Kome su i koliko porasle prosječne plate nakon uvođenja minimalca od 1.000 KM

Minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka 2025. godine povećana je sa 619 KM na 1.000 KM, što je jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama. Rast minimalne plate doprinio je i rastu prosječne plate, koja je u januaru nominalno porasla za 8,3 posto i realno za 7,1 posto u odnosu na decembar 2024. Odluka koja je donijela olakšanje za desetine hiljada radnika izazvala je snažne reakcije širom privrednog sektora. Dok sindikati i zaposleni pozdravljaju potez kao korak ka dostojnijem životu i radu, poslodavci i ekonomski analitičari upozoravaju na moguće negativne posljedice – od rasta inflacije do smanjenja konkurentnosti.

Rast minimalne plate uzburkao je sve sektore. Ova promjena za cilj je imala poboljšanje uslova rada za hiljade zaposlenih koji su do sada primali najniže plate. Prema izjavi premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, više od jedne dvanaestine radnika primalo je platu nižu od minimalne zbog specifičnih propisa u nekim industrijama. Prema iznesenim podacima, prije donošenja novog minimalca, ukupno 187.690 radnika primalo je platu manju od 1.000 KM, dok su dvije trećine radnika već u oktobru 2024. godine primile neto plate iznad 1.000 maraka. Ova razlika može biti još veća ako poslodavci odluče ukinuti neoporezive isplate.

Provjerili smo koliko je prosječna plata porasla u januaru u poređenju s decembrom.

Prosječna isplaćena neto plata u FBiH u januaru je iznosila 1.546 KM, dok je mjesec ranije iznosila 1.428 KM. U poređenju s januarom 2024., prosječna plata je realno viša za 11,9 posto, a nominalno za 15,5 posto.

Najveća prosječna plata u iznosu od 2.191 KM isplaćena je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije. Ipak, u ovom sektoru nije zabilježen značajniji rast prosječne plate - nominalni od 3,1 posto i realni od dva posto u poređenju s decembrom 2024.

Prosječna plata u djelatnosti informacija i komunikacija iznosila je 2.163 KM, te je u poređenju s decembrom nominalno viša za jedan posto i realno niža za 0,1 posto. Pad prosječne plate evidentiran je i u finansijskom sektoru, gdje je prosječna plata u decembru iznosila 2.191 KM, a u januaru 2.072 KM.

Iako su i dalje najmanje plaćeni, zaposlenima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu prosječna plata je tek sada premašila 1.000 KM, te je u odnosu na decembar nominalno viša za 28,1 posto, a realno za 26,7 posto. Značajan rast prosječne plate - nominalno 20,6 posto i realno 19,3 posto evidentiran je u sektoru umjetnosti i zabave. Prosječna plata u građevinarstvu je nominalno viša za 17,3 posto, a realno za 16 posto, dok je u trgovini nominalno porasla 16,3 posto i realno za 15 posto. 

Dok radnici podizanje minimalne plate vide kao korak ka boljim uslovima života, poslodavci i ekonomisti upozoravaju na moguće negativne posljedice. Ono što posebno zabrinjava su ekonomske posljedice koje ne isključuju masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaće privrede, poskupljenja usluga i proizvoda, gubitak stranih investitora, kao i dodatan pritisak na već preopterećenu poslovnu zajednicu.

Kraj 2024. godine donio je ubrzanje inflacije u Bosni i Hercegovini uslijed rasta cijena hrane i pića i usluga. Rast zaposlenosti i zarada dodatno pojačavaju inflatorne pritiske. Početkom ove godine, vlade oba bosanskohercegovačka entiteta su svojim odlukama podigle minimalne plate, što će, prema prognozama ekonomista, dodatno uticati na ubrzanje inflacije.

Jačanje inflatornih pritisaka

Analitičari Bloomberg Adrije također predviđaju da će inflatorni pritisci u 2025. biti povišeni, između ostalog i zbog rasta zarada.

Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u skladu s očekivanjima, ubrzala je u januaru. Najveći uticaj na ukupni rast cijena imalo je poskupljenje hrane i pića, dok su cijene u drugim odjeljcima na mjesečnom nivou neznatno porasle. Proizvođači, trgovci i ekonomisti upozorili su da će podizanje minimalca na ovakav način za direktnu posljedicu imati rast cijena.

U januaru 2025. cijene u FBiH su porasle za 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto. U februaru je mjesečna inflacija iznosila 0,7 posto, a godišnja 3,4 posto.

Najveći rast i na mjesečnom i na godišnjem nivou zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, dok je najveći pad cijena evidentiran kod odjeće i obuće.

Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, pojašnjava da su primanja fundamentalna komponenta potražnje na svakom tržištu – zarade, penzije i za našu regiju jako bitan priliv doznaka iz inozemstva. Rast zarada je tu ključan, budući da se redovne mjesečne zarade percipiraju drugačije od drugih izvora primanja. To je koncept koji je u bihevioralnoj ekonomiji poznat kao "mentalno računovodstvo" -  implicira da vid potrošnje ili investiranja zavisi od izvora sredstava. Gdje su tu minimalne zarade i njihov uticaj na potražnju?

"Opet dolazimo do teorijskog koncepta marginalne sklonosti potrošnji. Potrošači u rangu nižeg dohotka imaju veću marginalnu sklonost potrošnji u odnosu na potrošače s većim nivoom dohotka, koji zapravo više štede", kaže Petrov Savić.

To ukazuje, dodaje, da je najčešći obrazac ponašanja da će u slučaju povećanja zarade u istom iznosu zaposleni s minimalnom zaradom najvjerovatnije povećati potrošnju, a zaposleni s visokom zaradom - štednju.

"Ako sve to stavimo u kontekst trenutne ekonomske slike, očekujemo da rast minimalne zarade u BiH potpomogne rast i ostalih zarada, podigne potrošnju, a samim tim i da doda inflatornim pritiscima", naglašava Petrov Savić.

Ističe da, imajući u vidu broj i različitu prirodu faktora koji utiču na inflaciju, veoma je teško kvantifikovati njen uticaj.

"U 2025. očekujemo da inflatorni pritisci budu povišeni pod uticajem eksternih faktora – pogotovo sada u uslovima implementacije carina, ali i pod uticajem rastuće potražnje uslijed rasta zarada, a pogotovo bolje raspodjele zarada, što će poboljšati potrošački profil", zaključuje Petrov Savić.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar