Privreda FBiH povećala dobit za 12,3 posto, ali troškovi rada rastu dvostruko brže

Privreda Federacije Bosne i Hercegovine u 2025. godini ostvarila je rekordnih 4,9 milijardi KM neto dobiti i povećala ukupne prihode na više od 79 milijardi KM. Ipak, iza snažnih finansijskih rezultata krije se trend koji zabrinjava poslodavce, troškovi rada rastu gotovo dvostruko brže od prihoda, što sve više pritišće profitabilnost i konkurentnost kompanija.

To pokazuje analiza Finansijsko-informatičke agencije (FIA), prema kojoj su ukupni prihodi privrede dostigli 79,3 milijarde KM, što je sedam posto više nego godinu ranije, dok je neto dobit porasla za 12,3 posto i iznosila 4,9 milijardi KM. Neto profitna marža od 6,2 posto ujedno je najviša zabilježena u posljednjih pet godina.

Analiza je predstavljena na zajedničkom sastanku FIA-e i Udruženja poslodavaca Federacije BiH, gdje je istaknuto da privatni sektor ostaje ključni nosilac ekonomskog rasta. Od ukupno 28.634 privredna društva u Federaciji, čak 98,6 posto čine privatne kompanije, koje ostvaruju 90 posto ukupnih prihoda i 95 posto ukupne dobiti.

S druge strane, javni sektor čini svega 1,2 posto privrednih društava, uz udio od devet posto u prihodima i četiri posto u ukupnoj dobiti.

Prosječna neto plata u Federaciji BiH tokom prošle godine dostigla je 1.594 KM, što je čak 60 posto više nego 2021. godine.

Međutim, rast plata i drugih troškova rada sve više opterećuje poslovanje kompanija. Analiza pokazuje da su u periodu od 2024. do 2025. godine troškovi radne snage povećani za 13,5 posto, dok su prihodi rasli sedam posto. Troškovi plata sada čine 17,5 posto ukupnih rashoda privrede.

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić ocjenjuje da takav trend predstavlja ozbiljan izazov za konkurentnost domaćih kompanija, posebno onih koje posluju na međunarodnim tržištima.

Kako je rekao u emisiji Spotlight Bloomberg Adrije, rast troškova rada mora pratiti i rast produktivnosti jer u suprotnom dolazi do pada profitnih marži, smanjenja investicija i slabijih mogućnosti za novo zapošljavanje. Posebno su, kaže, izloženi izvoznici koji zbog međunarodne konkurencije često nemaju mogućnost povećanja cijena svojih proizvoda.

Analiza FIA-e pokazuje i da je broj zaposlenih u privredi blago smanjen, za 0,6 posto, na ukupno 368.966 radnika.

Nedostaje oko 40.000 radnika

Poslodavci upozoravaju da se problem nedostatka radne snage dodatno produbljuje. Prema Nenadićevim riječima, privredi u svakom trenutku nedostaje oko 40.000 kvalifikovanih radnika, posebno u pojedinim industrijama.

Ističe da BiH istovremeno ima nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera, što dodatno opterećuje penzioni sistem. Na jednog penzionera dolazi oko 1,15 zaposlenih, dok je evropski prosjek oko 1,7, a pojedine zemlje imaju i više od tri zaposlena na jednog penzionera.

Zbog toga su, smatra, potrebne dugoročne mjere koje uključuju reformu obrazovanja, jačanje praktične nastave, programe prekvalifikacije i dokvalifikacije, ali i brže procedure za zapošljavanje stranih radnika.

Podsjeća da su kvote za strane radnike u BiH nešto veće od 7.000, dok zemlje regije angažuju između 100.000 i 200.000 stranih radnika godišnje.

Samo svaka peta kompanija izvozi

Iako su prihodi od izvoza tokom prošle godine dostigli 9,8 milijardi KM, izvozno je orijentirano svega 22 posto privrednih društava u Federaciji.

Od ukupno 28.634 kompanije, njih 6.278 posluje na stranim tržištima. Dominiraju poduzeća iz prerađivačke industrije, koja ostvaruju 61 posto ukupnog izvoza i zapošljavaju gotovo 95.000 radnika.

Nenadić smatra da ovi podaci potvrđuju da Federacija ima značajan neiskorišten izvozni potencijal. Brojne kompanije, kaže, proizvode robu koja može konkurirati na međunarodnim tržištima, ali im nedostaju podrška i uslovi za lakši izlazak na strana tržišta.

Bloomberg

 

To, između ostalog, podrazumijeva smanjenje administrativnih procedura, lakši pristup fondovima i finansiranju, pomoć pri certifikaciji proizvoda, kao i kvalitetniju savjetodavnu podršku, naročito za mala i srednja poduzeća koja često nemaju dovoljno resursa za internacionalizaciju poslovanja.

Infrastruktura ostaje ograničenje

Jedan od faktora koji i dalje umanjuje konkurentnost domaćih kompanija jeste infrastruktura.

Prema Nenadićevim riječima, nedovoljno razvijena putna mreža, kao i slaba granična i carinska infrastruktura povećavaju troškove transporta i produžavaju vrijeme isporuke robe. U uslovima snažne međunarodne konkurencije to predstavlja dodatni trošak koji domaće izvoznike stavlja u nepovoljniji položaj.

Analiza FIA-e pokazuje i velike razlike u profitabilnosti među djelatnostima. Najvišu neto profitnu maržu ostvario je finansijski sektor, od 19,5 posto, dok je javna uprava bila najmanje profitabilna sa svega 1,8 posto. Po apsolutnom iznosu dobiti prednjači trgovina, dok su zdravstvo i proizvodnja električne energije među djelatnostima koje su poslovale s gubitkom.

Na sastanku je potpisan i memorandum o saradnji između FIA-e i Udruženja poslodavaca FBiH, kojim dvije institucije planiraju intenzivirati saradnju na analizama i inicijativama usmjerenim na unapređenje poslovnog ambijenta u Federaciji Bosne i Hercegovine.