Bh. ekonomija usporila u 2025., evo šta nas očekuje u narednoj godini

Ekonomiju Bosne i Hercegovine u 2025. godini obilježili su visoka inflacija, snažno povećanje minimalne plate u Federaciji BiH i usporavanje privrednog rasta. Dok je minimalac podignut na 1.000 KM s ciljem zaštite životnog standarda radnika, rast cijena i najsporiji BDP u regiji razotkrili su duboke strukturne slabosti ekonomije, ograničene investicije i trajnu ranjivost velikog dijela stanovništva.

Najznačajnija ekonomska mjera

Minimalna plata u Federaciji BiH početkom 2025. povećana je sa 619 KM na 1.000 KM, što je ocijenjeno kao jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama. Rast minimalne plate doveo je i do povećanja prosječne plate, koja je u januaru 2025. godine nominalno porasla za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na decembar prethodne godine. 

Depositphotos

 

Iako je povećanje plata donijelo određeno olakšanje zaposlenima s nižim primanjima, reakcije poslodavaca bile su znatno negativnije. Dio poslovne zajednice upozoravao je na nagli rast troškova rada, a nezadovoljstvo je kulminiralo protestima, uz tvrdnje da brojni poslodavci, posebno u radno intenzivnim sektorima, neće moći izdržati ovakav udar bez posljedica po zaposlenost i cijene.

Kao odgovor na pritiske, u julu je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je zbirna stopa doprinosa smanjena sa 41,5 na 36 posto. Riječ je o prvom ozbiljnijem fiskalnom rasterećenju poslodavaca u Federaciji BiH još od 2009. godine. Iz Vlade FBiH tada je najavljeno i dodatno smanjenje doprinosa za pet posto, ali ta mjera do kraja godine nije realizirana. Ipak, vlasti su smanjenje doprinosa predstavile kao važan korak u širem reformskom okviru usmjerenom na rasterećenje rada, suzbijanje sive ekonomije i poticanje legalnog zapošljavanja, što je u načelu dobilo podršku poslovne zajednice.

Bloomberg Adria

 

Na makroekonomskom planu, 2025. godinu obilježio je i slabiji privredni rast. Rast BDP-a u Bosni i Hercegovini tokom godine kretao se u rasponu od oko 2,5 do 3,2 posto, uz izraženo usporavanje u prvom kvartalu, prvenstveno zbog slabosti industrijske proizvodnje i maloprodaje. Određeni oporavak zabilježen je u drugom dijelu godine, potaknut jačanjem izvoza, ali je ukupna dinamika rasta ostala skromna u poređenju s ostatkom regije.

Istovremeno, inflatorni pritisci nisu jenjavali. Tako je inflacija u BiH tokom 2025. prešla četiri posto, što utječe na standard i realnu kupovnu moć stanovništva. Ekonomski analitičar Admir Čavalić upozoravao je da su unutrašnji faktori postali glavni generator rasta cijena, pri čemu je nagli rast minimalne plate u oba entiteta znatno povećao bruto cijenu rada. Prema njegovim ocjenama, taj rast se direktno odrazio na cijene usluga i domaćih proizvoda, a potom se lančano proširio i na druge sektore ekonomije.

Dodatni udar na kućne budžete uslijedio je kroz rast cijena komunalnih usluga. Od 1. septembra u Federaciji BiH skuplja je i električna energija, uz uvođenje novog cjenovnog modela i tri blok tarife za domaćinstva, prema odluci Regulatorne komisije za energiju u FBiH (FERK). Poskupljenje struje došlo je u trenutku kada građani već osjećaju teret viših cijena vode, osnovnih životnih namirnica, privatnih vrtića i drugih usluga.

Strane investicije 

Jedan od izazova za ekonomiju BiH u 2025. bio je pad priliva stranih investicija. Prema preliminarnim podacima, direktna strana ulaganja u prvih šest mjeseci godine iznosila su oko 780,1 milion KM, što predstavlja pad od 12,5 posto u odnosu na isti period 2024. Ovaj trend odražava širu sliku usporavanja globalnih investicija uslijed trgovinskih tenzija, ekonomskih neizvjesnosti i promjenjivih finansijskih uvjeta.

FIPA

 

Ipak, BiH i dalje ostaje atraktivna investiciona destinacija. Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) proglasila je 12 najznačajnijih stranih investitora za 2025. godinu, kompanija koje su ostvarile značajne investicijske rezultate. Ukupna vrijednost njihovih ulaganja premašuje 530 miliona KM, a zapošljavaju 2.561 radnika širom zemlje. Priznanja su dodijeljena kompanijama iz različitih sektora, od energetike i zdravstvenih usluga do proizvodnje i tehnologije, što potvrđuje koliko strani investitori oblikuju ekonomiju BiH. 

Istovremeno, Bloomberg Adria je ranije pisala da se BiH godinama suočava s paradoksom: s jedne strane želi privući strane investitore, a s druge ih često odbija administrativnim procedurama koje su u Evropi već odavno modernizirane. Među ključnim preprekama koje strani investitori posebno ističu je procedura priznavanja javnih isprava, koja otežava ubrzani razvoj poslovanja.