Prinos na američke obveznice dosegnuo najviši nivo od 2007.

Prinos na 10-godišnje američke državne obveznice porastao je i najviši je u posljednjih 20 godina, što je najnoviji rekord u snažnoj globalnoj rasprodaji obveznica koju podstiču rast cijena energenata, sve veća zaduženost i inflacija.

Prinos je u utorak porastao za čak četiri bazna poena, na 5,02 posto, premašivši nivo iz 2023. i dostigavši najviši nivo od 2007. godine. Najnoviji talas rasta uslijedio je nakon poskupljena nafte u svijetu, uz sve veće rizike po snabdijevanje s Bliskog istoka.

 

Pad cijena obveznica povećava ulog pred odluku Federalnih rezervi o kamatnim stopama u srijedu, kada investitori očekuju da će zvaničnici prvi put od jula 2023. povećati kratkoročne troškove zaduživanja. Ako Fed ne podigne kamate, ili ako predsjednik Kevin Warsh najavi blaže monetarno zaoštravanje u narednim mjesecima nego što tržišta novca trenutno očekuju, investitori u obveznice mogli bi tražiti još veće prinose kako bi se zaštitili od inflacijskih rizika.

"Federalnim rezervama bi bilo veoma teško ove sedmice ostaviti kamate nepromijenjenim, a da pritom ne naruše kredibilitet svoje borbe protiv inflacije", rekao je Vail Hartman, strateg u BMO Capital Markets. "Tržište je ranjivo ne samo na neočekivano zadržavanje kamata, već i na povećanje kamata praćeno blagim signalima, odnosno porukom da će Fed biti strpljiviji nego što se očekuje na osnovu projekcija kamatnih stopa ili konferencije za medije."

Prinosi na obveznice širom svijeta rastu od kraja februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napad na Iran, što je poremetilo snabdijevanje tržišta naftom i gasom s Bliskog istoka. Na to se nadovezuju i drugi faktori, poput ogromnog zaduživanja kompanija radi finansiranja ulaganja u vještačku inteligenciju, koje istovremeno preplavljuje tržišta novim dugom i podstiče već otporan američki privredni rast.

Rast prinosa uslijedio je i u trenutku kada vlade širom svijeta nastavljaju povećavati emisiju duga, kako bi refinansirale obveznice koje dospijevaju i finansirale budžetske deficite. Centralne banke više ne otkupljuju državne obveznice onoliko koliko su to činile u okviru programa kvantitativnog popuštanja, dok potražnja drugih tradicionalnih kupaca slabi. Zbog toga tržišta sve više zavise od investitora koji su osjetljiviji na promjene cijena.

"Prostor za pad prinosa na dugoročnom kraju krive donekle je ograničen, s obzirom na to da ne vidimo znake slabosti u realnoj ekonomiji, dok su ponuda i potražnja na tržištu američkih državnih obveznica dosta drugačije nego 2007. godine", rekla je Phoebe White, šefica strategije za kamatne stope u SAD-u u UBS Group AG, u mailu. "Strukturna potražnja za američkim državnim obveznicama, posebno od stranih zvaničnih institucija, znatno je slabija."