Njemačke bolnice se pripremaju za rat i masovne žrtve

Na prvi pogled, bolnica u jugozapadnom njemačkom gradu Ulmu izgleda kao i svaka druga. Pacijenti sjede u prijemnim prostorijama i čekaju da budu prozvani, ljekari prolaze hodnicima gledajući izvještaje ili telefone. Samo uniformisani vojnici među zaposlenima ukazuju na vojne veze. Ipak, mnogo metara ispod prometnih bolničkih odjeljenja nalazi se bunker iz doba Hladnog rata koji je iznenada ponovo postao važan.

Podzemna medicinska ustanova završena je 1979. godine, usred sukoba između Moskve i Zapada. Projektovana je tako da ljekarima omogući da nastave da liječe ranjene vojnike u slučaju nuklearnog napada, a može da primi do 2.000 ljudi tokom 90 dana. Veći dio tokom gotovo tri decenije, lavirintska ustanova bila je van upotrebe. Sada njemačka vojska razmatra njeno ponovno aktiviranje.

Širom zemlje, državne institucije analiziraju njemački zdravstveni sistem i infrastrukturu kako bi utvrdile kako bi - ili da li bi - funkcionisali u scenariju odbrane zemlje. Od ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka bilježi porast hibridnih napada, poput pokušaja napada na aerodrom u Lajpcigu prošlog mjeseca dronom napunjenim eksplozivom, kao i različitih sajber-napada usmjerenih na bolnice.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius upozorio je da bi Rusija do 2029. godine mogla da bude u poziciji da napadne teritoriju NATO-a. Ako bi se to dogodilo, Njemačka bi bila obavezna da se pridruži odbrani saveza, a s obzirom na svoj položaj u srcu Evrope, zemlja bi vjerovatno postala važno tranzitno čvorište za vojnike - i mjesto njihovog liječenja.

Vojnik otvara ulazna vrata bunkera u Vojnoj bolnici u Ulmu | Bloomberg

U izvještaju u kojem su razmatrani potencijalni scenariji u slučaju da Rusija napadne teritoriju NATO-a, Bundesver je izračunao da bi u Njemačku svakog dana moglo da stigne čak 1.000 ranjenih vojnika. Pošto bi pet vojnih bolnica u zemlji brzo dostiglo pun kapacitet - a zakon nalaže da civilne bolnice pomažu tokom rata - sistem bi se vjerovatno našao pod pritiskom bez presedana i mogao bi da bude primoran da vrši trijažu između liječenja vojnika i civila.

To je usmjerilo pažnju na ustanove poput one u Ulmu, koja je rijedak primjer vojnog medicinskog bunkera u dovoljno dobrom stanju da može ponovo da se koristi. Međutim, za to bi bilo potrebno uložiti milione evra u modernizaciju decenijama starih sistema ventilacije i napajanja električnom energijom, što bi predstavljalo samo kap u moru u odnosu na ono što je ukupno potrebno.

"Da li je naš zdravstveni sistem spreman za ovo? Jedini odgovor je: Ne", rekao je Benedikt Friemert, glavni medicinski direktor i komandant Vojne bolnice u Ulmu. "Ono što je pred nama je maraton."

Pronalaženje dovoljnog broja bolničkih kreveta samo je dio izazova. Njemački lideri takođe moraju da ojačaju lance snabdijevanja medicinskim proizvodima i bolje koordiniraju vojne i civilne bolničke sisteme. Obuka je još jedan problem: procjenjuje se da samo nekoliko stotina ljekara u Njemačkoj ima iskustva u zbrinjavanju ratnih povreda. Kako bi se taj broj povećao, Bundesver i Njemačko udruženje za traumatologiju DGU nude kurseve civilnim hirurzima za liječenje masovnih žrtava i ratnih povreda.

Kada je ta saradnja formalizovana 2017. godine, svijet je izgledao veoma drugačije, prisjetio se Sascha Flohé, generalni sekretar DGU. "Tada smo još mislili da živimo u bezbjednom svijetu, osim islamskog terorizma", rekao je. "Niko nije vjerovao da će se bezbjednosna situacija potpuno promijeniti ili da ćemo govoriti o scenarijima kolektivne odbrane." Sada je potražnja velika, pri čemu neke pokrajinske vlade rezervišu cijele nedjelje nastave, a do mjesta na kursevima teško je doći. Najintenzivniji programi, u kojima se koriste leševi i uspavane svinje, mogu da obuče između 50 i 100 hirurga godišnje.

U slučaju izbijanja rata, medicinske jedinice Bundesvera liječile bi ranjene vojnike na prvoj liniji prije nego što bi ih prevezle u Njemačku, gdje bi ih pokrajinska vlast upućivala u civilne bolnice. Ta strategija testirana je u martu, kada je vojska izvela najveću medicinsku vježbu u posljednjih nekoliko decenija, simulirajući napad na Litvaniju i prebacujući vojnike u bolnice u Berlinu i dijelovima Brandenburga. Vježba je prošla bez problema, rekao je Flohé, ali potrebno je još vježbi kako bi se osiguralo da dva sistema mogu efikasno da komuniciraju tokom vanredne situacije.

Zakon o zdravstvenoj bezbjednosti, za koji se očekivalo da će na jesen stići pred parlament, trebalo bi da to omogući stvaranjem pregleda u realnom vremenu o dostupnim krevetima, lijekovima i osoblju sa vještinama relevantnim za ratne uslove. Za sada, međutim, sve je nepovezano, zbog čega je teško utvrditi gdje su dostupni specijalisti ili da li se ljekari i medicinske sestre koji istovremeno volontiraju u humanitarnim organizacijama ili služe kao rezervisti pravilno evidentiraju.

"Trenutno imamo ova ostrva, bolnice", rekla je Maria-Lena Weiss, poslanica Hrišćansko-demokratske unije i članica zdravstvenog odbora Bundestaga. "Sada je riječ o njihovom povezivanju u cjelokupan sistem."

Bez smjernica vlasti, neke kompanije počele su da prave sopstvene procjene. Biotehnološka kompanija CSL utvrdila je da bi čak 20 odsto zaposlenih u nekim oblastima moglo da bude pozvano kao rezervisti ili volonteri. Annegret Wittich-Höffer, direktorka kompanije za Njemačku, Austriju i Švajcarsku, takođe je navela da bi vozači kamiona, od kojih mnogi dolaze iz istočne Evrope, mogli da budu pozvani u svoje matične zemlje. Kompanija utvrđuje i kako da nastavi proizvodnju ključnih lijekova ako potražnja naglo poraste. Za proizvodnju lijeka koji se koristi u traumatskim operacijama, CSL najprije mora da prikupi i obradi donacije plazme. To, međutim, može da traje do godinu dana, dok ograničen rok trajanja gotovih proizvoda otežava stvaranje strateških rezervi.

"Bez faktora zgrušavanja krvi, stvari postaju zaista tjesne", rekla je Wittich-Höffer. Ako ranjeni vojnici počnu da dolaze u Njemačku na liječenje u obimu koji je Bundesver predvidio, rekla je, "niko neće biti spreman - ni mi ni naši konkurenti".

Vojnik otvara ranac za vanredne situacije namenjen katastrofama u Vojnoj bolnici u Ulmu | Bloomberg

Bolnice, posebno veće, takođe traže savjet o otpornosti sistema i planiranju za vanredne situacije, rekao je Michael Ey, partner u PwC-ju specijalizovan za zdravstvo. Pored razmatranja fizičke zaštite, poput stakla otpornog na metke i zaštitnih barijera protiv dronova, neke procjenjuju koliko bi dugo u kriznoj situaciji potrajale zalihe lijekova i hirurškog materijala. "Naša privreda je uglavnom izgrađena oko lanaca snabdijevanja po principu tačno na vrijeme. To može biti dobro za efikasnost i smanjenje vezanog kapitala, ali tako se ne gradi otpornost", rekao je Ey, ocjenjujući da su Njemačkoj potrebne decentralizovane zalihe maski, lijekova i vakcina uskladištene na više lokacija.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine bila je primjer iz stvarnog svijeta kako se medicinski sistemi prilagođavaju ratu. Kateryna Bielka, anesteziolog i profesorka iz Kijeva, prisjeća se kako je osoblje u njenoj bolnici improvizovalo, premještajući pacijente na niže spratove za koje se smatralo da su bezbjedniji, zabarikadiravši prozore kako bi ih zaštitilo od letećeg stakla tokom vazdušnih napada i pretvarajući podzemne prostorije, poput svlačionica ili tehničkih prostorija, u mjesta za liječenje. Kada je Rusija počela da napada energetsku infrastrukturu, bolnice su počele da diverzifikuju izvore električne energije, uvodeći generatore i solarne panele. Jedan od najvećih izazova sve vrijeme, rekla je, bilo je suočavanje sa neizvjesnošću: "visok nivo stresa, nedostatak informacija, nedostatak razumijevanja".

Neposredno preko puta Vojne bolnice, Univerzitetska bolnica u Ulmu takođe se priprema za najgore scenarije. Ima poseban tim za krizne situacije i otpornost sistema koji organizuje vježbe za slučaj terorističkih napada, a trenutno razmatra da li bi podzemna garaža zgrade mogla da se pretvori u dugoročno sklonište za vanredne situacije u slučaju napada.

Udo Kaisers, glavni medicinski direktor univerzitetske bolnice, rekao je da su mnoge njemačke zgrade izgrađene u vrijeme kada otpornost i pripremljenost za krizne situacije nisu bili među prioritetima. Finansiranje i grantovi uglavnom pokrivaju samo najisplativije građevinske ili renovacione mjere, a ne one koje nude najveću trajnost.

On je takođe zabrinut zbog ranjivosti lanca snabdijevanja za antibiotike i lijekove protiv bolova. Iako njegova bolnica povećava zalihe nekih osnovnih lijekova, budžetska ograničenja to komplikuju. Bolnicama u Njemačkoj savjetuje se da imaju zalihe lijekova za intenzivnu njegu dovoljne za samo šest nedelja.

Postoji široka politička podrška za ažuriranje pravnog okvira zemlje kako bi zdravstveni sistem mogao da funkcioniše u scenariju odbrane ili rata. Prethodna vlada radila je na tome, ali nije uspjela da završi posao prije nego što se raspala 2024. godine. Očekivalo se da će sadašnja koalicija ovog ljeta predstaviti nacrt Zakona o zdravstvenoj bezbjednosti, ali je njegovo predstavljanje odloženo za jesen - i nije jasno da li će taj rok biti ispoštovan.

Uprkos svim neizvjesnostima, održavanje funkcionisanja bolnica tokom turbulentnih vremena suština je svega, rekao je Kaisers.

"Zdravstveni sistem je ključan za funkcionisanje društva", kazao je. "Društvena kohezija, a na kraju i moral stanovništva, u velikoj mjeri zavise od toga da li možemo da održimo obećanje da će ljudi imati zdravstvenu zaštitu."