Neradna nedjelja i dalje izaziva različite reakcije javnosti. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević najavljuje novi model, po ugledu na Sloveniju – vlasnici malih trgovina mogu raditi nedjeljom, ali bez angažiranja zaposlenih.
Prema prijedlogu, samostalne trgovine do 200 kvadrata mogle bi biti otvorene, ali isključivo uz rad samih vlasnika ili članova njihovih porodica.
Kompromis između tržišta i zaštite radnika
Profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Ljiljan Veselinović smatra da slovenski model predstavlja kompromisno rješenje koje pokušava uskladiti zaštitu radnika s očuvanjem poslovne aktivnosti malih trgovaca.
Čitaj više
Kako se mijenja neradna nedjelja u FBiH
Prošlo je devet mjeseci otkako se u Federaciji BiH počela primjenjivati neradna nedjelja, tema koja je izazvala žustre polemike u javnosti. Kada je zakon usvojen, predstavnici vlasti su tvrdili da je cilj zaštita radničkih prava kako bi se radnicima u trgovinama omogućilo da nedjelju provedu s porodicom.
02.08.2025
Premijer Nikšić za Bloomberg Adriju odgovara na tri najbitnija ekonomska pitanja
Nikšić ističe kako neradna nedjelja ostaje prioritetno socijalno pitanje, ali se razmatra fleksibilan model s maksimalno 18 radnih nedjelja godišnje, uz jasne uvjete i zaštitu prava radnika. Minimalna plata od 1.000 KM pokazala se opravdanom mjerom, suprotno crnim prognozama – broj zaposlenih je ostao stabilan, a broj novih firmi i poreskih obveznika raste.
02.06.2025
Šta o neradnoj nedjelji misli najveći poslodavac u BiH
Neradna nedjelja je greška, treba da bude radna, a radnici koji rade taj dan da budu dodatno plaćeni i da imaju drugi dan za odmor, smatra Senad Džambić, vlasnik kompanije Bingo.
26.05.2025
Spašava li Vlada FBiH sebe fleksibilnijim modelom rada nedjeljom
Federalni ministar trgovine saopštio da se razmatra mogućnost fleksibilnijeg modela rada trgovina nedjeljom, inspirisanog praksom iz Hrvatske.
13.05.2025
"U praksi to znači da se smanjuje pritisak na radnu snagu i istovremeno omogućava minimalna tržišna aktivnost za samostalne poduzetnike", navodi profesor.
Ekonomski fakultet u Sarajevu
U kontekstu BiH, on smatra da bi se model mogao razmotriti, samo uz nekoliko važnih pravnih i ekonomskih preduslova.
"Pravno, potrebno je jasno regulirati status osoba koje bi mogle raditi van radnog odnosa (npr. studenti) i osigurati da se ne stvore novi oblici sive ekonomije", upozorava. Dodaje da je siva ekonomija jedan od vodećih izazova naše ekonomije i misli da bi zaista bilo teško kontrolirati ovaj model u našem sistemu. S druge strane, ekonomski gledano, ovakav model može pomoći mikro i porodičnim biznisima da prežive u uslovima zabrane.
Veselinović navodi da se veliki trgovački centar, koji zapošljava hiljade radnika, svojom snagom i mogućnostima ne može porediti s malim granapom. Zato je, kaže, ova prilagodba potrebna jer je opravdana javnim interesom, posebno zaštitom prava radnika i javnom koristi. Međutim, nije siguran koliko je izvodiva u našim uslovima.
"Iako slovenski Ustavni sud nije našao povredu ustava, u BiH bi taj model mogao biti osporen ako se ne pripremi snažno pravno i ekonomsko obrazloženje u javnom interesu", ukazuje Veselinović. Podsjeća da BiH ima složeno uređenje koje rezultira tim da na jedinstvenom tržištu već sada imamo selektivnu zabranu zbog različitih propisa među entitetima.
Zakon o unutrašnjoj trgovini, kojim je uvedena neradna nedjelja, na snagu je stupio prije devet mjeseci. Ministar Hasičević tvrdi da su pozitivni efekti primjetni, te da najavljene izmjene zakona u septembru 2025. ne znače ukidanje postojeće prakse, već njenu modifikaciju.
Jedan od razmatranih prijedloga bio je tzv. hrvatski model, prema kojem bi trgovcima bilo omogućeno da samostalno odaberu do 18 nedjelja godišnje tokom kojih bi mogli raditi, uz obavezu dodatnog plaćanja zaposlenima za te dane. Ipak, ovaj model nije dobio podršku ni sindikata ni poslodavaca.
Profesor Veselinović smatra da bi u kontekstu Federacije BiH hrvatski pristup mogao predstavljati najodrživiji model, iz ekonomske i pravne perspektive.
"Ovaj model ima prednosti jer omogućava privredi da planira sezonske i praznične prodajne cikluse te čuva dio tržišne dinamike bez potpunog zatvaranja", navodi profesor. Prema njegovom mišljenju, model djelomične neradne nedjelje balansira potrebu za zaštitom radnika s realnim zahtjevima tržišta, uz manje disruptivne efekte po bruto domaći proizvod (BDP) i zapošljavanje.
Ipak, dodaje da ovakav pristup može predstavljati izazov za veće trgovce, posebno kada je riječ o koordinaciji poslovnih odluka.
"Naime, odluka jednog trgovačkog centra da iskoristi radnu nedjelju može utjecati na strategiju konkurencije, što stvara dodatni pritisak i potrebu za pažljivim planiranjem", upozorava profesor.
Zaključuje da, bez sektorske koordinacije ili jasnih tržišnih signala, to može dovesti do situacija u kojima pojedini trgovci rade iz nužnosti, a ne iz stvarne potrebe. Time bi se dodatno opteretili resursi i narušila ravnoteža između poslovnog i socijalnog cilja mjere.
Dvije strane (ne)radne nedjelje
Neradna nedjelja iz ugla zaštite prava radnika na slobodan dan itekako ima smisla.
"Često čujemo i tvrdnje da su radnici uvijek imali jedan dan odmora, ali mislim da odmor s porodicom, kada su partner ili partnerica na poslu, a dijete u školi, nije moguć izvan vikenda", naglašava profesor Veselinović. Odmor je, ističe, vrlo bitna determinantna produktivnosti radnika, tako da je povećana produktivnost očekivana pozitivna strana ovog zakona za poslodavce.
Depositphotos
Međutim, gledano isključivo ekonomski, ograničavanje rada nedjeljom stvara ekonomske troškove. Profesor pojašnjava da ona smanjuje potrošački izbor jer utječe na izbor potrošača kada će obavljati kupovinu, smanjuje im vrijeme za poređenje proizvoda i traženje najbolje cijene, te povećava oportunitetni trošak vremena provedenog u kupovini. Uz to, ograničava se iskorištenost kapitala i konkurentnost maloprodajnih poduzeća, a istovremeno se umanjuje mogućnost rada zaposlenima koji bi željeli raditi. Time se, kaže, propušta prilika za veću zaposlenost i tržišnu prilagodbu. Ipak, kada su pravila jednaka za sve, većina kupaca i prodavača prilagodi svoje obrasce ponašanja.
"Koliko sam upratio medije, sindikat i radnici su veoma zadovoljni ovom mjerom, a vjerujem da je i među trgovcima dobro primljena jer često iskazuju da imaju poteškoće u pronalasku trgovaca", dodaje.
Profesor napominje da se ozbiljna procjena ekonomskih efekata ove mjere ne može svesti na praćenje broja zaposlenih u djelatnosti i ukupnog prometa.
"Potrebna je detaljna studija – primjera radi, vidjeti kakav bi trend bio da nismo uveli zabranu rada nedjeljom, na bazi npr. historijskih podataka, i onda to uporediti sa sadašnjim stanjem, kontrolirano za sve druge varijable", navodi Veselinović, te dodaje da bi razlika između projektirane i stvarne zaposlenosti dala realnu sliku utjecaja ove mjere.
Veselinović naglašava da je, iz ekonomske perspektive, očekivano da velikim trgovačkim centrima, koji su sada otvoreni šest, a ne sedam dana, treba i manje radnika. Sreća u nesreći je, dodaje, što većina poslodavaca ima poteškoća da nađe te radnike, tako da su taj nedostatak potrebnih radnika već bili naučili kompenzirati optimizacijom procesa, automatizacijom ili preraspodjelom postojećih resursa, čime se barem djelimično ublažava pritisak na poslovanje.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...