predstavnika. State Department je, s druge strane, poručio da SAD godinama podržava Južnu interkonekciju i da je izbor kompanije bio suverena odluka zvaničnika Federacije BiH.
Kako domaće kompanije mogu napraviti korak prema tržištu Evropske unije bila je još jedna od tema sedmice. U intervjuu za Bloomberg Adriju Bojan Ćudić, koordinator Evropske mreže preduzetništva (EEN) i direktor DIH ONEX-a, navodi da put do evropskog kupca ne počinje samo pronalaskom poslovnog partnera, već savladavanjem tehničkih zahtjeva, standarda, certifikacije i drugih pravila koja zavise od tržišta i proizvoda. EEN je u prvoj godini aktuelnog projektnog ciklusa podržao 429 poduzeća, a Ćudić ističe da cilj nije samo kompanijama dostaviti informaciju, već ih pratiti do konkretnog poslovnog rezultata. Poseban fokus je na internacionalizaciji, digitalizaciji, inovacijama i zelenoj tranziciji, oblastima koje sve više određuju konkurentnost domaćih firmi na evropskom tržištu. Kroz mrežu koja djeluje u više od 60 zemalja, kompanije mogu doći do međunarodnih partnera, stručnjaka i mogućnosti za finansiranje.
Bojan Ćudić, koordinator Evropske mreže preduzetništva (EEN) i direktor DIH ONEX-a, navodi da put do evropskog kupca ne počinje samo pronalaskom poslovnog partnera/ Bojan Ćudić (Izvor: ustupljena fotografija)
Početkom sedmice, Saudijska Arabija je iz predostrožnosti zatvorila naftovod Istok-Zapad nakon napada koji se dogodio prethodnog dana. Naftovod je ključna ruta za transport sirove nafte kojom se zaobilazi Hormuški moreuz, pa je njegovo zatvaranje dodatno uzdrmalo tržište. Poremećaji u globalnoj opskrbi naftom sve više postaju ekonomski problem, jer se istovremeno smanjuju tokovi kroz Hormuški moreuz, Crveno i Crno more. Manjak ponude već je pogurao cijene Brenta i WTI-ja iznad 100 dolara po barelu, dok ograničene mogućnosti povećanja proizvodnje i prerade dodatno povećavaju pritisak na tržište. Više cijene nafte i goriva prelijevaju se na troškove transporta, proizvodnje i cijene hrane, stvarajući novi inflatorni pritisak. To bi moglo dodatno otežati posao centralnim bankama i usporiti globalni ekonomski rast, posebno ako cijene nafte ostanu povišene duže vrijeme. Energetski šok tako prijeti prerasti u širi ekonomski problem, kroz kombinaciju više inflacije, skupljeg finansiranja i slabije potražnje.
Bloomberg Mercury
Na tržištu hrane ove sedmice izdvojila se i govedina, čije su cijene nakon višegodišnjeg rasta počele padati u Evropi, dok se istovremeno broj goveda smanjuje. Cijena goveđeg mesa u EU od početka godine pala je 13 posto, što otvara pitanje jesu li potrošači dosegnuli granicu cijene koju su spremni plaćati, posebno uz nove inflacijske pritiske i skuplju energiju, stoji u analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije. Za razliku od Evrope, američko tržište i dalje bilježi rast cijena zbog ograničene ponude i snažne potražnje, dok globalne cijene pritišće veća ponuda iz Australije i Brazila. Visoke cijene pritom više odgovaraju uzgajivačima nego prerađivačima mesa, kojima skuplja stoka smanjuje marže. U regiji Adria proizvodnja govedine postaje sve isplativija, a visoke otkupne cijene potiču dio proizvođača da povećavaju kapacitete i prelaze s proizvodnje mlijeka na uzgoj goveda za meso.
Strah od umjetne inteligencije ponovo je u fokusu nakon što je Donald Trump opasnosti povezane s razvojem AI-ja nazvao ''prevarom'', dok je šef Nvidije Jensen Huang poručio da se ne smiju suprotstavljati brzom razvoju tehnologije i sigurnosti AI-ja. Istovremeno, zabrinutost se sve više prelijeva i na finansijska tržišta, gdje snažan rast ulaganja u AI i vrijednosti tehnoloških kompanija otvara pitanje jesu li njihova vrednovanja održiva. Potpredsjednik Evropske centralne banke Boris Vujčić upozorio je da visoki omjeri cijena i očekivane zarade stvaraju rizik od promjene vrednovanja i korekcije na berzama. Tako se uz raspravu o tome koliko brzo AI treba razvijati sve više postavlja i pitanje koliko je održiva euforija koja je oko ove tehnologije zahvatila investitore. Koliko je apetit investitora i dalje snažan pokazuje i rekordno izdavanje beskuponskih konvertibilnih obveznica, putem kojih su kompanije povezane s AI bumom ove godine prikupile desetine milijardi dolara bez plaćanja kamate. Takvo finansiranje pokazuje da investitori i dalje žele učestvovati u potencijalnom rastu AI kompanija, ali istovremeno traže određenu zaštitu od pada njihovih dionica. Euforija oko AI-ja tako se ne vidi samo u vrijednostima kompanija na berzi, već i u spremnosti investitora da im kapital ustupaju pod neuobičajeno povoljnim uslovima.
Bloomberg
Američke Federalne rezerve podigle su kamatne stope za četvrtinu procentnog boda i signalizirale još jedno povećanje kasnije ove godine, u potezima usmjerenim na obuzdavanje inflacije, koji će testirati odnos predsjednika Feda Kevina Warsha i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Federalni odbor za otvoreno tržište (FOMC) jednoglasno je odlučio povećati referentnu kamatnu stopu na raspon od 3,75 do četiri posto. Do povećanja kamatnih stopa dolazi nakon što je američki Biro za statistiku rada prošle sedmice objavio da je bazna inflacija u augustu porasla brže nego što se očekivalo. To je dodatno pojačalo zabrinutost da bi inflatorni pritisci mogli biti širi od privremenog uticaja carina i posljedica rata u Iranu na cijene energije.
Od ostalih vijesti iz Evrope izdvojila se najava Ursule von der Leyen da bi Kanada mogla postati prva pridružena članica EU, dok evropske zemlje istovremeno sve više razmišljaju o sigurnosti i javnim finansijama. Njemačke bolnice pripremaju se za mogući veliki priliv pacijenata u slučaju rata, dok se Francuska suočava s rastućim pritiskom zbog javnog duga i zahtjevima za promjenama ekonomske politike.
.webp){kind=icon}
