Prevoznici traže od EU više dana boravka: Troškovi i gubici su nemjerljivi

Bosanskohercegovački prevoznici traže od Evropske Unije da promjeni pravilo 90/180, za vozače koji rade na međunarodnim rutama. Upozoravaju da zbog zadržavanja vozila i vozača rastu troškovi, pada profitabilnost i ugrožava se konkurentnost domaćih kompanija.

Protestnom vožnjom od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine do Delegacije Evropske unije u BiH, prevoznici traže da se period boravka poveća na između 125 i 130 dana.

Edin Čaušević, član Konzorcija "Logistka" BiH, u razgovoru za Bloomberg Adria TV objašnjava kako problem na granicama i nova pravila usporavaju rad kompanija i povećavaju troškove transporta.

"Postoji svakodnevna bojazan da vam vozača zaustave, zadrže ili odbiju njegov ulazak u EU. To se direktno odražava na povećanje troškova i profitabilnost kompanija", kaže Čaušević.

Izvoz BiH u Evropsku uniju u prvoj polovini godine porastao je 9,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, logistički sektor istovremeno osjeća sve veći pritisak.

Prema njegovim riječima, alternative su ograničene jer BiH i EU imaju veoma intenzivnu trgovinsku saradnju. Najveći teret trenutno pada upravo na prevoznike.

Fena

"Vozilo stoji, radnik  ne radi, a prevoznik usporeno radi", kaže, te dodaje kako se troškovi možda  trenutno ne mjere, ali se svakodnevno nagomilavaju. "Do kada će sam prevoznik to moći izdržati - to je pitanje", ističe Čaušević.

Prevoznici iz zemalja regiona, navodi, usaglašeni su u zahtjevima prema Evropskoj komisiji i od protesta očekuju konkretna rješenja.

"Jedno od njih je da se vozači izuzmu iz određenih pravila ili da se poveća broj dana koji mogu boraviti u EU. Nekoliko rješenja je na pomolu, ali do sada nije bilo konkretnih akcija Evropske komisije", navodi.

Vozači tretirani kao migranti

Također, Nikola Brković iz Konzorcija logistika BiH sa današnjih protesta u razgovoru za medije poručio je da se profesionalni vozači zbog postojećih pravila osjećaju kao da ih EU tretira kao ilegalne migrante. Prema njegovim riječima, vozači se u pojedinim slučajevima odvode na ispitivanje, dok u Austriji, Njemačkoj i Češkoj najčešće bivaju deportovani, a u Hrvatskoj, vraćeni s granice i kažnjeni.

Forto smatra da problem nije pitanje migrantske politike, već pitanje omogućavanja jednom sektoru da normalno posluje i bude konkurentan. Također je naveo da profesionalni vozači iz BiH ne traže azil u EU, već rade svoj posao, koji također mogu naći na evropskom tržištu, bez problema.

Fena

Za prevoznike je, međutim, ključno pitanje koliko dugo kompanije mogu apsorbovati troškove zastoja.

Čaušević upozorava i na sve izraženiju konkurenciju stranih prevoznika koji ulaze na tržište BiH. "Ono što će se zaista usporiti u narednim mjesecima, ako ne dođe do promjene, jeste kompletan proces transporta i poslovanja", naglašava.

Utjecaj na kompletnu privredu zemlje

Također, kako Čaušević dodaje  ovo više nije samo pitanje transportnog sektora, već kompletne privrede BiH. Objašnjava da sve institucije BiH trebaju jače i više raditi na ovom pitanju. "Mislim da nije samo pitanje prevoznika, već kompletne privrede BiH, jer prevoz veoma mnogo utiče na samu privredu."

Iz Konzorcija navode da su prethodnih mjeseci očekivali rješenje kroz posebne vize koje je, prema njihovim riječima, najavljivala Evropska komisija, ali do toga nije došlo. Kao pozitivan primjer izdvajaju Hrvatsku, koja je, kako tvrde, poduzela određene mjere kako bi olakšala rad vozačima.

Fena

Prevoznik, nema vlasništvo nad robom koju transportuje, već je samo prevozi od tačke A do tačke B. Kada dođe do zastoja, troškovi se prelijevaju i na prevoznika, pošiljaoca i primaoca robe, posebno zbog kašnjenja i propuštenih termina.

"Troškovi i gubici su nemjerljivi. Za sada najviše trpi prevoznik", zaključuje Čaušević.

Prema njegovim riječima, prevoznici sa Balkana djeluju usaglašeno, a većina ih je pogođena istim problemima. "Ujedinjeni smo, jer je većina prevoznika ugrožena i pogođena", zaključuje Čaušević.

Prevoznici su na današnjem protestu poručili da neće odustati od svojih zahtjeva. Kako je najavljeno, ukoliko ne dođe do rješenja, 14. septembra planiraju blokadu graničnih prijelaza u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, kao i blokadu transporta robe prema Evropskoj uniji.

Hronologija događaja

Podsjetimo, ovo je problem o kojem se aktivno priča više od godinu dana, od kako su krenuli i protesti. Kad pogledamo 2026. godinu, prvi veći protest održan je krajem januara, kada su prijevoznici iz BiH i još nekoliko zemalja Zapadnog Balkana blokirali teretni saobraćaj prema EU, tražeći rješenje za ograničenje boravka profesionalnih vozača u Schengenu po pravilu 90 dana u periodu od 180 dana.

Nakon najava iz Brisela da bi se za profesionalne vozače mogao pronaći poseban režim, blokade su privremeno obustavljene, ali bez konačnog rješenja. Novi protesti uslijedili su u martu, kada su prijevoznici ponovo usporili i blokirali promet na graničnim prijelazima. Uz zahtjeve prema EU, tada su dodatno otvorena i domaća pitanja, uključujući povrat dijela akciza na gorivo, poreske procedure i smanjenje čekanja na granicama.

Tokom proljeća i ljeta pregovori su nastavljeni bez dogovora koji bi zadovoljio prijevoznike, pa je krajem augusta uslijedila nova eskalacija. Protesti su organizovani i u Sarajevu, uz okupljanje pred institucijama BiH i Delegacijom EU, dok su prijevoznici najavili mogućnost novih blokada teretnih graničnih prijelaza ukoliko ne dođe do konkretnog rješenja njihovih zahtjeva.