text size
Dok građani Bosne i Hercegovine ovog vikenda izlaze na izbore, u zemlji se događa nešto što se rijetko viđa, duboko podijeljene političke i etničke grupe pronašle su zajednički interes u novoj američkoj politici i ljudima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
U tri decenije od potpisivanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, različite političke strane teško su postizale dogovor o zajedničkim ciljevima. A uoči izbora, povezuje ih nada da bi Trumpova administracija i ljudi iz njegovog kruga mogli donijeti velika ulaganja u zemlju.
Trumpova politika izazvala je brojne kritike u Evropi zbog promjena u odnosima SAD-a i njegovih tradicionalnih evropskih saveznika. U BiH je, međutim, njegov pristup dočekan drugačije. Nakon što je Trump uklonio jednog od političkih lidera iz BiH sa američke liste sankcija, njegovi saradnici najavili su ulaganja vrijedna 2,3 milijarde dolara koja bi mogla značajno promijeniti energetsku i infrastrukturnu sliku zemlje.
Izbori 4. oktobra neće bitnije promijeniti način na koji je vlast raspoređena u zemlji podijeljenoj između Republike Srpske, u kojoj većinu čine Srbi, i Federacije BiH, u kojoj vlast dijele Bošnjaci i Hrvati. Ali bi mogli pokazati koliko se BiH posljednjih godina udaljila od evropskog puta i približila Washingtonu, čija je nova administracija spremnija poslovati u ovom politički nestabilnom dijelu Evrope.
Posebna pažnja sada je usmjerena na to kako će kompanija povezana s Trumpom realizirati najavljena ulaganja u energetsku infrastrukturu, ali i kakvu će ulogu imati novi američki ambasador u jačanju odnosa Washingtona i Sarajeva. Riječ je o prvom američkom ambasadoru u BiH koji dolazi izvan tradicionalne diplomatske službe.
"Bosanci osjećaju da je ova američka administracija drugačija", rekao je Faris Kocan, predavač političkih nauka na Univerzitetu u Ljubljani. "Sada je važna stvarna moć. To bi na kraju moglo koristiti Bosni i Hercegovini kao državi".
Političke podjele godinama otežavaju dogovor o pitanjima poput članstva u Evropskoj uniji i reformama koje su za to potrebne. Podrška članstvu u EU sve je slabija, dok je istovremeno ugrožen i pristup evropskim fondovima namijenjenim zemljama kandidatima.
To je posebno važno za BiH, čija ekonomija u značajnoj mjeri zavisi od novca koji građani koji rade u inostranstvu šalju svojim porodicama.
Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje bivše Jugoslavije, još se nije u potpunosti suočila s ratnim naslijeđem. Genocid počinjen tokom rata, koji je završen 1995. godine, i dalje neki negiraju, iako je negiranje genocida zakonom zabranjeno.
Bosanski Srbi našli su se na meti međunarodnih kritika, zajedno sa Srbijom, i nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u septembru. Njegova smrt u Srbiji bila je praćena javnim veličanjem njegove ratne uloge.
Milorad Dodik, lider bosanskih Srba koji godinama zagovara veću samostalnost Republike Srpske, uključujući i mogućnost njenog otcjepljenja od BiH, blokirao je brojne reforme i otvoreno dovodio u pitanje evropske integracije zemlje.
Milorad Dodik (Srna)
SAD su prošle godine ukinule sankcije Dodiku nakon što je napustio funkciju predsjednika Republike Srpske. Ipak, njegov politički uticaj ostao je snažan. Ranije ove godine sastao se i sa najstarijim Trumpovim sinom tokom njegove posjete BiH.
U Republici Srpskoj smatraju da se Washington pod Trumpom više ne želi miješati u unutrašnje odnose u BiH.
"Postoje velike sile, one najvažnije, koje kažu da više neće biti vanjskog upravljanja niti nametanja rješenja", rekla je Željka Cvijanović, bliska Dodikova saveznica, za javni servis Republike Srpske 16. septembra. "Kažu: Sjednite i dogovorite se."
BiH sada računa na planove kompanije AAFS Infrastructure and Energy, koju vode Jesse Binnall, bivši Trumpov advokat, i Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.
Kompanija je najavila ulaganja u gasovod, elektrane i aerodrome u Federaciji BiH, entitetu u kojem vlast dijele Bošnjaci i Hrvati.
Najveći i prvi projekti trebali bi biti realizirani u Mostaru, gradu na jugu BiH koji je tokom rata bio jedno od najtežih poprišta sukoba.
Ratne podjele u Mostaru vidljive su i danas. Neretva dijeli grad na istočnu i zapadnu obalu, na kojima pretežno žive Bošnjaci, odnosno Hrvati. Iako Mostar ima jednog gradonačelnika i jedno Gradsko vijeće, brojne institucije i dalje funkcioniraju odvojeno. Među njima su elektroenergetska kompanija i univerzitet.
AFSS u Mostaru planira gradnju gasne elektrane, podatkovnog centra kapaciteta 100 megavata i prateće infrastrukture. Vrijednost samo tog projekta procjenjuje se na oko 530 miliona eura.
Depositphotos - Mostar
Amer Bekan, izvršni direktor AAFS-a sa sjedištem u Sarajevu, rekao je da projekti imaju podršku različitih političkih strana upravo zato što su, kako je rekao, "nekoga ujedinili" oko ideje da se Mostar promijeni.
Još 100 miliona eura trebalo bi biti uloženo u proširenje mostarskog aerodroma, koji bi nakon toga mogao primati više od milion putnika godišnje. Većina turista koji danas dolaze u Mostar stiže iz Hrvatske, uglavnom automobilima.
"Bosni i Hercegovini očajnički trebaju ulaganja u energetiku i infrastrukturu i zato je ovo ulaganje dobrodošlo. Ali mora biti provedeno transparentno, jer bi u suprotnom moglo otvoriti prostor za različita tumačenja", rekao je Martin Raguž, dugogodišnji hrvatski političar iz BiH.
"Naš je zadatak da ova ulaganja uskladimo s evropskim ciljevima i zadržimo evropski fokus."
Upravo bi to moglo biti najveći izazov. Evropska unija već je postavila pitanje kako su pojedini projekti dodijeljeni novoj kompaniji koja ima političke veze u SAD-u, bez provođenja javnih tendera.
Plan izgradnje gasovoda, kojim bi se smanjila zavisnost BiH od ruskog gasa, ranije su podržavali i EU i prethodna američka administracija. Međutim, sporovi između bošnjačkih i hrvatskih političara oko kontrole nad projektom godinama su odgađali njegovu realizaciju.
"Sjedinjene Američke Države odigrale su veoma važnu ulogu u zaustavljanju rata u Bosni i Hercegovini i godinama koje su uslijedile", rekla je Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, u nedavnom intervjuu.
"Sada je vrijeme da mi Evropljani pokažemo još snažniji angažman u BiH."
.webp){kind=icon}
