U protekloj sedmici bavili smo se nizom tema koje oslikavaju složenu ekonomsku i društvenu sliku Bosne i Hercegovine – od komunalne krize u Mostaru i njenog utjecaja na turizam, preko kontinuiranog rasta cijena nekretnina i sve upitnije isplativosti ulaganja u stanove, pa sve do šireg ekonomskog konteksta u kojem se prepliću umjeren rast, inflacijski pritisci i slabosti u industriji i vanjskoj trgovini. Poseban fokus bio je i na promjenama u ključnim sektorima poput IT-a, tekstilne industrije i sporta, koji zajedno pokazuju i izazove i potencijale domaće ekonomije.
Komunalna kriza u Mostaru, dodatno pogoršana požarom na deponiji Uborak, ponovo je otvorila pitanje koliko upravljanje otpadom može direktno utjecati na turizam, ključnu privrednu granu Hercegovine. Turistički stručnjaci upozoravaju da slike dima, zagađenja i evakuacija narušavaju imidž destinacije koja se u velikoj mjeri oslanja na percepciju čistoće, sigurnosti i uređenog urbanog prostora. Iako je za sada rano govoriti o dugoročnim posljedicama, ovakvi incidenti mogu utjecati na dolazak turista, dužinu boravka i ukupnu potrošnju. Slučaj Uborka tako pokazuje da ekološki i komunalni problemi ne ostaju lokalni, već se brzo prelijevaju na ekonomiju i održivost turizma u Mostaru.
Problem upravljanja otpadom u BiH, prema ekonomskom analitičaru Igoru Gavranu, ne može se svesti na pojedinačne incidente poput požara na deponijama, već predstavlja dugogodišnji sistemski propust koji je posebno vidljiv u periodima pojačanog turizma poput Sarajevo Film Festivala. On upozorava da takva praksa, uz pretrpane kontejnere i nefunkcionalan sistem reciklaže, direktno narušava ugled zemlje i stvara štetu koja se najviše odražava na same građane.
Fena
Cijene nekretnine nastavljaju rast
Cijene kvadrata u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti i u ovoj godini. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 3.701 KM po metru kvadratnom, što je za 20,4 posto više nego u istom periodu prošle godine. BiH istovremeno bilježi najsnažniji rast cijena nekretnina u regiji – od 2019. do 2025. godine cijene su porasle za čak 70 posto. Podaci s tržišta pokazuju da su se cijene kvadrata u Sarajevu u 2025. godini kretale od oko 2.400 KM za starogradnju do 6.800 KM za novogradnju. Trenutno prosječne cijene kvadrata u Sarajevu se kreću od 3.500 KM za starogradnju do više od 8.000 KM za novogradnju. Rastu cijena doprinose i dalje povoljni izvori finansiranja, visoka stopa inflacije te činjenica da potražnja i dalje nadmašuje ponudu.
S obzirom da veliki broj kupaca nekretnine kupuje kao sigurnu investiciju postavlja se i pitanje koliko je isplativo rentati stanove. Kada je riječ o BiH, analiza analitičkog tima Bloomberg Adrije pokazala je da zbog relativno niskih prinosa od najma i još uvijek povišene inflacije, investitori u prosjeku realno gube na tekućem prihodu od iznajmljivanja.
BiH nastavlja bilježiti ekonomski rast, ponajviše zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji i rastu plata. Unatoč izazovima analitičari očekuju ekonomski rast od 3,2 posto za ovu godinu. Istovremeno, upozoravaju analitičari Bloomberg Adrije, inflacijski pritisci u regiji ponovo jačaju, zbog čega centralne banke odustaju od ranijeg ublažavanja monetarne politike i zauzimaju oprezniji pristup. S druge strane, vanjskotrgovinska kretanja ostaju izazov. Iako je izvoz povećan za 1,8 posto, uvoz je rastao znatno brže, za 5,6 posto, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza ekonomskom rastu. Dodatni razlog za oprez dolazi iz industrijskog sektora. U prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala je 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
A evropska kriza narudžbi pogađa tekstilnu industriju u BiH, koja se i dalje primarno oslanja na lohn proizvodnju. Ipak, pozitivnih pomaka ima i to u vidu brendova koje pokreću influenseri. Iako je njihov trenutni uticaj ograničen, ipak su pozitivan signal za razvoj ove industrije. Da bi ovi brendovi postali značajniji pokretač razvoja, potrebno je jačanje proizvodnih kapaciteta, profesionalizacija poslovanja, veća ulaganja u dizajn i marketing te snažnija podrška izvozu i razvoju domaćih brendova.
Ljubav i biznis
Još jedna od zanimljivosti u bh. ekonomiji jeste i sve veći broj kompanija koje pokreću parovi vođeni željom za većom slobodom, fleksibilnošću i mogućnošću da sami kreiraju svoj životni stil. Takva partnerstva, kakvo imaju Ajla i Amir Mulalić iz Bihaća, pokazuju da zajednički biznis može biti snažan pokretač rasta, ali i ozbiljan test odnosa. Iako se često romantizira, ovakav model donosi i izazove poput miješanja privatnog i poslovnog života, te potrebe za jasnim granicama i otvorenom komunikacijom. Ključ dugoročne održivosti, kako ističu iz prakse, nije u tome da su partneri supružnici, nego u kvaliteti odnosa, povjerenju i sposobnosti da se zajedno nose s pritiskom poslovanja.
Ajla i Amir Mulalić
Bh. IT i BPO sektor, vrijedan gotovo milijardu KM, prolazi kroz snažnu transformaciju pod uticajem umjetne inteligencije, globalnog usporavanja investicija i geopolitičke neizvjesnosti, zbog čega kompanije sve više napuštaju outsourcing model i prelaze ka strateškom partnerstvu i isporuci poslovne vrijednosti, umjesto prodaje radnih sati. Kako ističe Mak Džonlagić, CEO Galeye, tržište se pomjerilo od ''kapaciteta'' ka ''ekspertizi'', dok AI ubrzava razvoj, ali i povećava očekivanja klijenata u pogledu brzine, kvaliteta i sigurnosti rješenja. Slične trendove potvrđuje i Benjamin Kadić, CEO i osnivač Popcorn Recruiters koji upozorava na opreznije zapošljavanje i slabiju potražnju za juniorima. Uprkos izazovima, region ima priliku da se pozicionira kao nearshore partner Evrope ako se fokus prebaci sa cijene na specijalizaciju, kvalitet i dugoročnu vrijednost.
Sigurno ste se nekad zapitali koliko ''brzo'' bh. kompanije zapravo zarađuju novac, a upravo pretvaranje neto dobiti u vrijeme potrebno za zaradu milion eura daje intuitivan uvid u razlike u veličini i profitabilnosti domaćih i regionalnih blue-chip kompanija, bilo da je riječ o BIRS ili SASX-10 indeksu, gdje neke firme taj iznos ostvaruju u svega nekoliko dana, dok drugima trebaju mjeseci ili čak godina. Veće i profitabilnije kompanije poput Telekom Srpske ili BH Telecoma taj prag dostižu znatno brže, dok su manje kompanije sporije, uz napomenu da na poredak utiču i specifični kvartalni rezultati te tržišna nelikvidnost, a kada se ista logika primijeni i na globalne tehnološke gigante poput Nvidije ili Alphabeta, razlike postaju ekstremne jer milion eura zarade u svega nekoliko minuta.
Ostavka Starmera
Što se tiče vijesti iz svijeta i Evrope, ovu sedmicu obilježila je ostavka britanskog premijera Keira Starmera, što označava strmoglav pad popularnosti dvije godine nakon što je Laburističku stranku vratio na vlast s uvjerljivom većinom. Starmerov izlazak otvara vrata petom britanskom premijeru od 2022. godine: što je šokantna prekretnica za politički sistem koji se nekad ponosio svojom stabilnošću. Starmerov odlazak otvara put Andyju Burnhamu da pokuša preuzeti dužnost njegova nasljednika, nakon što je ovaj dugogodišnji gradonačelnik Manchestera prošle sedmice osvojio zastupničko mjesto u parlamentu kako bi mogao pokrenuti kandidaturu.
Iran i Sjedinjene Američke Države postigli su ''značajan napredak'' u višednevnim pregovorima u Švicarskoj, gdje se kroz tehničke radne grupe i posredovanje Katara i Pakistana pokušava doći do šireg sporazuma koji bi uključivao postepeno ukidanje sankcija Iranu, ograničavanje nuklearnog programa i stabilizaciju situacije na Bliskom istoku. Iako su zabilježeni pomaci poput uspostave komunikacijskih kanala, ublažavanja napetosti oko Libanona i djelimičnog odmrzavanja iranske imovine, ključne prepreke i dalje ostaju – od dubokog nepovjerenja između strana i izraelskog rata u regionu, do pitanja kontrole strateškog Hormuškog moreuza i raspodjele finansijskih koristi iz potencijalnog dogovora. Iran je saopštio da bi 12 milijardi dolara njegovog zamrznutog novca trebalo da bude oslobođeno u okviru tekućih pregovora sa SAD-om.
Bloomberg
Privatni sektor eurozone i dalje bilježi blagu kontrakciju, ali se pad poslovne aktivnosti u junu dodatno ublažio, uz znakove popuštanja inflacijskih pritisaka, pokazuje S&P Global PMI koji je porastao na 49,5, najviši nivo u tri mjeseca, iako i dalje ispod granice rasta. Dok uslužni sektor pokazuje spor oporavak, a proizvodnja i dalje raste, ukupna potražnja ostaje slaba, uz pad novih narudžbi četvrti mjesec zaredom, dok se istovremeno inflacija postupno hladi zahvaljujući nižim troškovima energije i usporavanju rasta prodajnih cijena. Posebno slabije performanse bilježi Njemačka, gdje je zabilježen najbrži pad poslovne aktivnosti u posljednjih godinu i po.
Evropska centralna banka, prema riječima Christine Lagarde, zasad ne vidi potrebu za agresivnijim odgovorom jer se inflacija srednjoročno očekuje povratak na cilj od dva posto, dok investitori i dalje prate moguće dodatne promjene kamatnih stopa u okruženju koje je i dalje pod uticajem geopolitičkih napetosti i klimatskih ekstrema. Istovremeno, Evropu pogađa snažan toplotni val koji podiže potražnju za električnom energijom i opterećuje mreže, pri čemu su temperature u dijelovima Francuske i Španije dosezale i do 40 stepeni Celzija. Ekstremne vrućine već su dovele do novih temperaturnih rekorda, porasta hospitalizacija i ograničenja u proizvodnji električne energije, dok vlasti u više zemalja izdaju upozorenja na opasne uvjete i uvode mjere zaštite radnika i stanovništva.
Alex Kraus/Bloomberg
Loša vijest dolazi za ljubitelje jetine robe s Temua i Sheina. Od 1. jula EU uvodi novi namet od tri eura na proizvode vrijedne manje od 150 eura, čime ukida dosadašnje carinsko izuzeće i nastoji usporiti priljev jeftine robe iz Kine preko platformi poput Temua i Sheina. Dodatni trošak snosit će prodavači, dostavne kompanije ili carinski posrednici, ali će ga u praksi uglavnom prebaciti na kupce, što bi moglo povećati cijene online kupovine, usporiti isporuke i dodatno opteretiti trgovinu novim administrativnim procedurama.
Zmajevi u nokaut fazi
Pobjedom protiv Katara, BiH je osigurala plasman u nokaut fazu Mundijala i ostvarila jedan od najvećih uspjeha u historiji reprezentacije. Taj rezultat donosi i značajan ekonomski impuls, jer se procjenjuje da bi kratkoročni efekti na domaću potrošnju mogli iznositi između 30 i 50 miliona KM. Samo plasman u narednu fazu donosi reprezentaciji najmanje 22,5 miliona dolara, uz dodatne nagrade koje rastu sa svakim prolaskom runde. Ukupni nagradni fond turnira doseže rekordnih 871 milion dolara, što potvrđuje razmjere finansijskog značaja takmičenja.
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine, moglo bi postati najunosniji Mundijal u historiji. Prema procjenama FIFA-e i Svjetskog ekonomskog foruma, turnir bi trebao generisati oko 30,5 milijardi dolara ekonomske aktivnosti i doprinijeti globalnom BDP-u sa 40,9 milijardi dolara, uz otvaranje više od 820.000 radnih mjesta širom svijeta. Najveći dio koristi očekuje se u turizmu, ugostiteljstvu, saobraćaju i trgovini, dok bi samo američka ekonomija mogla ostvariti dodatnih 17,2 milijarde dolara BDP-a. Prednost domaćina je i postojeća sportska infrastruktura, zbog čega će troškovi organizacije biti znatno niži nego na prethodnim prvenstvima, bez potrebe za izgradnjom novih stadiona.
Španija je posljednjih godina postala vodeći svjetski izvoznik fudbalskih trenera, a stručnjaci poput Pepa Guardiole, Mikela Artete, Xabija Alonsa i Luisa Enriquea danas vode neke od najambicioznijih evropskih klubova. Njihov uspjeh nije rezultat slučajnosti, već dugogodišnjeg ulaganja u sistemsku edukaciju trenera, razvoj omladinskih akademija poput La Masije i kontinuirani rad unutar reprezentativnog sistema. Za razliku od nekadašnje jugoslavenske košarkaške škole, koja se oslanjala na neformalan prijenos znanja među generacijama trenera, Španija je to znanje institucionalizirala kroz licenciranje, metodologiju i obrazovne programe. Rezultat je globalno prepoznatljiv "španski model", koji klubovi širom svijeta danas plaćaju milionima eura jer ne kupuju samo trenera, već dokazani sistem razvoja, liderstva i taktičkog razumijevanja igre.
.webp){kind=icon}
