Povećanje minimalne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) jedna je od najznačajnijih ekonomskih mjera u 2025. godini. Kao što se i pretpostavljalo, rast minimalca doveo je i do ubrzane inflacije, pa su tako u januaru 2025. cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto. Dok se sindikati i zaposlenici još uvijek nadaju poboljšanju životnog standarda, poslodavci i dalje upozoravaju na moguće negativne efekte po ekonomiju, budžet i zapošljavanje, gdje su neki već pokazali svoje slabosti.
Minimalna plata u FBiH povećana sa 619 KM na 1.000 KM uzburkala je sve sektore. Ova promjena za cilj je imala poboljšanje uslova rada za hiljade zaposlenih koji su do sada primali najniže plate. Međutim, postavlja se pitanje, s obzirom na sve ono što se dešava, hoće li povećanje plata nadmašiti rast troškova života ili će inflacija poništiti benefite ovog poteza.
Prema izjavi premijera Federacije BiH, više od jedne dvanaestine radnika primalo je platu nižu od minimalne zbog specifičnih propisa u nekim industrijama. Prema iznesenim podacima, prije donošenja novog minimalca, ukupno 187.690 radnika primalo je platu manju od 1.000 maraka. Dok su dvije trećine radnika već u oktobru 2024. godine primile neto plate iznad 1.000 maraka. Ova razlika može biti još veća ako poslodavci odluče ukinuti neoporezive isplate.
Stručnjaci smatraju da će inflacija, uzrokovana ne samo povećanjem minimalne plate, već i globalnim dešavanjima, dovest do daljnjeg pogoršanja kupovne moći svih primatelja dodatnih sredstava.
Jedan od glavnih benefita ove mjere jeste mogućnost povećanja kupovne moći zaposlenih. Međutim, postoji zabrinutost da će neki poslodavci smanjiti ili ukinuti neoporezive dodatke (poput naknada za prijevoz i prehranu), što bi značilo da povećanje neto plate neće biti značajno. Ako bi se ove naknade ukinule, realni rast plata bi iznosio samo 59 KM.
Nije nepoznanica da su neki već to radili, na šta je reagirala i Porezna uprava upozorivši ih da se time krše ugovori, te da neće tolerirati uvrštavanje toplog obroka i karte u ukupnu sumu plate od 1.000 KM.
Poslodavci i dalje ne odustaju od toga da su fiskalne reforme neophodne te da bez njih povećanje minimalne plate znatno povećava njihove troškove poslovanja. U nekoliko navrata su organizirani i protesti.
Prema procjenama, ukupni dodatni troškovi za zadržavanje istog broja zaposlenih mogli bi dostići između 1,6 i četiri milijarde maraka. Posebno su pogođeni sektori s niskom profitabilnošću, kao što su tekstilna i kožarska industrija, ugostiteljstvo i mala poduzeća.
U 2023. godini FBiH je prijavila 5,3 milijarde KM profita, ali i 1,3 milijarde maraka gubitaka u poslovnom sektoru. Upravo velike firme generiraju najveći profit, dok su mikro firme najosjetljivije na povećanja troškova rada i u najvećem su gubitku.
Sektor trgovine i proizvodnje doprinosi s preko 60 posto ukupnog iznosa konsolidirane dobiti. Sektori poput energije, rudarstva, komunalnih usluga i javnih usluge (gdje dominiraju državna poduzeća) konsolidiraju negativne finansijske rezultate.
Iako su očekivanja da veće kompanije budu stabilnije, ovaj grafikon pokazuje da manja poduzeća trenutno bolje posluju. Mikro i mala poduzeća ostvaruju značajan profit, dok srednje i velike kompanije imaju veće gubitke, što može ukazivati na izazove u ekonomskom okruženju.
Prema posljednjem dostupnom budžetu o izvršenju (2023.), prihod iz penzionog osiguranja iznosio je 2,82 milijarde KM, dok su uplate iz budžeta FBiH bile veće za 320 miliona KM (3,14 mlrd KM). Slična struktura očekuje se i u 2024. godini, na temelju izjava premijera u medijima.
Zbog visokog nivoa budžetskih izdvajanja uzrokovanih povećanjem minimalne plate, dodatna sredstva uplaćena za penziono osiguranje iznosit će najmanje 329 miliona KM, što je jednako iznosu koji je 2023. godine uplaćen iz budžeta zbog nedostatka prihoda iz penzionog osiguranja.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je izmjene Zakona o doprinosima, kojima se smanjuju nameti poslodavcima. One su dio seta fiskalnih mjera koje kroz svoje programe rada planira provesti Vlada, a što se posebno odnosi na nove zakone o doprinosima i porezu na dohodak.
U razlozima za donošenje ovog prijedloga zakona navode rasterećenje privrede i smanjenje troška plata poslodavaca, posebno imajući u vidu poslodavce koji će u 2025. godini imati veći trošak plata za zaposlenike kojim se isplaćuje upravo nova minimalna plata.
Prema novim izmjenama, teret poslodavaca na osnovu doprinosa smanjit će se za 5,5 posto. Umjesto dosadašnjih šest posto od plate, što se izdvaja za penziono i invalidsko osiguranje, poslodavci će ubuduće davati 2,5 posto. Dok će za osnovno zdravstveno osiguranje umjesto dosadašnjih četiri posto, poslodavci plaćati dva posto. Planirano je da ove izmjene stupe na snagu u julu, dogovoreno je na sjednici Vlade Federacije BiH.
Tabelarni podaci pokazuju razlike između trenutnih i predloženih doprinosa, pri čemu svi obveznici imaju smanjenje obaveza. Najveća razlika je kod samostalnih djelatnosti slobodnih zanimanja (128,10 KM), dok je najmanja kod nisko akumulacijskih djelatnosti i taksi prijevoza (29,10 KM).
(Ne)stabilnost penzionog sistema
Povećanje minimalne plate moglo bi imati pozitivan efekt na penzioni sistem, jer će se povećati prilivi u penzioni fond, smanjujući potrebu za budžetskim subvencijama.
Očekuje se i da će Vlada FBiH u narednom periodu razmatrati moguće modele reforme doprinosa, ali još uvijek nije jasno kako bi se eventualni gubitak prihoda nadoknadio. Jasno je da trenutni fiskalni sistem previše opterećuje rad i da su potrebne promjene koje bi donijele dugoročnu stabilnost.
Depositphotos
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH podsjetili su na veliki udio radnika u finansiranju budžeta Federacije, dok se istovremeno postavlja pitanje kako smanjenje doprinosa može utjecati na stabilnost penzionih i zdravstvenih fondova. Smanjenje doprinosa planira se za 2025. godinu, no postoji zabrinutost da bi bez sveobuhvatne fiskalne reforme država mogla izgubiti čak milijardu KM u prihodima.
Poznato je da su stope doprinosa u BiH među najvećima u Evropi, ali da se prije njihovog smanjenja mora pronaći način kako osigurati stabilnost fondova i nadoknaditi potencijalni manjak od oko milijardu maraka.
Analize pokazuju da povećanje plata može, a u nekim slučajevima već i jeste uzrokovalo i rast cijena, što dodatno smanjuje stvarnu korist za radnike. Neke osnovne namirnice već su postale luksuz, kao što su maslac, kafa, čokolada i drugo.
U proteklih pet godina, cijene osnovnih životnih namirnica povećane su za više od 50 posto, dok su plate u prosjeku porasle za samo 35 posto. Ono što se često ponavlja jeste da povećanje plata može dodatno podstaći inflaciju, jer će poslodavci povećane troškove prebaciti na krajnje potrošače.
S jedne strane, povećanje minimalne plate povećat će prihode budžeta kroz doprinose i poreze. Procjenjuje se da će dodatni prihodi budžeta iznositi između 682 miliona i 1,7 milijardi maraka. Većina tih sredstava bit će usmjerena na penzioni fond, zdravstveno osiguranje i porez na dohodak. S druge strane, povećani troškovi rada mogli bi dovesti do zatvaranja nekih firmi i povećanja nezaposlenosti, što bi dugoročno moglo stvoriti nove izazove za budžet.
Kraj 2024. godine donio je ubrzanje inflacije u Bosni i Hercegovini uslijed rasta cijena hrane i pića i usluga. Rast zaposlenosti i zarada dodatno pojačavaju inflatorne pritiske. Početkom ove godine, vlade oba bosanskohercegovačka entiteta su svojim odlukama podigle minimalne plate, što će, prema prognozama ekonomista, dodatno utjecati na ubrzanje inflacije.
Dolazi novi talas inflacije
Analitičari Bloomberg Adrije također predviđaju da će inflatorni pritisci u 2025. biti povišeni, između ostalog i zbog rasta zarada.
Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine, u skladu s očekivanjima, ubrzala je u januaru. Najveći utjecaj na ukupni rast cijena imalo je poskupljenje hrane i pića, dok su cijene u drugim odjeljcima na mjesečnom nivou neznatno porasle. Proizvođači, trgovci i ekonomisti upozorili su da će podizanje minimalca na ovakav način za direktnu posljedicu imati rast cijena.
U januaru 2025. cijene u FBiH su porasle za 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto.
Najveći rast i na mjesečnom i na godišnjem nivou zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, dok je najveći pad cijena evidentiran kod odjeće i obuće.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, pojašnjava da su primanja fundamentalna komponenta potražnje na svakom tržištu – zarade, penzije i za našu regiju jako bitan priliv doznaka iz inozemstva. Rast zarada je tu ključan, budući da se redovne mjesečne zarade percipiraju drugačije od drugih izvora primanja. To je koncept koji je u bihevioralnoj ekonomiji poznat kao "mentalno računovodstvo" - implicira da vid potrošnje ili investiranja zavisi od izvora sredstava. Gdje su tu minimalne zarade i njihov utjecaj na potražnju?
Čitaj više
Osjete se efekti rasta minimalca, inflacija snažno ubrzala
Najveći rast cijena zabilježen kod hrane i bezalkoholnih pića.
28.02.2025
BiH pred novim talasom inflacije zbog rasta minimalca
Zaposleni s minimalnom zaradom će najvjerovatnije povećati potrošnju.
27.02.2025
Vlada FBiH usvojila izmjene zakona kojim se smanjuju nameti poslodavcima
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na prijedlog Federalnog ministarstva finansija utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji će biti upućen u Parlament Federacije BiH na daljnje razmatranje i usvajanje po skraćenom postupku.
25.02.2025
Vlada FBiH uspostavila kanal za prijavu zloupotreba u isplati minimalne plate
Radnici dobili alat za borbu protiv nezakonitih umanjenja plata.
21.02.2025
Porezna uprava pojasnila koje ugovore zbog minimalca krše poslodavci
Nakon uvođenja minimalne plate od 1.000 KM za 2025. godinu, uočeno da neki poslodavci, umjesto da zadrže praksu isplate toplog obroka kao dodatka uz platu, sada prikazuju cijeli iznos minimalne plate bez tih naknada.
17.02.2025
Ovo su uslovi i načini isplate finansijske pomoći za subvencioniranje doprinosa
Poslodavac može, na osnovu uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 450 KM mjesečno u skladu s finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim novom uredbom.
05.02.2025
Poslodavci u FBiH oslobođeni obaveza za povećanje plate do 450 KM
Uvodimo poslodavcima, koji povećaju platu za one koji već imaju 1.000 KM i više, da dio do 450 KM bude neoporezivo, rekao premijer FBiH Nermin Nikšić.
03.02.2025
"Opet dolazimo do teorijskog koncepta marginalne sklonosti potrošnji. Potrošači u rangu nižeg dohotka imaju veću marginalnu sklonost potrošnji u odnosu na potrošače s većim nivoom dohotka, koji zapravo više štede", kaže Petrov Savić.
To ukazuje, dodaje, da je najčešći obrazac ponašanja da će u slučaju povećanja zarade u istom iznosu zaposleni s minimalnom zaradom najvjerovatnije povećati potrošnju, a zaposleni s visokom zaradom - štednju.
"Ako sve to stavimo u kontekst trenutne ekonomske slike, očekujemo da rast minimalne zarade u BiH potpomogne rast i ostalih zarada, podigne potrošnju, a samim tim i da doda inflatornim pritiscima", naglašava Petrov Savić.
Ističe da, imajući u vidu broj i različitu prirodu faktora koji utječu na inflaciju, veoma je teško kvantifikovati njen utjecaj.
"U 2025. očekujemo da inflatorni pritisci budu povišeni pod utjecajem eksternih faktora – pogotovo sada u uslovima implementacije carina, ali i pod utjecajem rastuće potražnje uslijed rasta zarada, a pogotovo bolje raspodjele zarada, što će poboljšati potrošački profil", zaključuje Petrov Savić.
Mnogobrojna rješenja
Danas domaći ekonomisti i analitičari nude mnogobrojna rješenja kojima bi se mogle izbjeći negativne posljedice minimalne plate, neka od njih su subvencije za najugroženije sektore, kako bi se pomoglo mikro i malim poduzećima, pojednostavljenje fiskalnog sistema, digitalizacija i smanjenje administrativnih opterećenja za poslodavce, zatim reforma javnog sektora, efikasnije upravljanje zdravstvenim i penzionim fondovima, ali i jačanje inspekcijskih nadzora, kako bi se spriječilo neformalno zapošljavanje i isplate plata "na ruke".
Povećanje minimalne plate u FBiH pokazalo se kao dvostruki mač – s jedne strane jeste poboljšanje standarda radnika, ali s druge strane može izazvati rast inflacije i povećanje nezaposlenosti. Kako bi se osigurali dugoročno pozitivni efekti, potrebna je sveobuhvatna strategija koja će podrazumijevati podršku privredi i efikasno korištenje dodatnih budžetskih prihoda.
U narednim mjesecima bit će ključno pratiti kako se ova odluka odražava na ekonomiju i životni standard građana, te hoće li biti potrebne dodatne prilagodbe ekonomske politike.
.webp){kind=icon}
