Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s očekivanjima ubrzala je u januaru. Najveći uticaj na ukupni rast cijena imalo je poskupljenje hrane i pića, dok su cijene u drugim odjeljcima na mjesečnom nivou neznatno porasle. Vlada FBiH je krajem decembra donijela Odluku da minimalna plata u 2025. u FBiH iznosi 1.000 KM, nakon čega su proizvođači, trgovci i ekonomisti upozorili da će podizanje minimalca na ovakav način za direktnu posljedicu imati rast cijena.
U januaru 2025. cijene u FBiH su porasle za 1,1 posto u odnosu na mjesec ranije, dok su u poređenju s januarom 2024. više za 3,3 posto.
Najveći rast i na mjesečnom i na godišnjem nivou zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića, dok je najveći pad cijena evidentiran kod odjeće i obuće.
Damir Bećirović, ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacionoj akademiji u Tuzli, za Bloomberg Adriju ranije je kazao da su sasvim jasne direktne ekonomske posljedice Uredbe Vlade FBiH kojom je minimalna plata povećana na 1.000 KM.
''Ovakva odluka dovest će do gubitka radnih mjesta, smanjenih investicija i pada produktivnosti, te rasta cijena naročito uslužnih djelatnosti u kojima rad predstavlja osnovni trošak'', kazao je Bećirović.
Pročitaj više: Minimalna plata: Zakucavanje Vlade FBiH će svi platiti, prije ili kasnije
Strani investitori: Minimalna plata je korak naprijed, ali su reforme neophodne
Nikšić za BBA: Nikakve rupe u budžetu ne postoje, finansijski smo izuzetno stabilni
Minimalac u RS do 1.300 KM, od aprila veće plate i budžetskim korisnicima
Nedugo nakon objave odluke cijene, prvenstveno prehrambenih proizvoda, počele su rasti zbog čega su građani više puta organizirali bojkot trgovina.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala u analitčkom timu Bloomberg Adrije, pojašnjava da su primanja fundamentalna komponenta tražnje na svakom tržištu – zarade, penzije i za naš region jako bitan priliv doznaka iz inozemstva. Rast zarada je tu ključan, budući da se redovne mjesečne zarade percipiraju drugačije od drugih izvora primanja. To je koncept koji je u bihevioralnoj ekonomiji poznat kao ''mentalno računovodstvo''- implicira da vid potrošnje ili investiranja zavisi od izvora sredstava. Gdje su tu minimalne zarade i njihov uticaj na tražnju?
''Opet dolazimo do teorijskog koncepta marginalne sklonosti potrošnji. Potrošači u rangu nižeg dohotka imaju veću marginalnu sklonost potrošnji u odnosu na potrošače s većim nivoom dohotka, koji zapravo više štede'', kaže Petrov Savić.
To ukazuje, dodaje, da je najčešći obrazac ponašanja da će u slučaju povećanja zarade u istom iznosu zaposleni s minimalnom zaradom najvjerovatnije povećati potrošnju, a zaposleni s visokom zaradom - štednju.
Rast zarada doprinijet će rastu inflacije u 2025.
''Ako sve to stavimo u kontekst trenutne ekonomske slike, očekujemo da rast minimalne zarade u BiH potpomogne rast i ostalih zarada, podigne potrošnju, a samim tim i da doda inflatornim pritiscima'', naglašava Petrov Savić.
Ističe da, imajući u vidu broj i različitu prirodu faktora koji utiču na inflaciju, veoma je teško kvantifikovati njen uticaj.
''U 2025. očekujemo da inflatorni pritisci budu povišeni pod uticajem eksternih faktora – pogotovo sada u uslovima implementacije carina, ali i pod uticajem rastuće tražnje uslijed rasta zarada, a pogotovo bolje raspodjele zarada, što će poboljšati potrošački profil'', zaključuje Petrov Savić.
Bloomberg Mercury
Također, i cijeli Adria region se suočava s snažnim inflatornim pritscima. Srbija je već u januaru zabilježila inflaciju od 4,6 posto, što je iznad gornje granice ciljanog raspona Narodne banke Srbije, dok Hrvatska prednjači u eurozoni po visini inflacije.
Direktorica odjeljenja za makroekonomske analize u sektoru za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije Sonja Nedić kazala je da kada je riječ o međunarodnom okruženju, već dvije ili tri godine vlada izuzetno visoka neizvjesnost. Geopolitičke tenzije utiču na cijene energenata i drugih primarnih proizvoda na svjetskom tržištu. Također, globalna inflacija opada sporijim tempom nego što se očekivalo, što se prenosi na sve ekonomije. Prisutni su i fragmentacija tržišta i protekcionističke mjere koje mogu dovesti do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja.
.webp){kind=icon}
