Bosanskohercegovački IT i business process outsourcing (BPO) sektor posljednjih godina izrastao je u jednu od najvažnijih izvozno orijentiranih industrija u zemlji, ali se istovremeno nalazi pred ozbiljnim promjenama koje mijenjaju dosadašnja pravila poslovanja. Globalno usporavanje investicija, rast uticaja umjetne inteligencije i sve veći zahtjevi klijenata tjeraju kompanije da napuštaju model rasta zasnovan prvenstveno na povećanju broja zaposlenih i prodaji radnih sati.
Ipak, uprkos tehnološkim promjenama koje oblikuju budućnost industrije, ljudi ostaju njena najveća vrijednost, smatra Benjamin Kadić, osnivač Popcorn Recruiters, regrutacijske agencije za IT i BPO sektor.
''IT i BPO sektor čine ozbiljnu konkurenciju tradicionalnim industrijama na našem tržištu. U Poljskoj i Češkoj ove industrije preuzele su primat u odnosu na tradicionalne sektore, a mi se nadamo da ćemo doći u sličnu situaciju. Još nismo spremni na takvu transformaciju, ali imamo jako dobre osnove'', kaže Kadić.
Prema istraživanju Manpowera, vrijednost IT, BPO i finansijskog sektora u BiH procjenjuje se na više od 963 miliona KM. Najveći dio generiraju IT usluge, a slijede call centri i finansijski segment. Kompanije u ICT sektoru pružaju usluge razvoja softvera, cloud rješenja, analitike velikih podataka, integracije umjetne inteligencije te razvoja mobilnih i web aplikacija.
BPO sektor uglavnom je usmjeren na rad call centara i višekanalnu korisničku podršku, dok finansijski/KPO segment pruža usluge finansijskog izvještavanja, poreznog savjetovanja, računovodstva i revizije u skladu s međunarodnim standardima. Industrija je koncentrirana u nekoliko urbanih centara, prije svega u Sarajevu i Banjoj Luci, dok Mostar i Tuzla posljednjih godina jačaju svoju poziciju zahvaljujući razvoju obrazovnih institucija i rastu uslužnih djelatnosti.
Iako je sektor između 2021. i 2024. godine ostvario značajan rast prihoda i zaposlenih posljednji podaci ukazuju na usporavanje. Tokom 2024. godine broj zaposlenih u IT sektoru smanjen je za šest posto, dok su prihodi porasli svega dva posto. Dodatni znak upozorenja stigao je početkom 2025. godine, kada je izvoz IT usluga pao za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prema Kadićevim riječima, domaći inženjeri pokazali su veliku sposobnost prilagođavanja novim tehnologijama, što se posebno vidjelo tokom krize u IT industriji posljednjih godina.
''Naši inženjeri su veoma konkurentni na međunarodnom tržištu. Pokazali su koliko se brzo mogu transformirati i prilagoditi novim tehnologijama, što je bila jedna od ključnih prednosti sektora tokom posljednje krize''.
Kada je riječ o BPO industriji, Kadić smatra da je najveća prednost BiH znanje stranih jezika.
''U BPO sektoru ljudi su glavni resurs. Jezici su naša najkonkurentnija tržišna pozicija. Ako uzmete samo njemački jezik, imamo veći broj ljudi koji ga govori nego sve zemlje regije zajedno''.
Istovremeno upozorava da je ovisnost o stranim tržištima i dalje najveća slabost sektora.
''Inozemno tržište diktira ponašanje domaće industrije i to je naša najveća ranjivost. Kriza 2024. godine pokazala je koliko zavisimo od outsourcing modela i kretanja na globalnom tržištu. Ti efekti su i danas vidljivi, iako se situacija postepeno popravlja''.
Klijenti više ne kupuju timove nego rezultate
Promjene koje dolaze iz globalnog tehnološkog sektora sve snažnije utiču i na domaće kompanije. Prema riječima Edina Deljkića, CEO-a softverske kompanije Klika, domaća IT industrija nalazi se u trenutku kada mora redefinirati vlastitu vrijednost na tržištu.
''Tehnologija nikad nije bila dostupnija. Talent postoji, ali je skup i sve teže zadrživ. Pravi problem je što mnoge kompanije iz BiH još uvijek traže klijente prodajući radno vrijeme umjesto vrijednost. Dok ne promijenimo tu logiku – od 'imamo programere' ka 'rješavamo konkretan poslovni problem' – sva tri izazova ostaju otvorena'', kaže Deljkić.
Prema njegovom mišljenju, završena je era brzog zapošljavanja koja je godinama bila glavni pokazatelj uspjeha IT kompanija.
''Era nekritičnog zapošljavanja je završena i to je dobra vijest. Klijenti više ne traže timove, traže rezultate. Sve češće pitanje nije 'koliko ljudi možete staviti na projekt', nego 'možete li preuzeti odgovornost za rezultate'. To mijenja šta znači biti dobar IT partner'', ističe Deljkić.
On smatra da će budućnost pripasti kompanijama koje uspiju kombinirati specijalizirano znanje, vlastite proizvode i umjetnu inteligenciju.
''AI otvara više prilika nego što zatvara, ali ne za sve. Za kompanije koje su se pozicionirale kao jeftina radna snaga, AI je egzistencijalna prijetnja. Za one koje grade znanje, specijalnost i kontekst, AI je multiplikator'', navodi Deljkić.
Sličnu transformaciju tržišta primjećuje i Rešad Začina, suosnivač i CEO kompanije Ministry of Programming (MOP), koji smatra da je domaći IT sektor danas otporniji nego prije nekoliko godina, ali i dalje osjetljiv na vanjske šokove.
Začina smatra da će uspjeh u narednim godinama sve manje zavisiti od veličine timova, a sve više od njihove produktivnosti.
''Nekada je rast broja zaposlenih bio glavni pokazatelj uspjeha. Danas je to gotovo irelevantno. Pitanje više nije koliko ljudi imate, nego koliko vrijednosti isporučujete''.
Manje juniora, više specijalizacije
Promjene se sve snažnije odražavaju i na tržište rada. Kompanije su opreznije pri zapošljavanju, a fokus se pomjera prema iskusnijim stručnjacima.
''Još uvijek smo vrlo rezervirani. Malo je prilika za pripravnike, juniori i mediori se zapošljavaju znatno manje nego ranije. Kompanije se okreću sigurnijim opcijama kako bi osigurale stabilnost, optimizirale troškove i privukle ozbiljnije investitore'', kaže Kadić.
Ipak, smatra da nema razloga za strah od masovnog nestanka poslova zbog umjetne inteligencije, posebno u BPO sektoru.
''Postoji percepcija da će AI zamijeniti veliki broj ljudi, ali to se u praksi još ne vidi. Korisnička podrška, rješavanje konfliktnih situacija i brojni drugi poslovi i dalje zahtijevaju ljudski faktor. Tehnologija pomaže, ali ljudi ostaju ključni''.
Sagovornici se slažu da će narednih nekoliko godina biti presudne za pozicioniranje domaće industrije. Model zasnovan na jeftinijoj radnoj snazi i prodaji programerskih sati postaje sve manje održiv, dok se konkurentnost sve više gradi kroz specijalizaciju, razvoj vlastitih proizvoda, primjenu umjetne inteligencije i dublje razumijevanje poslovnih potreba klijenata.
Upravo kompanije koje uspiju napraviti taj iskorak imat će najveće šanse da zadrže rast i ojačaju svoju poziciju na međunarodnom tržištu.
--Uz pomoć Nejre Džaferagić--
.webp){kind=icon}
