Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povećala je minimalnu neto platu na 619 KM s dosadašnjih 596 KM. Minimalna plata je tako u 2024. veća za 3,85 posto ili u nominalnom iznosu za 23 KM u odnosu na 2023. kada je minimalna plata povećana za 9,85 posto.
Vlada FBiH donijela je ovu Odluku na hitnoj sjednici održanoj 29. decembra, nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem. Odluka je donesena na osnovu Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plate, a po kojoj je Vlada FBiH dužna da do najkasnije 31. decembra tekuće godine utvrdi minimalnu platu za narednu godinu. Zanimljivo je da je Odluka donesena i objavljena u Službenom listu FBiH bez obavještenja javnosti.
Ambiciozne najave
Kako je Bloomberg Adrija ranije izvještavala, ministar razvoja, poduzetništva i obrta, Vojin Mijatović, izjavio je u oktobru da Vlada FBiH planira povećati minimalnu neto platu na 1.000 KM od početka 2024. godine.
Gostujuću na Bloomberg Adria TV, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, Adnan Smailbegović je tada kazao da bi povećanje minimalne plate na ovaj iznos bez reforme fiskalne politike i smanjenja doprinosa bilo pogubno za bh. ekonomiju.
Pročitaj više: Minimalac od 1.000 KM između fiskalne reforme i 60.000 otkaza
Poreska reforma između rasterećenja privrede i budžetskih prihoda
Muhović: Nova Vlada FBiH će imati priliku za hrabrije fiskalne reforme
Đavo u detaljima: Fiskalna reforma kao veliki test za novu vlast
''Ja sam sasvim siguran da bi najmanje 50 do 60 hiljada radnika ostalo bez posla i mislim da to nikom nije u interesu, ni Vladi FBiH, ni nama, ni radnicima. Ukoliko se ovi zakoni donesu u paketu i ukoliko se pokuša da se neutraliziraju neke negativne posljedice izazvane tim značajnim povećanjem plate, mislim da je to nešto što bi moglo proći i iz čega bismo mi kao poslodavci mogli stajati", kazao je Smailbegović.
Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u komentaru za Bloomberg Adriju kazao je da bi jednokratno povećanje minimalne plate na 1.000 KM izazvalo brojne negativne efekte.
''Ti efekti bi se ogledali u vidu smanjenja zaposlenosti zbog otpuštanja radnika i povećanje nezaposlenosti, realociranja radne snage iz formalnog u neformalni sektor, povećanja troškova rada i slabljenje ino konkurentnost firmi, slabljenja usklađenosti distribucije dohodaka i povećanje ukupne veličine plaća (zbog vezanosti izvjesnog broja plaća za minimalnu ili prosječnu plaću putem koeficijenata)'', naveo je Domljan.
Minimalna plata ne može zavisiti od zakona
Iste najave bile su i u entitetu Republika Srpska, međutim umjesto najavljivanih 1.050 KM minimalna plata je povećana na 900 KM odlukom Vlade RS-a od 28. decembra 2023.
Pročitaj više: Privrednici o minimalcu od 900 KM: Katastrofa, Vlada RS treba da ispravi grešku
Poslodavci radnicima mogu isplatiti dvije prosječne plate bez plaćanja poreza
Pitanje je zašto se vlasti u Bosni i Hercegovini toliko fokusiraju na ovu platu, iako iz godine u godinu, shodno podacima poreznih uprava, sve manje radnika radi na famoznom minimalcu (jer najviše ti radnici i odlaze), kaže ekonomista Admir Čavalić.
''Zanimljivo je da se o ovom prijedlogu priča već godinama, ali su sada odjednom svi iznenađeni navedenim. To naglašava zašto je bitno da naročito nadležne vlade jasno i precizno komuniciraju., ekonomski posmatrano, rast plata ne zavisi, niti treba da zavisi od zakona, već prije svega rasta produktivnosti, drugih ekonomskih indikatora, kao i opštih uslova, sila na tržištu rada'', pojašnjava Čavalić.
Formalizacija ekonomskih odnosa
Čavalić ističe da bi ''ukoliko se preko noći propiše da minimalna plata bude 1.000 KM to moglo značiti da, opet "preko noći", dobijemo na desetine hiljada nezaposlenih osoba'', pri čemu bi najugroženija bila mala i srednja preduzeća.
Naglašava, da rast minimalne plate prije sve podrazumijeva fiskalne reforme, odnosno izmjene pripadajućih zakona u oba entiteta, a kako bi spustili zbirnu stopu doprinosa na idealno 25 posto (sa sadašnjih 41,5 u FBiH, odnosno 31 posto u RS).
''Trebamo i formalizaciju ekonomskih odnosa, ali ne putem sankcija, odnosno inspekcijske moći, već inkluzivnim pristupom - uvođenje koncepta "samozaposlenika", ukidanjem parafiskalnih nameta, olakšavanjem registracije (i zatvaranja) biznisa, stvaranjem povoljnog okruženja za "digitalne nomade", uključivanjem studenata na tržište rada, davanjem poticaja za prvo zapošljavanje, biznis itd. Sve ove mjere bi posljedično omogućile više plate, bez posebnog zakona o tome koliko tačno treba da iznosi plata'', ističe Čavalić.
.webp){kind=icon}
