Tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini i dalje se u velikoj mjeri oslanja na lohn proizvodnju, koja osigurava stabilne narudžbe i pristup inozemnim tržištima, ali donosi ograničenu dodanu vrijednost. Iako je ovaj model i dalje dominantan, njegov udio se postepeno smanjuje, što ukazuje na početak šireg procesa promjena u sektoru. Pored toga što se sve veći broj kompanija okreće razvoju vlastitih brendova, primjetan je i trend među influenserima, koji ulažu u vlastite modne brendove.
Jasmina Zejnilagić, sekretarka Udruženja za tekstilnu, kožarsko-prerađivačku i gumarsku industriju pri Privrednoj komori Federacije BiH (PKFBiH), za Bloomberg Adriju kaže da je pojava novih domaćih modnih brendova, uključujući i one koje pokreću influenseri, pozitivan signal za razvoj industrije jer doprinosi promociji domaće proizvodnje i stvaranju proizvoda više vrijednosti.
"Međutim, njihov trenutni uticaj na ukupnu industriju je još uvijek ograničen", ističe.
Kako pojašnjava, da bi ovi brendovi postali značajniji pokretač razvoja, potrebno je jačanje proizvodnih kapaciteta, profesionalizacija poslovanja, veća ulaganja u dizajn i marketing te snažnija podrška izvozu i razvoju domaćih brendova.
Depositphotos
"Kako današnje vrijeme omogućava i nešto drugačije pristupe u poslovanju, tržištima i ciljanim krajnjim kupcima, tako i u ovom pogledu influenseri svakako imaju svoj prostor na domaćem tržištu i vjerujem da dobro koriste kanale društvenih mreža za to", dodaje.
Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretarka Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori Republike Srpske (PKRS), za Bloomberg Adriju kaže da je najveća prednost ovih brendova direktna komunikacija s kupcima i snažno prisustvo na društvenim mrežama. Ipak, naglašava da je trenutno njihov ukupni ekonomski značaj za industriju relativno ograničen zbog malog obima proizvodnje.
Veliki potencijal
"Da bi postali značajniji pokretač razvoja, potrebno je da prerastu fazu malih online brendova, povećaju proizvodne kapacitete, izađu na regionalna tržišta i izgrade održive poslovne modele. Uz kvalitetan proizvod, profesionalno upravljanje i podršku institucija, dio tih brendova bi u budućnosti mogao postati važan segment tekstilne industrije Republike Srpske", pojašnjava.
Depositphotos
Jedan od trenutno prepoznatljivijih i uspješnijih brendova je HI, influenserice Ilde Humić. Ideja za razvoj vlastitog brenda nastala je iz nesigurnosti i potrebe da se iskoristi trenutak koji je donio rad na društvenim mrežama.
"Ideja je nastala od straha, odnosno spoznaje da influens neće trajati zauvijek i želje da iskoristim priliku koju sam dobila. Uvijek sam imala taj poduzetnički duh i znala sam da, ako se posvetim, mogu napraviti nešto što će koristiti i drugima", kaže Humić za Bloomberg Adriju.
Početak, dodaje, nije bio jednostavan.
"Izazovi su bili svuda oko nas – upustili smo se u nešto što nismo dovoljno razumjeli, uz troje djece i Instagram, koji je tada bio glavni kanal finansiranja".
Govoreći o rastu brenda, Humić ističe da ne postoji jedan ključni faktor uspjeha, već da je kombinacija proizvoda, Instagram zajednice i marketinga.
"Na početku su to bile greške i učenje, kasnije smo proizvod doveli do kvaliteta koji danas privlači kupce, ali bez zajednice i marketinga, to ne bi bilo moguće", kaže ona.
Kao važan aspekt razvoja ističe i oslanjanje na domaću tekstilnu proizvodnju, uz kombinaciju uvoznih sirovina. Ipak, poslovanje u BiH nosi i ozbiljne izazove, posebno u kontekstu rasta troškova.
"Preteško je. Poskupljenja su svuda – od materijala, transporta do pakovanja, a s druge strane morate osigurati dobre plate ljudima. Nemoguće je imati kvalitetan proizvod, visoke plate i niske cijene", navodi Humić, dodajući da kupci često ne vide sve troškove koji stoje iza finalnog proizvoda.
Lohn proizvodnja nosi brojne rizike
Govoreći općenito o stanju u tekstilnoj industriji i oslanjanju na lohn proizvodnju, Humić kaže da je taj vid proizvodnje "žila kucavica" sektora, ali i da nosi rizike zavisnosti od velikih stranih klijenata. Ističe da je sjajno raditi za veliki, afirmirani, svjetski brend, ali da to zahtijeva ispunjenje nekad i nerealnih uslova, stvaranje proizvodnih kapaciteta koji ovise doslovno o tom klijentu koji u svakom trenutku može otkazati saradnju, dok se u državi dešava kolaps koji strani klijent ne može i ne želi razumjeti.
"Naprimjer, jedan veliki industrijski gigant u BiH je na nogama jer je izgubio najvećeg klijenta nakon povećanja minimalnih plata, jer taj klijent nije imao sluha za nove zakone. Na kraju umjesto da 500 ljudi dobije veće plate, dobili su otkaze jer su izgubili najvećeg klijenta koji je proizvodnju prebacio u Bangladeš", dodaje.
Ipak, naglašava da je put do stabilnog brenda zahtjevan i skup.
"Najveći problem je doći do informacija. Tržište je malo, znanja je malo i sve morate učiti kroz praksu. Ovo je skup posao jer jedan proizvod ne znači samo materijal, nego niz procedura i troškova koji se ne vide", naglašava.
Kada je riječ o brendovima koje razvijaju influenseri, Humić kaže da oni u ovoj industriji imaju realan potencijal, ali i ograničenja u ovoj fazi razvoja.
"Mi smo specifičan slučaj jer imamo vlastitu proizvodnju i koristimo i domaće kapacitete kada su potrebne veće količine. Influenseri na Balkanu su često predmet kritika, ali rezultati koje postižu zaslužuju ozbiljnu analizu", kaže ona.
Iako HI primarno vidi kao modni brend, Ilda smatra da svaki domaći proizvođač doprinosi i širem procesu promjena u industriji. Ističe da danas zapošljavaju desetine ljudi, većinom žena, ulažu u proizvodnju i dokazuju da se iz BiH može graditi prepoznatljiv brend, a ne samo proizvoditi za druge.
"Međutim, dugoročna transformacija bez sistemskih promjena je veoma teška. Potrebni su bolji uslovi za proizvođače, manje administrativnih opterećenja, podsticaji za investicije i veće ulaganje u obrazovanje kadrova. Privatni sektor može pokrenuti promjene, ali za ozbiljan iskorak potrebna je podrška cijelog sistema", pojašnjava.
Dugoročno, Humić budućnost svoje kompanije Humperia vidi kroz stabilan rast i širenje tržišta. Tenutno rade na jačanju postojećih brendova, povećanju proizvodnih kapaciteta i širenju asortimana. Zainteresirani su i za širenje na regionalno tržište jer vjeruju da proizvodi nastali u BiH mogu biti konkurentni mnogo šire od naših granica.
"Istovremeno, želimo nastaviti ulagati u domaću proizvodnju, nove tehnologije i razvoj vlastitih proizvoda, ne samo u tekstilu nego i u drugim kategorijama. Dugoročna vizija Humperije je da iz BiH gradimo kompaniju koja može ravnopravno konkurirati regionalnim i evropskim brendovima", zaključuje.
.webp){kind=icon}
