Kakav minimalac traže radnici u FBiH, a šta nude poslodavci

Dok radnici u Federaciji BiH s nadom očekuju novo povećanje minimalne plate, poslodavci i sindikati ostaju duboko podijeljeni oko visine i efekata ovakve odluke. Sindikat zagovara rast na 1.200 KM, dok poslodavci ističu da bi svaka odluka bez prethodnog rasterećenja i procjene posljedica mogla ugroziti firme i radna mjesta. U javnosti se pritom spominju i prijedlozi daleko skromnijeg povećanja, uključujući opciju da minimalac poraste tek za oko 60 KM.

U međuvremenu, na današnjem sastanku predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH, Udruženja poslodavaca BiH, Vlade FBiH, te predsjednika Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, odbijen je prijedlog sindikata da minimalna plata bude između 1.200 i 1.600 KM i da se utvrđuje po stručnoj spremi, potvrdio je Kurtović za medije. Novi prijedlog predviđa minimalac od oko 1.120 KM.

Koji će prijedlog na kraju biti usvojen trebalo bi biti poznato do kraja godine, budući da je Vlada FBiH prema važećem zakonu dužna najkasnije do 31. decembra utvrditi iznos minimalne plate za narednu godinu.

Sindikalni zahtjevi

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samir Kurtović je u izjavi za Klix.ba pojasnio da njihov prijedlog predviđa minimalnu platu od 1.200 KM, što iznosi 70 posto prosječne plate u FBiH, uz diferencijaciju prema stručnoj spremi. Prema njegovim riječima, radnici s višom stručnom spremom ne bi trebali imati istu minimalnu platu kao oni s osnovnom školom.

Njihov prijedlog je, kaže, zasnovan na iskustvima s posljednjeg povećanja minimalne plate, kada je najveći problem bio upravo u razlikama po stručnoj spremi. Tada su radnicima s osnovnom školom plate povećane na hiljadu KM, što je iznos koji su primali i pojedini radnici s višom stručnom spremom, a poslije je izazov predstavljalo povećanje plata radnicima s višim stručnim spremama.

On smatra da poslodavci prave problem po tom pitanju jer će morati plaćati poreze i doprinose. Prema njegovim riječima, ako je neko inženjer, zna se kolika bi mu plata trebala biti, a ne da bude na minimalcu od hiljadu KM.

Depositphotos

 

"Važno je znati da su poslodavci po osnovu tih 5,5 posto, za koliko su doprinosi smanjeni, zaradili 600 miliona KM", rekao je.

Podsjetimo, prošlogodišnja odluka o povećanju minimalca donesena je 30. decembra 2024, kada je minimalna plata sa 596 skočila na 1.000 KM. Iako je odluka donijela olakšanje radnicima, privreda je reagirala burno, posebno zbog činjenice da prateće fiskalne reforme nisu završene.

Kurtović podsjeća da su poslodavci tada najavljivali masovne otkaze, ali da do toga nije došlo. Entitetska vlada tada je pomagala firmama koje nisu mogle isplaćivati povećanu minimalnu platu, smanjenjem doprinosa za 5,5 posto, no većina poslodavaca, tvrdi Kurtović, novac nije usmjerila ka radnicima.

Podsjećanja radi, od 1. jula u FBiH počela je primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, čime je stopa doprinosa smanjena sa 41,5 posto na 36 posto. Iz Vlade FBiH su tada kazali da je ovaj zakon sastavni dio šire fiskalne reforme Vlade FBiH. 

Reakcije poslodavaca

Na društvenim mrežama neki od poslodavaca su izrazili nezadovoljstvo najavljenom inicijativom za novo povećanje minimalne plate. Smatraju da rast minimalca neće znatno poboljšati kupovnu moć građana, a s obzirom na to da fiskalna reforma, obaćavana prije četiri godine, još nije provedena, povećanje plata može dovesti do unutrašnje inflacije i rasta troškova poslovanja.

Oni smatraju da se radi o punjenju budžeta kroz ekstrakciju dobiti privrednih subjekata.

Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH pokrenulo je kampanju s porukom: "Radnici i poslodavci nisu suprotstavljene strane – mi smo partneri". 

Ističu da se minimalna plata ne smije povećavati bez rasterećenja rada, da je fiskalna reforma nužnost i da se odluke, koje mijenjaju sudbine firmi i radnih mjesta, ne smiju donositi bez struke.

"MSP-i nisu brojke, to su ljudi. Često je jedan čovjek i vlasnik i radnik, i majstor i knjigovođa. Ako on padne, pada i njegovo domaćinstvo, i radnik koji s njim dijeli svaki dan, i budžet koji se puni iz te firme", navode iz Udruženja. Dodaju da je ovo tek početak njihove inicijative, čiji je cilj da "Vlada FBiH prestane donositi mjere preko noći, da se MSP sektor konačno prizna kao ravnopravan partner u dijalogu, te da svi koji stvaraju vrijednost dobiju glas u Ekonomsko-socijalnom vijeću". 

 

Iz Udruženja poslodavaca poručili su da se povodom pitanja o minimalnoj plati treba obratiti predsjedniku Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, pošto je takav zaključak donesen na sjednici ESV-a, ali i na sjednici radne grupe koja je zadužena da do 18. decembra dostavi svoj prijedlog Vijeću. 

 

Tekst je ažuriran u drugom pasusu informacijom o epilogu današnjeg sastanka u Vladi FBiH.