text size
Iranska ekonomija bila je pod pritiskom i prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Islamske Republike, suočavajući se s negativnim privrednim rastom, snažnom inflacijom i valutnom krizom. Te probleme dodatno su pogoršali napadi na civilnu i industrijsku infrastrukturu zemlje i američka pomorska blokada iranskih luka.
Uprkos tome, Iran je izdržao šest mjeseci sukoba bez ekonomskog kolapsa. Dok se rat odugovlači, administracija Donalda Trumpa nastoji pojačati ekonomski pritisak kako bi primorala Iran na kapitulaciju i ukidanje blokade Hormuškog moreuza. Zaprijetila je ekonomskim kaznama svakoj zemlji koja nastavi poslovati s Iranom.
Hoće li ova strategija uspjeti ostaje otvoreno pitanje. Iran ima visok prag tolerancije na pritisak zahvaljujući višedecenijskom iskustvu u izdržavanju višestrukih slojeva međunarodnih sankcija, dok su zemlje povezane s Teheranom do sada ignorirale upozorenja SAD-a.
Kakvi su bili ekonomski uslovi u Iranu prije rata?
Iranci se godinama suočavaju s visokom inflacijom, zbog koje su osnovne prehrambene namirnice poput jaja, riže i mesa postajale sve manje pristupačne. Ljudi su promijenili potrošačke navike, pa su u nekim slučajevima crveno meso i piletinu zamijenili jeftinijim alternativama poput sojine sačme.
Rast cijena izazvan je dramatičnim padom iranskih prihoda od izvoza i priliva stranih valuta otkako je prva Trumpova administracija ponovo uvela stroge američke sankcije. Ograničena ponuda američkih dolara umanjila je vrijednost rijala i poskupila uvoz. Osim sankcija, ekonomiju opterećuju korupcija i loše upravljanje države.
Hrana u Iranu postaje sve skuplja
Kretanje maloprodajnih cijena odabranih osnovnih proizvoda na tržištu u Teheranu
Bloomberg
Kako je rat pogoršao situaciju?
Američka i izraelska bombardovanja oštetila su infrastrukturu širom zemlje, uključujući kuće, bolnice, škole i skladišta goriva, te usmrtila hiljade ljudi. Šest sedmica napada koji su prethodili prekidu vatre dogovorenom u aprilu prouzrokovalo je ekonomsku štetu od oko 270 milijardi dolara, prema podacima iranske vlade. Međunarodni monetarni fond prognozirao je u julu da će iranski bruto domaći proizvod ove godine pasti 5,4 posto, što bi predstavljalo najveći pad u posljednjih nekoliko decenija.
Rijal je ostao pod pritiskom, podstičući inflaciju. Valuta je u augustu pala na najniži nivo u historiji u odnosu na dolar, dok je međugodišnja inflacija u julu dostigla 87,9 posto, prema podacima Statističkog centra Irana. Sve više domaćinstava počelo je koristiti kredite zbog nedostatka gotovine, dok su planovi otplate na rate za osnovnu robu i usluge, uključujući namirnice, doživjeli procvat.
Iranska valuta je pod pritiskom
Paralelni kurs rijala prema dolaru
Bloomberg
Kakav je utjecaj američke blokade?
Iranski izvoz iz Persijskog zaljeva praktično je prekinut, što je smanjilo prihode zemlje od prodaje nafte, petrohemijskih proizvoda i industrijskih proizvoda poput čelika.
Nove isporuke sirove nafte iz Irana gotovo su potpuno presušile. Sredinom augusta najmanje 41 milion barela iranske sirove nafte bio je zarobljen na brodovima unutar Zaljeva, prema podacima kompanije Kpler, koja prati tržište robe. Iako se više od 80 miliona barela nalazilo na brodovima izvan zone blokade, većina te nafte već je bila namijenjena kupcima, napisao je Homayoun Falakshahi, direktor odjeljenja za analizu sirove nafte u kompaniji Kpler.
Kina je najveći uvoznik iranske sirove nafte i kupuje oko 90 posto njenog naftnog izvoza. "Prihodi se obično vraćaju u zemlju tek mjesec do dva nakon istovara u kineskim lukama", rekao je Falakshahi. "Uz trenutnu brzinu istovara, ova nafta na moru mogla bi održavati priliv prihoda još pet-šest mjeseci prije nego što prihodi od izvoza praktično nestanu."
Pad ukupnog iranskog izvoza smanjio je prihode zemlje u stranim valutama i pristup čvrstim valutama, koje su ključne za stabilizaciju rijala i inflacije, kao i za osiguravanje uvoza sirovina kojima se snabdijeva industrijski sektor zemlje. Guverner centralne banke rekao je u augustu da je Iran od januara gomilao devizne rezerve u očekivanju rata i da ima dovoljno sredstava za nabavku osnovne robe i lijekova.
Dok američka blokada prekida dolazne isporuke Iranu, zemlja se suočava sa sve većim nestašicama goriva. Državni list Hamshahri izvijestio je da su se na benzinskim stanicama u Teheranu formirali dugi redovi zbog strahovanja od povećanja cijena. Iran ima višestepeni sistem kvota kojim svakom automobilu osigurava mjesečnu količinu benzina po sniženoj cijeni. Prethodni pokušaji povećanja cijena doveli su do protesta sa smrtnim ishodima.
Iran uvozi benzin kako bi nadoknadio manjak domaće proizvodnje
Potrošnja u odnosu na proizvodne kapacitete
Bloomberg
Hoće li nova američka strategija ekonomske izolacije uspjeti?
Trumpova administracija pokrenula je krajem augusta "Operaciju Ekonomska izolacija", sa ciljem da "presječe ekonomske linije snabdijevanja koje održavaju iranski režim". Međutim, američki ministar finansija Scott Bessent samo je zaprijetio iranskim trgovinskim partnerima takozvanim sekundarnim sankcijama, umjesto da ih zaista kazni. Iako su nove sankcije uvedene desetinama malih, manje poznatih kompanija i pojedinaca optuženih da omogućavaju poslovanje s Iranom, veliki kineski kupci iranske nafte i banke koje omogućavaju te kupovine bili su pošteđeni.
Prvobitno najavljene sankcije "pojačat će pritisak na Iran", prema Bloomberg Economicsu, ali ako SAD ne bude spreman ciljati najvećeg kupca iranske nafte - Kinu, "Bessentova najavljena 'ekonomska asfiksija' neće biti dovoljna da uguši Teheran".
Uvođenje sekundarnih sankcija Kini moglo bi ugroziti napore SAD-a da produži carinsko primirje i izazove odmazdu Pekinga. Kina je upozorila da njen odnos s Iranom "ne bi trebalo da bude ometan ili podrivan" i da će poduzeti "sve neophodne mjere" kako bi zaštitila svoje interese.
Kina je najveći kupac iranske nafte
Ukupan izvoz iranske sirove nafte i količine isporučene Kini
Bloomberg
Sam Iran zaprijetio je odmazdom zbog američke kampanje pritiska, što bi kod nekih njegovih susjeda u Perzijskom zaljevu moglo izazvati zabrinutost zbog obnavljanja napada ako se povinuju zahtjevima Trumpove administracije. Sjeverozapadni susjed Turska također se suočava s dilemom: s jedne strane želi zadržati naklonost Washingtona dok nastoji da kupi američke borbene avione, a s druge strane Iran je prošle godine osigurao više od 10 posto njenog uvoza prirodnog gasa.
Ujedinjeni Arapski Emirati već su prekinuli ekonomske veze s Iranom, nakon što su optužili iransku vladu da je ispalila balističke rakete na njihovu teritoriju. To će dodatno povećati pritisak na Iran, pošto su UAE jedan od njegovih najvećih trgovinskih partnera. Ujedinjeni Arapski Emirati su bili ključni posrednik, jer su tamošnji trgovci uvozili zapadnu robu, a zatim je izvozili u Iran. Također su služili kao finansijsko središte za iranske kompanije, omogućavajući transakcije i pristup stranim valutama.
Kako je Iran do sada uspijevao oduprijeti se ekonomskom pritisku?
Iran ima višedecenijsko iskustvo u ublažavanju posljedica trgovinskih embarga, ekonomske izolacije i rata. Usvojio je različite metode za zaobilaženje zapadnih sankcija, uključujući slojeve fiktivnih kompanija za prikrivanje poslovnih transakcija i takozvane mračne flote tankera za izvoz nafte.
Zemlja je i ranije preživljavala duže periode niskog izvoza sirove nafte, uključujući prvi Trumpov mandat, kada je povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i ponovo uveo stroge sankcije. Iako trenutna blokada fizički ometa sposobnost Irana da šalje naftu kupcima, bit će potrebno vrijeme da se posljedice preliju na ostatak ekonomije. Prodaja od početka rata imala je koristi od skoka globalnih cijena energenata, što je zemlji osiguralo finansijski zaštitni sloj.
Iran je i ranije izdržao pritisak na svoju naftnu industriju
Izvoz iranske sirove nafte
Bloomberg
Iran je povećao korištenje trgovinskih ruta koje ne zavise od Hormuškog moreuza. Više se oslanjao na željezničke veze s Pakistanom, Afganistanom i Kinom, kao i na sjeverne luke duž Kaspijskog mora, koje tradicionalno omogućavaju trgovinu s Rusijom.
Iran od 2013. godine ima zvaničnu politiku "ekonomskog otpora". To je bila doktrina bivšeg vrhovnog vođe Ayatollaha Alija Khameneija, kojeg je Izrael ubio u prvom talasu rata. Želio je da Iran ojača domaću proizvodnju i smanji oslanjanje na uvoz kako bi se zaštitio od dalje izolacije od Zapada. Tokom prvog Trumpovog mandata ostvaren je određeni napredak ka tom cilju, kada je nestanak strane robe i brendova otvorio tržište iranskim proizvođačima.
Predstavljaju li ekonomske teškoće prijetnju iranskoj vladi?
Veliki pad vrijednosti rijala u decembru izazvao je masovne proteste, na koje je država odgovorila smrtonosnim obračunom u kojem su ubijene hiljade ljudi. Iako postoji mogućnost novih građanskih nemira zbog ekonomskog nezadovoljstva, to ne znači da je režim podložan kolapsu. Korpus islamske revolucionarne garde dodatno je učvrstio svoju vlast. Rat je također podstakao protivljenje javnosti SAD-u i Izraelu, što bi moglo zasjeniti dio nezadovoljstva zbog prilika u zemlji.
.webp){kind=icon}
