Minimalna plata 1.027 KM: Koliki je stvarni trošak za poslodavce u FBiH

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je iznos najniže plate za 2026. godinu, koja se od 1. januara do 31. decembra isplaćuje u neto iznosu od 1.027 KM. U odnosu na minimalnu platu u 2025. godini, koja je iznosila 1.000 KM, riječ je o povećanju od 2,7 posto, znatno umjerenijem u poređenju s rekordnim rastom iz prethodne godine. Iako se u javnosti najčešće govori o neto iznosu koji radnici primaju "na ruke", obračun pokazuje da je ukupan trošak minimalne plate za poslodavca 1.704,04 KM, što ponovo otvara pitanje visokog poreskog opterećenja rada u Federaciji BiH.

Prema zvaničnom obračunu, minimalna neto plata od 1.027 KM proizlazi iz bruto plate od 1.605,47 KM, na koju se obračunavaju doprinosi i porezi u skladu s važećim propisima. Doprinosi na teret zaposlenika iznose ukupno 31 posto bruto plate, dok dodatnih pet posto snosi poslodavac.

Kada se uključe i zakonske naknade, za nesreće na radu, opću vodnu naknadu i naknadu za zapošljavanje osoba s invaliditetom, konačni trošak za poslodavca premašuje 1.700 KM. Drugim riječima, na svaku isplaćenu marku minimalne plate, dodatni dio odlazi na fiskalne obaveze.

Za razliku od 2025. godine, kada je minimalna plata povećana za čak 61,55 posto, sa 619 KM na 1.000 KM, odluka za 2026. godinu predstavlja povratak na striktnu primjenu važeće metodologije. Riječ je o uredbi prema kojoj se najniža plata usklađuje na osnovu 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u periodu januar-septembar porasle su za 3,6 posto, dok je realni rast BDP-a iznosio 1,8 posto, što je rezultiralo ograničenim prostorom za novo povećanje minimalne plate.

Visoki doprinosi i porezi

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ranije je isticao da je povećanje minimalne plate u prethodnom periodu bilo i ekonomska i društvena poruka, da se rad ponovo cijeni i da minimalna primanja moraju omogućiti dostojanstven život. Istovremeno je najavio da se prostor za daljnji rast plata vidi kroz rasterećenje rada i jačanje ekonomije.

Međutim, ekonomisti i poslodavci upozoravaju da bez značajnijih poreskih reformi svako administrativno povećanje plata nosi rizik dodatnog pritiska na profitabilnost, naročito u radno-intenzivnim sektorima poput trgovine, ugostiteljstva i prerađivačke industrije.

Rasprava o minimalnoj plati u Federaciji BiH sve se više pomjera s pitanja iznosa neto primanja na pitanje ukupnog troška rada. Visoki doprinosi i porezi ostavljaju ograničen prostor za rast plata bez dodatnog opterećenja poslodavaca ili povećanja cijena.

U tom kontekstu, povećanje minimalne plate za 2026. godinu može se posmatrati kao signal stabilizacije nakon snažnog skoka iz 2025. godine, ali i kao potvrda da će budući rast primanja u većoj mjeri zavisiti od ekonomskog rasta, produktivnosti i fiskalnih reformi, a manje od jednokratnih administrativnih odluka.

Minimalna plata od 1.027 KM tako ostaje skromno, ali metodološki utemeljeno povećanje u ekonomskim okolnostima obilježenim umjerenim rastom te i dalje prisutnim inflacijskim pritiscima.