'Fokus ne treba biti na minimalcu, već na rastu prosječnih plata'

Najava novog rasta minimalne plate u Federaciji BiH otvorila je stara pitanja, ko će snositi teret povećanja i može li privreda izdržati dodatna opterećenja bez sistemskih reformi.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da fokus Vlade ne treba biti na minimalnoj plati, već na rastu prosječnih primanja.

"To su plate koje zadržavaju radnika na tržištu", naglašava Čavalić. Dodaje da je, bez obzira na povećanje, radnik na minimalcu uvijek nezadovoljan, i to ne samo u BiH, već širom svijeta.

"Pitanje za politiku je kako povećati prosječnu platu ili kako smanjiti broj ljudi koji primaju minimalnu platu, a ne da ih držimo stalno na minimalnoj plati", kaže on. Prema njegovim riječima, radnici koji rade za minimalnu platu bit će hronično nezadovoljni i iz godine u godinu će čekati novo procentualno povećanje.

Čavalić smatra da bi eventualni rast minimalne plate na 1.200 KM ili 1.120 KM, što je prijedlog Sindikata, određenim kategorijama radnika mogao donijeti nominalno poboljšanje životnog standarda, ali ostaje otvoreno pitanje inflacije.

"Ako bi se desio taj rast, ne očekujem efekte u kontekstu rasta cijena finalnih proizvoda i usluga, kao što su se desile ove godine, kada je inflacija u BiH išla preko četiri posto, daleko više nego u eurozoni. Zašto? Upravo zbog 'šok terapije' na početku januara ove godine", kazao je Čavalić za Bloomberg Adriju.

Podsjetimo, 30. decembra 2024. donesena je odluka o povećanju minimalne plate sa 596 KM na 1.000 KM. Ta mjera je radnicima donijela olakšanje, ali je privreda reagirala burno, posebno jer prateće fiskalne reforme nisu završene. Ove godine Sindikat je podigao prašinu prijedlogom da se minimalac podigne na 1.200 KM, uz diferencijaciju prema stručnoj spremi, što je odbijeno. Drugi prijedlog sindikata jeste da minimalna plata iznosi 70 posto prosječne plate u FBiH, što bi trenutno iznosilo oko 1.120 KM.

Depositphotos

 

Čavalić podsjeća da je "šok terapija uradila svoje" i ocjenjuje da ni Vlada sada nije spremna ići u rizik s novom 'šok terapijom'". Time aludira na izjavu premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, koji je na sindikalne zahtjeve odgovorio da je "lijepo imati želje" i da je "svjestan da su to potrebe", podsjećajući pritom da se prošle godine Vlada "odlučila na šok terapiju".

Dalje navodi da je minimalna plata uvijek političko, a ne ekonomsko pitanje, i to ne samo u BiH, već širom svijeta. Smatra da je Vlada FBiH naučila lekciju da se, kako kaže, previše bavi političkim pitanjima u kontekstu ekonomije, a da zanemaruje realne ekonomske promjene i reforme, poput one fiskalne kojom se zbirna stopa doprinosa trebala smanjiti za dodatnih 5,5 posto. Kako dodaje, ta mjera je bila obećana do kraja ove godine, ali je jasno da neće biti realizirana jer je već najavljeno da će se prijedlog razmatrati tek naredne godine.

Podsjetimo, od 1. jula u Federaciji BiH primjenjuje se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa na teret poslodavaca tada smanjena s 10,5 na 5 posto. Time je ukupna zbirna stopa doprinosa, koja je ranije iznosila 41,5 posto, efektivno umanjena za 5,5 posto. 

U slučaju novog značajnijeg povećanja minimalne plate, najveći teret ponovo bi osjetila mikro i srednja preduzeća.

"Brojevi ne lažu. Između 12.000 i 13.000 ljudi u Federaciji BiH je izgubilo posao, računajući koliko smo mogli imati novozaposlenih i računajući koliko je zaista evidencija Porezne uprave pokazala nekih 5-6 hiljada manje zaposlenih", navodi Čavalić.

Kao što je Bloomberg Adrija ranije pisala, prema važećem zakonu, Vlada FBiH je dužna najkasnije do 31. decembra donijeti odluku o minimalnoj plati za narednu godinu. Ipak, Čavalić zaključuje da je to trebalo biti poznato još prije šest mjeseci.