Kraj 2024. godine donio je ubrzanje inflacije u Bosni i Hercegovini uslijed rasta cijena hrane i pića i usluga. Rast zaposlenosti i zarada dodatno pojačavaju inflatorne pritiske. Početkom ove godine, vlade oba bosanskohercegovačka entiteta su svojim odlukama podigle minimalne plate, što će prema prognozama ekonomista dodatno uticati na ubrzanje inflacije. Analitičari Bloomberg Adrije također predviđaju da će inflatorni pritisci u 2025. biti povišeni između ostalog i zbog rasta zarada.
U decembru 2024. godine zabilježen je rast nivoa cijena u BiH i to na mjesečnom nivou za 0,4 posto, a na godišnjem nivou za 2,2 posto. U odnosu na novembar 2023. godine, najviše su rasle cijene hrane i bezalkoholnih napitaka te prevoza, za po 0,9 posto, dok su najviše pale cijene odjeće i obuće, za 2,3 posto.
U odnosu na godinu ranije, u decembru je bio evidentiran rast cijena u restoranima i hotelima za 6,3 posto, što je podstaknuto rastom cijena usluga ishrane. Hrana i bezalkoholni napici bili su skuplji za 4,9 posto, pri čemu je cijena bezalkoholnih napitaka skočila za 13,6 posto.
Vlada FBiH je krajem decembra donijela Odluku da minimalna plata u 2025. u FBiH iznosi 1.000 KM, dok je u Republici Srpskoj utvrđena minimalna plata u iznosima od 900 do 1.300 KM zavisno od stručne spreme neophodne za obavljanje posla. Neposredno nakon donošenja odluka proizvođači, trgovci i ekonomisti su upozorili da će podizanje minimalca na ovakav način za direktnu posljedicu imati rast cijena.
Pročitaj više: Minimalna plata: Zakucavanje Vlade FBiH će svi platiti, prije ili kasnije
Strani investitori: Minimalna plata je korak naprijed, ali su reforme neophodne
Nikšić za BBA: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, finansijski smo izuzetno stabilni
Minimalac u RS do 1.300 KM, od aprila veće plate i budžetskim korisnicima
Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, za Bloomberg Adriju ranije je kazao da su sasvim jasne direktne ekonomske posljedice ovakve uredbe Vlade FBiH.
''Ovakva odluka dovest će do gubitka radnih mjesta, smanjenih investicija i pada produktivnosti, te rasta cijena naročito uslužnih djelatnosti u kojima rad predstavlja osnovni trošak'', kazao je Bećirović.
Nedugo nakon objave odluke cijene, prvenstveno prehrambenih proizvoda, počele su rasti zbog čega su građani više puta organizirali bojkot trgovina.
Pročitaj više: Bojkot u BiH: Građanska reakcija na inflaciju ili samo kopiranje susjeda
Ima li bojkot smisla? Koliko trgovci u BiH zarađuju
Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala u analitčkom timu Bloomberg Adrije, pojašnjava da su primanja fundamentalna komponenta tražnje na svakom tržištu – zarade, penzije i za naš region jako bitan priliv doznaka iz inozemstva. Rast zarada je tu ključan, budući da se redovne mjesečne zarade percipiraju drugačije od drugih izvora primanja. To je koncept koji je u bihevioralnoj ekonomiji poznat kao ''mentalno računovodstvo''- implicira da vid potrošnje ili investiranja zavisi od izvora sredstava. Gdje su tu minimalne zarade i njihov uticaj na tražnju?
''Opet dolazimo do teorijskog koncepta marginalne sklonosti potrošnji. Potrošači u rangu nižeg dohotka imaju veću marginalnu sklonost potrošnji u odnosu na potrošače s većim nivoom dohotka, koji zapravo više štede'', kaže Petrov Savić.
Depositphotos
To ukazuje, dodaje, da je najčešći obrazac ponašanja da će u slučaju povećanja zarade u istom iznosu zaposleni s minimalnom zaradom najvjerovatnije povećati potrošnju, a zaposleni s visokom zaradom - štednju.
''Ako sve to stavimo u kontekst trenutne ekonomske slike, očekujemo da rast minimalne zarade u BiH potpomogne rast i ostalih zarada, podigne potrošnju, a samim tim i da doda inflatornim pritiscima'', naglašava Petrov Savić.
Ističe da, imajući u vidu broj i različitu prirodu faktora koji utiču na inflaciju, veoma je teško kvantifikovati njen uticaj.
''U 2025. očekujemo da inflatorni pritisci budu povišeni pod uticajem eksternih faktora – pogotovo sada u uslovima implementacije carina, ali i pod uticajem rastuće tražnje uslijed rasta zarada, a pogotovo bolje raspodjele zarada, što će poboljšati potrošački profil'', zaključuje Petrov Savić.
Krajem sedmice očekujemo entitetske i državne podatke o kretanju cijena za januar.
.webp){kind=icon}
