Globalno tržište rada ulazi u period duboke transformacije. Do 2030. godine čak 22 posto postojećih radnih mjesta moglo bi nestati, dok će se otvoriti oko 170 miliona novih, što znači neto rast od 78 miliona poslova. Ipak, struktura zaposlenosti mijenja se brže nego ikada, a više od polovine radne snage, 59 od svakih 100 zaposlenih, bit će primorano na prekvalifikaciju. Više od 120 miliona radnika širom svijeta rizikuje gubitak posla ako se ne uloži u obrazovanje i dodatnu obuku, dok tehnološki napredak, demografske promjene i geopolitički pritisci oblikuju novu ekonomiju.
Prema izvještaju Future of Jobs Report 2025, koji je objavio World Economic Forum, ubrzani tehnološki napredak, promjene u demografiji, geopolitičke i trgovinske tenzije, te rast troškova života i ekonomski pritisci glavni su pokretači transformacije tržišta rada. Digitalna dostupnost i širenje internet infrastrukture također se smatraju ključnim faktorima koji će oblikovati posao u narednoj deceniji.
Nedostatak ključnih vještina
Već sada ovi faktori preoblikuju industrije i profesije širom svijeta, postavljajući pitanje kako pripremiti radnu snagu za novu ekonomiju. Prema istraživanju koje obuhvata više od 1.000 kompanija iz 55 ekonomija i 22 industrije, najveća prepreka poslovnoj transformaciji ostaje nedostatak odgovarajućih vještina.
Čak 63 posto poslodavaca navodi da je upravo jaz u vještinama najveći izazov za budući razvoj kompanija, dok se procjenjuje da će gotovo 40 posto vještina potrebnih na radnim mjestima promijeniti do 2030. godine.
Ako bi globalna radna snaga bila predstavljena sa stotinu ljudi, njih 59 će trebati prekvalifikaciju ili dodatnu edukaciju, a 11 vjerovatno neće dobiti takvu priliku. To znači da je više od 120 miliona radnika širom svijeta u srednjoročnom riziku od gubitka posla ako ne dođe do ozbiljnih ulaganja u obrazovanje i obuku.
Najbrže rastuća potražnja očekuje se za tehnološkim vještinama, prije svega u oblastima umjetne inteligencije, analize velikih podataka, razvoja softvera i cyber sigurnosti. Međutim, navodi se da tehnologija neće zamijeniti potrebu za ljudskim sposobnostima.
U budućnosti će najtraženiji radnici biti oni koji kombiniraju tehničko znanje i takozvane "human skills". Među ključnim vještinama koje ostaju presudne nalaze se analitičko i kreativno razmišljanje, otpornost i prilagodljivost, fleksibilnost, agilnost, liderstvo i sposobnost saradnje.
Analitičko razmišljanje već sada se smatra najvažnijom pojedinačnom vještinom, a gotovo 70 posto kompanija navodi ga kao ključnu kompetenciju za buduće zaposlenike.
Kako tržište rada postaje kompleksnije, kombinacija tehnoloških i društvenih vještina postaje nova norma.
Podaci pokazuju i da će znatan dio rasta zaposlenosti dolaziti iz sektora koji nisu nužno povezani s visokim tehnologijama. Najveći apsolutni rast broja radnih mjesta očekuje se u profesijama kao što su poljoprivredni radnici, dostavljači i građevinski radnici.
Demografske promjene, posebno starenje stanovništva u razvijenim ekonomijama, dodatno povećavaju potražnju za zanimanjima u zdravstvu i obrazovanju. Potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima i nastavnicima mogla bi snažno rasti kako populacija u mnogim zemljama ubrzano stari.
S druge strane, tehnološki napredak i automatizacija ubrzavaju pad potražnje za pojedinim administrativnim i rutinskim poslovima. Među zanimanjima koja bi mogla zabilježiti najveći pad nalaze se blagajnici, administrativni asistenti, radnici za unos podataka, bankarski službenici i zaposleni u poštanskim službama.
Generativna umjetna inteligencija dodatno povećava pritisak na profesije koje uključuju rutinske digitalne zadatke, pa se čak i kreativna zanimanja poput grafičkih dizajnera suočavaju s novim izazovima.
Istovremeno, među najbrže rastućim zanimanjima u procentualnom smislu nalaze se stručnjaci za umjetnu inteligenciju i mašinsko učenje, analitičari velikih podataka, fintech inženjeri, stručnjaci za cyber sigurnost te programeri softvera.
Jedan od značajnih faktora rasta zapošljavanja bit će i zelena tranzicija. Razvoj obnovljivih izvora energije, elektrifikacija transporta i širenje energetskih mreža povećavaju potražnju za stručnjacima u oblasti održive energije, inženjerima za energetsku tranziciju te tehničarima za solarne i vjetroelektrane.
AI kao prilika ili izazov
Razvoj umjetne inteligencije već sada mijenja način na koji kompanije planiraju budućnost. Oko polovine poslodavaca planira prilagoditi svoje poslovne modele kako bi iskoristila nove mogućnosti koje donosi AI.
Najčešći odgovor kompanija na ove promjene bit će ulaganje u dodatnu edukaciju zaposlenih. Čak 77 posto poslodavaca planira programe usavršavanja radnika, dok 41 posto očekuje smanjenje broja zaposlenih zbog automatizacije pojedinih zadataka.
Bloomberg
Gotovo polovina kompanija planira premještati radnike iz poslova koje umjetna inteligencija ugrožava u druge dijelove organizacije, što može ublažiti nedostatak stručnog kadra i smanjiti socijalne posljedice tehnoloških promjena.
Tehnologija, međutim, nije jedini faktor promjena. Rast troškova života i ekonomski pritisci snažno utječu na poslovne modele, a oko polovine poslodavaca očekuje da će upravo ovaj faktor transformirati njihove kompanije u narednim godinama.
Procjenjuje se da bi sporiji globalni ekonomski rast mogao dovesti do nestanka miliona radnih mjesta do 2030. godine. Istovremeno, demografske promjene oblikuju regionalne potrebe za radnom snagom: razvijene ekonomije sa starijim stanovništvom povećavaju potražnju za zdravstvenim radnicima, dok zemlje s mlađim populacijama povećavaju potrebu za obrazovanjem i nastavnicima.
Dodatni faktor su geopolitičke tenzije i trgovinska ograničenja, koje brinu oko trećinu kompanija. Kao odgovor na to, mnoge firme planiraju prilagodbu kroz premještanje proizvodnje bliže ključnim tržištima ili reorganizaciju globalnih lanaca snabdijevanja.
Iako pomenuti izvještaj ne analizira Bosnu i Hercegovinu (BiH), trendovi koje opisuje posebno su relevantni za manje evropske ekonomije poput naše. Zemlje s industrijama koje su snažno vezane za proizvodnju, administrativne poslove i uslužne sektore izložene su promjenama koje donose digitalizacija i automatizacija.
Istovremeno, sektori poput građevine, energetike, logistike, zdravstva i obrazovanja mogli bi postati važni generatori zapošljavanja i u regiji Zapadnog Balkana, posebno kako se povećavaju ulaganja u infrastrukturu, energetsku tranziciju i digitalnu ekonomiju.
Bloomberg
Podaci pokazuju i zanimljiv paradoks, iako se javna debata često fokusira na tehnološke profesije, najveći broj novih radnih mjesta do kraja decenije vjerovatno će nastati u sektorima poput poljoprivrede, građevine, logistike i brige o starijima.
To znači da će buduće tržište rada biti kombinacija visoko tehnoloških zanimanja i tradicionalnih sektora koji ostaju ključni za funkcioniranje ekonomije.
Podaci jasno pokazuju da bez koordinirane akcije vlada, kompanija i obrazovnih institucija transformacija tržišta rada može povećati nejednakosti i rizik od nezaposlenosti. Prioriteti uključuju smanjenje jaza u vještinama, ulaganje u programe prekvalifikacije i dodatnog obrazovanja te stvaranje pristupačnih puteva prema brzo rastućim zanimanjima.
Samo uz takav pristup moguće je izgraditi otpornu i prilagodljivu globalnu radnu snagu spremnu za ekonomiju naredne decenije.
.webp){kind=icon}
