text size
U srpnju prošle godine, svečanim potpisivanjem američkog predsjednika Donalda Trumpa, na snagu je stupio Zakon o regulaciji stabilnih kovanica (engl. GENIUS Act). Ovim zakonom uspostavljen je nacionalni regulatorni okvir za stabilne tokene (engl. stablecoins), kriptovalutne tokene vezane uz američki dolar, a bankama i drugim financijskim institucijama koje posjeduju posebno državno odobrenje (licenciju) omogućeno je izdavanje vlastitih tokena ove vrste.
Klađenje na dominaciju dolara
Zagovornici kriptovaluta, poput Donalda Trumpa mlađeg, ističu da bi legalizacija stabilnih tokena vezanih uz dolar pridonijela učvršćivanju statusa dolara kao dominantne svjetske valute. Isto stajalište zauzeo je i američki ministar financija Scott Bessent. A ideja se zapravo temelji na sljedećem: budući da izdavatelji stabilnih tokena za svoje tokene moraju imati pokriće u omjeru 1:1 imovinom denominiranom u dolarima, primjerice trezorskim zapisima, širenje ovih tokena moglo bi dovesti do povećane potražnje za državnim dužničkim vrijednosnim papirima. To bi rezultiralo nižim prinosima, ali istodobno bi omogućilo jeftinije zaduživanje za državu i građane. Dakle, jeftinije zaduživanje ne samo za ujaka Sama (vladu SAD-a) već i za sve Amerikance.
Danas mnogi tvrde kako je globalna dominacija dolara ugrožena. Podaci Međunarodnog monetarnog fonda neumoljivo su egzaktni i potvrđuju opravdanost takvog mišljenja. Naime, iz podataka MMF-a možemo vidjeti kako je udio američkog dolara u deviznim rezervama središnjih banaka diljem svijeta posljednjih godina u padu, točnije u 2015. taj udio je bio 64 posto, a do 2025. Pao je na 56 posto. Do ovakvog pada došlo je iz više razloga. Među ostalim, Trumpove carine otuđile su i najvjernije saveznike, dok su pokušaji vlade u ograničavanju neovisnosti središnje banke, odnosno Sustava federalnih rezervi (engl. Federal Reserve System, Fed) unijeli ozbiljan nemir među ulagače. Doduše, dodatnu zabrinutost stvara i američki državni dug koji trenutačno iznosi 40 bilijuna dolara (35,65 bilijuna eura).