Protekla sedmica donijela je važne vijesti za građane i privredu u Bosni i Hercegovini – od novih pravila u platnom prometu i početka ere instant plaćanja do promjena koje bi mogle uticati na cijene nekretnina, dostavu i putovanja prema Evropi. Istovremeno, analizirali smo stanje regionalnih tržišta, izazove produktivnosti i globalna kretanja koja mijenjaju poslovni ambijent.
Republika Srpska usvojila je novi Zakon o platnim uslugama kojim se otvara tržište za nove pružaoce platnih usluga i uvode temelji za razvoj otvorenog bankarstva. Pored banaka, platne usluge moći će pružati i platne institucije, društva za izdavanje elektronskog novca, mikrokreditna društva, poštanski operater, ali i drugi ovlašteni subjekti koji ispune propisane uslove. Cilj zakona je povećanje konkurencije na tržištu, razvoj digitalnih plaćanja i primjena savremenih tehnologija, što bi trebalo donijeti efikasnije i dostupnije usluge građanima i privredi.
Velike promjene u platnom prometu i poštama
A od naredne sedmice BiH ulazi u novu fazu digitalizacije platnog prometa jer Centralna banka BiH pušta u rad nacionalni sistem instant plaćanja koji će omogućiti prijenos novca između računa u svega nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. U prvoj fazi maksimalni iznos pojedinačne instant transakcije bit će 5.000 KM, dok će naknade određivati same banke, uz očekivanje da bi veća konkurencija i niži troškovi obrade mogli donijeti povoljnije usluge korisnicima. Novi sistem trebao bi posebno koristiti privredi kroz bržu naplatu i bolje upravljanje likvidnošću, ali i otvoriti prostor za razvoj QR plaćanja i novih digitalnih servisa.
Novine nas očekuju i u oblasti poštanskog prometa. Nakon gotovo dvije decenije BiH bi mogla napraviti prvi veći korak ka liberalizaciji poštanskog tržišta kroz novi zakon o poštama, čiji je nacrt usklađen s evropskim direktivama i trenutno prolazi proceduru prije upućivanja Vijeću ministara BiH. Novi propisi predviđaju postepeno otvaranje tržišta većoj konkurenciji, uz zadržavanje obaveze javnih operatera da pružaju univerzalnu poštansku uslugu na cijeloj teritoriji zemlje. Jedna od ključnih promjena odnosi se na snižavanje minimalne cijene kurirskih usluga, što bi moglo pojeftiniti dostavu i podstaći razvoj e-trgovine.
Ilustracija (Depositphotos)
Nakon promjena u platnom prometu, poštanskom sektoru i približavanju evropskim standardima, građane BiH očekuje još jedna važna promjena povezana s evropskim pravilima – uvođenje ETIAS sistema za putovanja u šengenski prostor. Građani BiH će od naredne godine, uz važeći pasoš, za putovanje u zemlje šengenskog prostora morati imati i ETIAS odobrenje koje će koštati 20 eura i važiti tri godine. Iako je početak primjene ovog sistema ponovo odgođen i očekuje se početkom naredne godine, Hrvatska poručuje da je spremna i za ETIAS i za novi evropski Sistem ulaska i izlaska (EES), koji se već primjenjuje na vanjskim granicama Evropske unije. ETIAS neće biti viza, već elektronska autorizacija za građane zemalja s bezviznim režimom, a zahtjev će se podnositi online prije putovanja.
U fokusu u BiH posljednjih sedmica je i povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu nakon što su konačno usvojene izmjene i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Povrat PDV-a za kupovinu prvog stana u BiH donosi mogućnost da kupci ostvare povrat do 25.000 KM, ali otvara i pitanje hoće li ta mjera uticati na rast cijena nekretnina. Stručnjaci upozoravaju da bi povećana potražnja, posebno u novogradnji, mogla izvršiti pritisak na cijene, dok će konačan efekat zavisiti od odnosa ponude i potražnje na tržištu. Istovremeno, zbog ograničenja prava na određenu kvadraturu i jasno definisanih uslova, nije izvjesno da će svi kupci u punoj mjeri osjetiti finansijsku korist ove mjere.
Najlikvidniji indeksi u dijelu Adria regije u minusu
Nova analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije otvara pitanje šireg ekonomskog ambijenta i pozicije tržišta kapitala u regiji. Prva polovina 2026. ogolila je unutrašnje slabosti domaćeg tržišta kapitala, koje je ostalo praktično izolirano od pozitivnih svjetskih trendova. Iako globalne berze pokazuju izuzetnu otpornost i rastu uprkos geopolitičkim sukobima, a tržišta Hrvatske i Slovenije bilježe snažne dvocifrene skokove, najlikvidniji indeksi u dijelu Adria regije ostali su u minusu. Indeks BELEX15 Beogradske berze, zajedno s makedonskim i banjalučkim referentnim indeksom, nalazi se u negativnoj teritoriji, dok se Sarajevska berza zadržala oko neutralnog nivoa. Analitičari Bloomberg Adrije ocjenjuju da pad nije posljedica globalnih kretanja, već prije svega niske likvidnosti, političkih rizika i slabijeg interesa investitora.
Na tržištu obveznica,su promjene kamatnih očekivanja, inflacija i geopolitički rizici tokom 2026. godine značajno uticali na raspoloženje investitora. U 2026. godini svjetska tržišta obveznica obilježila je povećana volatilnost, potaknuta kombinacijom geopolitičkih događaja i promjenjivih očekivanja u vezi s politikama centralnih banaka. U regiji Adria smanjivanje razlika u prinosima, koje je bilo prisutno ranije, nije nastavljeno istim tempom, ali analitičari očekuju da bi dugoročni trend približavanja razvijenijim tržištima mogao biti nastavljen. Među važnijim događajima izdvaja se povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske na nivo "A", dok je BiH na međunarodnom tržištu izdala novu euroobveznicu uz prinos od oko pet posto, što ukazuje na određenu stabilizaciju percepcije rizika.
Sarajevska berza
Nakon pregleda kretanja na finansijskim tržištima, fokus se prebacuje na jedan od ključnih izazova dugoročnog razvoja regije – produktivnost rada. Adria regija i dalje značajno zaostaje za Evropskom unijom kada je riječ o stvaranju dodatne vrijednosti po zaposlenom. Dok prosječni radnik u EU generira oko 76.000 eura godišnje, u Adria regiji taj iznos je oko 31.500 eura. Glavni izazovi su sporije usvajanje tehnologija, manji udio sektora visoke dodatne vrijednosti i nedovoljna prilagođenost tržišta rada promjenama. Ipak, jaz se postepeno smanjuje, a najveći potencijal za rast produktivnosti leži u ulaganjima u digitalizaciju, vještačku inteligenciju, obrazovanje i razvoj naprednijih industrija.
Bloomberg
S druge strane, zaposleni u BiH nisu zadovoljni s brojem dana godišnjeg odmora. Naime, radnici u BiH u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, ali smatraju da bi im za kvalitetan odmor i bolji balans između privatnog i poslovnog života trebalo gotovo 30 dana. Istraživanje pokazuje da 42 posto zaposlenih ostaje dostupno nadređenima tokom odmora, što ukazuje da mnogi ne uspijevaju u potpunosti prekinuti vezu s poslovnim obavezama. Istovremeno, svaki četvrti zaposleni bio bi spreman zamijeniti dio povišice za više slobodnih dana, potvrđujući da godišnji odmor postaje važan benefit u borbi za privlačenje i zadržavanje radnika.
Evropa i svijet
U trenutku kada ratovi, energetska sigurnost i promjene globalnih trgovinskih tokova mijenjaju odnose snaga na Bliskom istoku, Turska nastoji kroz velike infrastrukturne projekte dodatno ojačati svoju ekonomsku i geopolitičku poziciju. Obnova historijske Hidžaske željeznice za Ankaru nije samo pitanje saobraćajne povezanosti, već strateški projekt kojim želi postati ključna tranzitna veza između Evrope, Bliskog istoka i Zaljeva. Povezivanje Turske sa Saudijskom Arabijom preko Sirije i Jordana otvorilo bi novi kopneni koridor za robu, energiju i putnike, smanjujući zavisnost regije od osjetljivih pomorskih pravaca poput Hormuškog moreuza, Crvenog mora i Sueskog kanala. Za predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana projekt predstavlja priliku da Turska iskoristi geopolitičke promjene na Bliskom istoku, privuče investicije iz bogatih zaljevskih zemalja i dodatno učvrsti ulogu Ankare kao nezaobilaznog logističkog i ekonomskog partnera. Kroz obnovu željezničke mreže Turska nastoji povezati vlastitu infrastrukturu s arapskim tržištima i povećati svoj utjecaj u regiji.
Depositphotos
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se sa sve većim pritiscima zbog rata koji je započeo u Ukrajini.. Ruska ratna privreda gubi zamah jer ogromna vojna potrošnja, nedostatak radne snage, inflacija i visoke kamatne stope koče rast i sve više opterećuju budžet. Diplomatski napori Kremlja takođe do sada nisu urodili plodom, jer kroz pregovore uz posredovanje SAD nije obezbijeđeno povoljno riješenje kojem se Putin nadao. Zbog toga je ostao bez jasnog puta za ostvarivanje svojih ciljeva, kako na bojnom polju, tako i za pregovaračkim stolom.
Posljedice novih sukoba na Bliskom istoku sve snažnije se prelijevaju i na evropsku ekonomiju. Ekonomski rast eurozone ove godine bit će slabiji nego što se ranije očekivalo jer su obnovljeni sukobi na Bliskom istoku povećali neizvjesnost i ponovo otvorili pitanje energetske sigurnosti. Ekonomisti su prognozu rasta za 2026. smanjili na 0,5 posto, ispod ranije očekivanih 0,7 posto i projekcije Evropske centralne banke od 0,8 posto. Novi poremećaji, posebno oko Hormuškog moreuza, ugrozili su očekivanja o stabilizaciji isporuka energenata i dodatno zakomplicirali odluke ECB-a o monetarnoj politici. Iako je inflacija blago korigovana naniže, i dalje ostaje iznad cilja od dva posto, zbog čega ekonomisti očekuju novo povećanje kamatnih stopa u septembru.
Evropsko tržište online trgovine ulazi u razdoblje velikih promjena, a konkurentska borba više se ne temelji samo na niskim cijenama, već na brzini dostave, kvaliteti logistike i održivosti poslovnih modela. Nova pravila EU za male uvozne pošiljke mogla bi posebno pogoditi platforme poput Temua i Sheina, dok bi prednost mogle preuzeti kompanije koje ulažu u lokalna skladišta, kontrolu lanca snabdijevanja i bolje korisničko iskustvo.
Depositphotos
Dva giganta suočavaju se s krizom. Akcije kompanije IBM International Business Machines Corp. pale su najviše u najmanje 58 godina nakon što je kompanija objavila preliminarne prihode za drugo tromjesečje koji su bili ispod očekivanja, pripisujući podbačaj tome što su klijenti preusmjerili svoju potrošnju na čipove i servere uslijed nestašica izazvanih procvatom vještačke inteligencije.
Izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume najavio je mogućnost dodatnog smanjenja broja zaposlenih za do 50.000 radnika širom svijeta u okviru plana smanjenja troškova i reorganizacije poslovanja. Njemački automobilski gigant suočava se s pritiscima zbog visokih troškova proizvodnje, slabije potražnje u Kini, američkih carina i promjena na globalnom tržištu automobila.
A na pojeftinjenje čokolade sačekat ćemo još neko vrijeme. Očekuje se da će potražnja za kakaom diljem svijeta ostati neravnomjerna, što upućuje na to da je oporavak i dalje krhak, dok ponovna zabrinutost oko opskrbe gura cijene zrna uvis i prijeti da će čokoladu duže zadržati skupljom.
.webp){kind=icon}
