Tržište rada u Federaciji Bosne i Hercegovine ulazi u 2026. godinu s izraženijim potrebama poslodavaca za novim zapošljavanjem, ali i sa sve dubljim strukturnim disbalansima. Među najtraženijima i dalje ostaju zanatska i srednje kvalifikovana zanimanja, dok istovremeno raste i potražnja za visokoobrazovanim kadrovima u IT-u i inženjerskim profesijama, segmentima u kojima domaće tržište rada već godinama ne uspijeva odgovoriti na potrebe privrede.
Na takav razvoj situacije nedavno je upozorila i direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar, ističući da se tržište rada u BiH ubrzano polarizira s jedne strane raste potreba za operativnim, proizvodnim i uslužnim zanimanjima, dok s druge strane poslodavci sve teže zadržavaju stručnjake u konkurenciji s inostranim tržištima. Najnoviji podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje potvrđuju upravo takve trendove.
Dvije trećine poslodavaca planira nova zapošljavanja
Prema rezultatima istraživanja tržišta rada za period 2025/2026, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe, 63 posto anketiranih poslodavaca u Federaciji BiH planira zapošljavanje novih radnika u 2026. godini. Ukupno je iskazana potreba za 6.016 novih zaposlenih, što je za sedam posto više u odnosu na prethodno istraživanje.
Najveće procijenjene potrebe za zapošljavanjem u 2026. godini iskazali su poslodavci iz prerađivačke industrije, na koje otpada 39 posto ukupne potražnje za radnicima. Slijede trgovina sa 20 posto, građevinarstvo sa 10 posto, te ugostiteljstvo sa devet posto. Ovakva struktura dodatno potvrđuje da se rast zaposlenosti veže prvenstveno za sektore sa intenzivnom potrebom za radnom snagom.
Prema stručnoj spremi, dominantna je potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), koji čine 67 posto ukupno traženih profila. Slijede radnici sa srednjom stručnom spremom IV stepena (20 posto), dok se potražnja za visokoobrazovanim kadrovima odnosi na sedam posto planiranih zapošljavanja.
Istraživanje je provedeno krajem 2025. godine na reprezentativnom uzorku od 1.299 poslodavaca koji imaju pet i više zaposlenih, pri čemu nisu obuhvaćeni subjekti iz javne uprave, zdravstva i obrazovanja. Struktura uzorka odražava strukturu privrede, polovina anketiranih su mikro preduzeća, 34 posto mala, 12 posto srednja, dok su velika preduzeća činila četiri posto uzorka.
Prodavači, vozači među najtraženijima
Kada je riječ o konkretnim zanimanjima, poslodavci su za 2026. godinu kao najtraženija izdvojili prodavače - trgovce, call centar operatere, šivače, vozače kamiona i teretnih vozila, konobare, bravare, krojače, skladištare, kuhare, zavarivače, tesare, CNC operatere, mašinske tehničare, stolare, zidare, administrativne radnike i armirače. Posebno je naglašena i velika potreba za pomoćnim radnicima u proizvodnji.
U kategoriji visoke stručne spreme, prema procjenama poslodavaca, najveća potražnja će biti za IT stručnjacima, inženjerima elektrotehnike, sistem inženjerima i programerima, zatim za ekonomistima, mašinskim inženjerima, magistrima farmacije i građevinskim inženjerima.
Većina poslodavaca planira rast plata, ali ograničeno
Istraživanje pokazuje da 70 posto anketiranih poslodavaca planira povećanje plata u narednoj godini, ali u većini slučajeva do maksimalno 10 posto. Istovremeno, 27 posto poslodavaca navelo je potrebu za dodatnim osposobljavanjem radnika u 2026. godini, prvenstveno zbog uvođenja novih tehnologija i promjena u radnim procesima, što je rast od 4,3 procentna poena u odnosu na 2025. godinu.
Najčešći oblik dodatne edukacije odnosi se na obuke za konkretne poslove koje se provode direktno kod poslodavca, što ukazuje na nedostatak praktičnih vještina kod novozaposlenih.
Podsjećamo, Federalni zavod za zapošljavanje je u 2025. godini raspolagao sa oko 116 miliona KM za programe aktivnih politika zapošljavanja. Od tog iznosa, 15 miliona KM bilo je usmjereno na niskoakumulativne djelatnosti i zadržavanje postojeće zaposlenosti, dok je oko 101 milion KM izdvojeno za nove programe zapošljavanja, obuke i samozapošljavanja.
Realizacija programa bila je veća od 98 posto, a pravo na subvencije ostvarilo je oko 11.000 osoba. Među korisnicima, više od 45 posto su mladi do 30 godina, 55 posto žene, dok je više od trećine korisnika bilo duže od godinu dana u evidenciji nezaposlenih.
Istovremeno, u 2025. godini Zavod je dao saglasnost za izdavanje 2.700 radnih dozvola stranim radnicima, dok je za 2026. već iskazan interes za ukupno 4.500 dozvola. Najviše zahtjeva odnosilo se na radnike iz Indije, Turske, Nepala i Bangladeša, što dodatno ukazuje na hronični manjak domaće radne snage u pojedinim sektorima.
Novi online poziv za programe zapošljavanja Zavod planira objaviti u martu, uz mogućnost da pojedini programi budu dostupni i ranije zbog izraženog interesa poslodavaca.
.webp){kind=icon}
