Najveći bh. naftaš otkriva kakve cijene možemo očekivati do kraja godine

Nafta bi do kraja godine mogla krenuti u potpuno različitim smjerovima. Dok geopolitičke tenzije i problemi s opskrbom drže tržište pod pritiskom, temeljni pokazatelji sve više upućuju na mogućnost slabljenja cijena. BloombergNEF upozorava da je naftni rally možda već dosegnuo vrhunac, dok rast ponude i usporavanje potražnje otvaraju prostor za pad cijena. 

Za Bosnu i Hercegovinu (BiH) to nije samo pitanje kretanja cijene sirove nafte na svjetskom tržištu. Svaki veći poremećaj vrlo brzo se prelijeva na cijene goriva, troškove transporta i poslovanje kompanija. S druge strane, produžavanje sukoba ili novi udari na energetsku infrastrukturu mogu ponovo pokrenuti snažan rast cijena. 

Upravo zbog toga, prognoze za kraj godine idu od mogućeg pada ispod 70 dolara do novog snažnog cjenovnog udara. Koliko bi nafta mogla pojeftiniti ili poskupjeti i šta bi moglo odlučiti između tih scenarija, za Bloomberg Adriju govori generalni direktor HIFA Oil-a, prof. dr. Venan Hadžiselimović. 

"Kada govorimo o nafti, posebno ove godine, često ističem jednu rečenicu, jedino što je predvidivo jeste njena nepredvidivost. Projekcije zasnovane na odnosu ponude i potražnje svakako imaju svoju logiku. Prema procjenama većine stručnjaka, rast potražnje do kraja 2026. godine mogao bi biti nešto niži od ranijih očekivanja. U kombinaciji s viškom ponude, te pod uslovom smirivanja ili zaustavljanja tenzija na Bliskom istoku, to bi moglo zadržati cijenu nafte u rasponu od 70 do 80 dolara po barelu", kaže

Venan Hadžiselimović - generalni direktor HIFA Oil-a

Ovakav scenario podržavaju i zemlje članice OPEC-a, kao i ključne finansijske institucije. Svako smirivanje tenzija trebalo bi smanjiti pritisak na cijene nafte. Ipak, trenutne političke informacije mijenjaju se iz minute u minutu i zahtijevaju oprezniji pristup.  

Hadžiselimović kaže da upravo zbog toga treba imati u vidu i druga dva scenarija. Oni predstavljaju krajnosti i ne zavise isključivo od ekonomskih pokazatelja. Na njih utječu i način na koji se informacije o ratnim zonama prenose u javnosti, kao i konkretne reakcije koje iz tih informacija proizlaze.  

"Takvi scenariji mogu dovesti do cijena od 115 do 120 dolara po barelu, ali i do znatno nižih cijena, ispod 70 dolara po barelu. Lično smatram da su ovakve krajnosti ciklične, a ne kontinuirane. One će nas, zajedno s geopolitičkim dešavanjima, do kraja godine držati u neizvjesnosti", kaže Hadžiselimović. 

Njegova procjena raspona od 70 do 80 dolara uklapa se u dio BloombergNEF-ove analize koji ukazuje na fundamentalne pritiske koji bi se mogli ponovo naći u fokusu čim geopolitički šok oslabi. 

Potražnja više nije toliko snažan oslonac cijena 

BloombergNEF navodi da rast potražnje za naftom slabi i da taj trend izgleda sve više strukturno, a ne samo ciklički. Veća energetska efikasnost smanjuje potrošnju goriva, dok električna vozila sve više utječu na potražnju za benzinom. 

Posebno je važna Kina, najveći svjetski uvoznik sirove nafte. Prodaja automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem u toj zemlji pala je 21 posto na godišnjoj razini u aprilu, dok se kineska potražnja za benzinom, prema BloombergNEF-u, vjerovatno približila vrhuncu još 2023. godine. 

Bloomberg

 

To znači da čak i u slučaju stabilizacije geopolitike tržište ne bi nužno dobilo novi snažan impuls iz potražnje. Naprotiv, visoke cijene goriva mogu dodatno usporiti potrošnju i ubrzati ponovno uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje. 

Još jedan faktor koji BloombergNEF izdvaja su kineske zalihe. Kina je prethodnih godina kupovala velike količine sirove nafte dok su cijene bile niže, čime je apsorbirala višak barela na tržištu. Danas dobro popunjena skladišta znače da Kina nema istu potrebu za agresivnom kupovinom kada cijene rastu. 

Zbog toga kineske zalihe mogu djelovati kao svojevrsna granica za novi veliki rast cijena. One ne znače da cijena ne može dosegnuti vrlo visoke nivoe u slučaju ozbiljnog poremećaja, ali smanjuju prostor za dugotrajan rast kada se tržište ponovno počne normalizirati. 

Nova ponuda mogla bi dodatno pritisnuti tržište 

Istovremeno, ponuda izvan Bliskog istoka nastavlja rasti. BloombergNEF posebno izdvaja proizvodnju u Amerikama, gdje je rast posljednjih godina premašio milion barela dnevno. Taj region trebao bi ostati važan izvor dodatne ponude i u narednim godinama. 

Još veći pritisak mogao bi nastati ako se na tržište vrati dio proizvodnje izgubljene tokom sukoba na Bliskom istoku. Procjenjuje se da bi se između 80 i 90 posto izgubljene proizvodnje moglo vratiti do kraja godine ako se Hormuški moreuz ponovno otvori početkom augusta. 

Bloomberg

 

U tom slučaju tržište bi se moglo vrlo brzo prebaciti iz nestašice u višak. Dodatni potencijal predstavlja proizvodnja Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji mogu aktivirati više od milion barela dnevno slobodnih kapaciteta, dok bi se i iranska nafta mogla vratiti na tržište ako dođe do dogovora koji bi omogućio normalizaciju prometa kroz Hormuz. 

To je upravo razlog zbog kojeg se trenutni skok cijena ne može jednostavno ekstrapolirati do kraja godine. Tržište koje danas reaguje na manjak ponude može već naredne godine biti suočeno sa značajnim viškom. 

Šta to znači za BiH

Za BiH problem nije samo pitanje na kojoj će se razini zaustaviti cijena Brent-a. Domaće tržište je gotovo u potpunosti zavisno od uvoza naftnih derivata, pa globalni poremećaji brzo postaju lokalni cjenovni problem. 

Hadžiselimović smatra da BiH ima ograničen prostor za direktan utjecaj na cijene, ali da postoje mjere kojima bi se eventualni udari mogli ublažiti. 

"Bosna i Hercegovina je potpuno uvozno orijentirano tržište kada je riječ o naftnim derivatima. To znači da nabavka zavisi od uvoza, kao i od cijena koje diktiraju rafinerije i dobavljači iz okruženja. Prostor za direktan utjecaj na cijene zato je vrlo ograničen. Uvoznici i distributeri u BiH uglavnom se mogu prilagođavati kretanjima koja određuju rafinerije i dobavljači", kaže Hadžiselimović. 

Podsjeća da bez obzira na nivo cijena, marže na tržištu BiH ograničene su na 0,25 KM po litri u maloprodaji i 0,06 KM po litri u veleprodaji.  

Kao jedan od načina ublažavanja većih cjenovnih udara vidim privremeno ili djelimično ukidanje akciza na gorivo.  

Hadžiselimović kaže da je važno razmotriti i ukidanje carina na robu neeuropskog porijekla, uključujući robu iz SAD-a, zemalja Bliskog istoka i drugih tržišta. Time bi se povećali konkurencija i ponuda iz više izvora.  

 

"Potrebno je i rasteretiti privatni naftni sektor prilikom nabavke naftnih derivata u ključnim momentima, slično kao što se postupa kod strateških djelatnosti, poput rudnika. Na taj način stvorio bi se prostor za nabavku količina koje možda nisu velike, ali mogu biti dovoljne da ublaže eventualni udar zbog nestanka robe na tržištu ili otežane nabavke. Takve zalihe mogle bi se čuvati u privatnim ili javnim terminalima, kao i na benzinskim pumpama u BiH", kazao je. 

Tri scenarija za kraj godine 

Kada se spoje BloombergNEF-ova analiza i procjena Hadžiselimovića, tržište nafte do kraja 2026. može se posmatrati kroz tri osnovna scenarija. 

Prvi je smirivanje tenzija. Otvaranje Hormuškog moreuza, normalizacija isporuka i nastavak rasta proizvodnje vratili bi fokus na slabu potražnju i višak ponude. U takvom okruženju cijena od 70 do 80 dolara, koju predviđa Hadžiselimović, postaje realan raspon. 

Drugi je produžena neizvjesnost. Ako Hormuz ostane problematičan, a tržište nastavi strahovati od novih poremećaja, cijene bi mogle ostati povišene i značajno iznad fundamentalno opravdanih nivoa. 

Treći je nova eskalacija. Novi napadi na energetsku infrastrukturu ili dugotrajniji prekid izvoza mogli bi ponovno izazvati nagli skok cijena. BloombergNEF u svojoj analizi upozorava da bi, ako se moreuz ne otvori znatno duže od očekivanja ili dođe do novih napada na energetsku infrastrukturu, cijene mogle naglo porasti. 

Upravo taj raspon mogućih ishoda objašnjava zašto je prognozu cijene nafte za kraj 2026. teško svesti na jednu brojku.  

Nafta tako do kraja godine ostaje zarobljena između dva suprotna pritiska, sve veće ponude i slabije potražnje s jedne, te geopolitike koja u svakom trenutku može ponovo podići cijene s druge strane. Za domaće potrošače to znači da odgovor na pitanje koliko će plaćati gorivo neće ovisiti samo o tržištu, nego i o tome koji će od tih pritisaka prevagnuti.