Tko je Andy Burnham i zašto ga vide kao mogućeg novog britanskog premijera?

Vjerojatni uspon Andyja Burnhama na sam vrh britanske politike odražava njegovu sposobnost kao političara, govornika i organizatora – osobine za koje su mnogi zastupnici u parlamentu smatrali da nedostaju trenutnom obnašatelju te dužnosti, Keiru Starmeru. Burnham (56), laburistički političar i bivši gradonačelnik šireg područja Manchestera (Greater Manchester), po svemu sudeći će naslijediti Starmera na mjestu premijera, nakon što je aktualni predsjednik vlade 22. lipnja objavio ostavku.

Tko je Burnham i što zapravo može učiniti kako bi promijenio putanju zemlje opterećene ekonomskom krizom, koja će sada dobiti petog premijera u četiri godine?

Kakvo je podrijetlo Andyja Burnhama?

Burnham je rođen u okolici Liverpoola; otac mu je bio telefonski tehničar, a majka recepcionarka. Laburističkoj stranci pridružio se s 15 godina. Studirao je englesku književnost na Sveučilištu u Cambridgeu, a nakon diplomiranja krenuo je putem koji je dobro utaban među britanskim političarima, radeći kao istraživač u parlamentu.

Prvi put je izabran u Donji dom 2001. godine te je bio savjetnik, a potom i ministar u vladi tadašnjeg premijera Tonyja Blaira, glasajući za britansku vojnu intervenciju u Iraku 2003. godine zajedno s SAD-om. Njegova najvažnija uloga bila je pozicija ministra zdravstva pod Blairovim nasljednikom Gordonom Brownom, a potom je postao jedan od rijetkih visokih dužnosnika iz Blairove ere koji je surađivao s Jeremyjem Corbynom, liderom radikalne ljevice koji je u međuvremenu izbačen iz Laburističke stranke.

Burnham se dvaput natjecao za lidera stranke, no njegova prijašnja potpora invaziji na Irak oba mu je puta pomrsila račune. Na drugim unutarstranačkim izborima 2015. završio je daleko iza Corbyna, a iz parlamenta se povukao 2017. godine.

Nakon toga se redefinirao kao zaštitnik radničke klase sa sjevera Engleske tijekom više od dva mandata na mjestu gradonačelnika Manchestera, jednog od najvećih britanskih gradova.

Tijekom njegova mandata, regija šireg Manchestera doživjela je procvat, a njezino je gospodarstvo raslo dvostruko brže od nacionalnog prosjeka. Burnham je podigao profil tog područja i postao predvodnik regije čije samopouzdanje danas odudara od općeg nacionalnog raspoloženja. Dobio je nadimak "Kralj Sjevera" (King of the North), kao referencu na televizijsku seriju Igra prijestolja, nakon što je održao žestok govor kritizirajući vladin tretman Manchestera tijekom pandemije covida-19. Nadimak se zadržao.

Burnham je proteklu godinu proveo pokušavajući svoj gradonačelnički angažman pretvoriti u nacrt za nacionalnu obnovu. Rezultat je ono što naziva "mančesterizam" (Manchesterism) – politička strategija ukorijenjena u lokalnoj kontroli ključnih javnih usluga, uz optimizam koji projicira iz svoje matične regije. Njegova najprepoznatljivija mjera bila je temeljita reforma autobusnog prijevoza.

Kakva je Burnhamova politika?

Očekuje se da će Burnham zauzeti intervencionistički pristup u upravljanju gospodarstvom Ujedinjenog Kraljevstva koje ostvaruje loše rezulatate. Više je puta izjavio da bi bogati trebali plaćati veće poreze. Pozvao je na duboku reformu posrnulih socijalnih službi, predložio program izgradnje javnih stanova te podržao ograničenje cijena lokalnih autobusnih karata na dvije funte.

Također se zalaže za vraćanje tvrtke Thames Water, privatnog komunalnog poduzeća koje opskrbljuje veći dio južne Engleske, u javno vlasništvo. Provedba ovih ideja djelomično će ovisiti o tome koga će Burnham izabrati za ministra financija, koji nadzire poreznu politiku i rashode.

Burnham je također pozvao na "zamah reindustrijalizacije" diljem sjeverne Engleske te istaknuo da bi obrazovanje trebalo preoblikovati kako bi se ljudi usmjeravali prema karijerama u industriji, umjesto trenutnog sustava u kojem "dominira put prema sveučilištima".

Ipak, Burnham nije tipični ljevičarski progresivac. Predložio je smanjenje izdvajanja za socijalnu skrb kako bi se financiralo povećanje proračuna za obranu. Podržao je ministricu unutarnjih poslova Shabanu Mahmood, tvrdeći da bi njezina reforma useljeničkog sustava trebala ići još dalje. Također je pružio potporu šefu mančesterske policije, kojeg su zbog protivljenja nekim progresivnim politikama kaznenog pravosuđa prozvali anti-woke ikonom.

Što bi Burnham kao premijer značio za tržište obveznica?

Prošle godine, kada se o njemu već razmišljalo kao o potencijalnom Starmerovom nasljedniku, Burnham je izjavio da se Ujedinjeno Kraljevstvo mora odmaknuti od situacije u kojoj je "založena" kod tržišta obveznica. Zabrinuti da bi to moglo značiti veće proračunske deficite i veći dug, investitori su uzvratili udarac tjerajući prinose na referentne obveznice prema gore kako se on sve više približavao izazivanju Starmera.

Burnham je kasnije poručio da su njegove izjave pogrešno shvaćene te je nedavno pokušao umiriti ulagače, obvezavši se na poštivanje proračunskih ograničenja potrošnje i zaduživanja koje je sama sebi nametnula trenutna ministrica financija Rachel Reeves. Ta pravila nalažu da vlada mora pokrivati tekuće troškove poreznim prihodima te da udio duga u gospodarstvu mora padati. Također je obećao da neće raditi nikakve iznimke za vojni proračun, samo nekoliko tjedana nakon što je tu ideju iznio u intervjuu za Bloomberg.

Reakcija tržišta na bilo kakvu promjenu fiskalnih pravila mogla bi ovisiti o tajmingu i prezentaciji jednako kao i o samom sadržaju, ali i o Burnhamovom izboru ministra financija. Njegovi saveznici tvrde da nema u planu ponovno imenovati Rachel Reeves.

Zašto je Burnham popularan među laburističkim zastupnicima?

Burnham njeguje imidž čovjeka iz naroda. Kao gradonačelnik Manchestera, bio je istaknuti zagovornik sjeverne Engleske i zaštitnik glasača iz radničke klase, što su osobine koje su se pokazale ključnima za njegov uspon od regionalnog političara do potencijalnog nacionalnog lidera.

U gradovima na sjeveru Engleske mnogi su birači okrenuli leđa laburistima i priklonili se protuimigrantskoj stranci Reform UK, pokretu koji je osnovao predvodnik Brexita Nigel Farage. Reform UK općenito se smatra najvećom prijetnjom laburistima na sljedećim parlamentarnim izborima, koji se moraju održati do 2029. godine. Burnhamovi stranački kolege uglavnom ga vide kao najbolju šansu da se Reform UK zadrži podalje od vlasti.

S kakvim se kritikama Burnham suočava?

Burnhamovi pristaše, uključujući istaknutog britanskog ministra energetike Eda Milibanda, u njegovoj dosadašnjoj suradnji s centristom Blairom i ljevičarom Corbynom vide dokaz pragmatične prilagodljivosti. Drugi pak smatraju da to pokazuje slabost koju su predbacivali i Starmeru: nedostatak čvrstih, temeljnih uvjerenja potrebnih za osmišljavanje i provođenje koherentnog projekta upravljanja državom.

Burnham nije poricao promjene savezništava, ističući da funkcionira tako da mu je stranka uvijek na prvom mjestu, a ne unutarstranačke frakcije.

Nekoliko nedavnih zaokreta ponovno je potaknulo kritike da Burnhamova fleksibilnost može djelovati prevrtljivo. Burnham je razljutio dio pristaša kada je odbacio mogućnost pokušaja povratka Ujedinjenog Kraljevstva u Europsku uniju – za što se ranije žestoko zalagao.

Dodatan razlog za zabrinutost jest to što Burnham jednostavno neće imati financijskog prostora za provedbu ambicioznih planova. Budući da se u kampanji obvezao na zadržavanje postojećih, samonametnutih ograničenja potrošnje i zaduživanja, neki laburisti strahuju da stanje u britanskom gospodarstvu znači da Burnham neće imati previše izbora nego slijediti program koji se ne razlikuje previše od onoga koji je provodio čovjek kojeg planira zamijeniti.