Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju ocjenjuje da je smanjenje stope doprinosa na teret poslodavca sa 10,5 na 5 posto pozitivna mjera, ali nedovoljna da ublaži sve negativne efekte rasta minimalne plate i očuva konkurentnost domaće privrede.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je 1. jula stupio na snagu, predviđa smanjenje ukupne zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto. Riječ je o prvom značajnijem fiskalnom rasterećenju poslodavaca u Federaciji BiH još od 2009. godine.
'Smanjiti doprinosa za još 5 posto'
Iz Vlade FBiH poručili su ranije da je riječ o važnom koraku u nastavku šire ekonomske reforme, s ciljem rasterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja legalnog zapošljavanja i suzbijanja sive ekonomije. Smanjenje doprinosa se, inače, uklapa u širi reformski okvir koji podržava i poslovna zajednica.
Čavalić navodi da će spuštanje zbirne stope doprinosa od 5,5 posto, što je dobrodošlo i predstavlja određeni korak u dobrom smjeru, ponuditi neki kratkoročni optimizam i održati likvidnost određenih kompanija. Međutim, pravi efekt bi se postigao, dodao je, tek dodatnim smanjenjem doprinosa za još pet posto, što bi zbirno opterećenje spustilo na 31 posto. To bi Federaciju BiH učinilo konkurentnom u odnosu na Republiku Srpsku i druge zemlje regije - kada je riječ o fiskalnom opterećenju na rad.
Prema najnovijim podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. maja 2025. godine zabilježen je rast naplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. U periodu januar - maj 2025. godine naplaćeno je ukupno 2,56 milijardi KM doprinosa, što je rast od 336 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, kada je naplaćeno 2,22 milijarde KM. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić tvrdi da su ove brojke dokaz da rast plata i rast budžetskih prihoda mogu ići ruku pod ruku.
Čavalić, s druge strane, smatra da je naplata doprinosa očekivani efekt rasta minimalca i da predstavlja pozitivan efekt po budžete.
"To je, uostalom, bio osnovni razlog iznenadnog povećanja minimalca - ne zbog radnika, ili poslodavaca, već zbog stabilnosti budžeta", ističe Čavalić.
Broj aktivnih poslovnih subjekata u FBiH krajem maja iznosio je 133.593, što je povećanje u odnosu na 129.784 u maju prethodne godine. Broj zaposlenih na isti datum bio je 546.129, dok je u aprilu 2025. iznosio 544.613.
Čavalić upozorava da podaci o broju poslovnih subjekata ne daju uvid u njihovu strukturu, te ističe da FBiH troši više od 100 miliona KM kako bi očuvala radna mjesta (i posljedično poslovne subjekte). Također podsjeća da mjera donesena 30. decembra 2024. godine još uvijek nije efektivna po obrte - to ide tek od naredne godine kroz usklađivanja shodno rastu prosječne plate.
Podsjeća da je krajem 2024., prije povećanja minimalne plate, u FBiH bilo 551.452 zaposlenih. Početkom juna ove godine, pet mjeseci nakon odluke, broj zaposlenih u FBiH je, kaže, pao na 546.129 zaposlenih.
"Pored toga, imamo kontinuitet pada industrijske proizvodnje, te negativne prognoze inflacije Centralne banke BiH, koja upravo kao jedan od uzroka inflatornih trendova vidi povećanje minimalne plate u FBiH", naglašava Čavalić. Dodaje da građani već osjećaju posljedice kroz više cijene finalnih proizvoda i komunalnih usluga.
No, predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH Safudin Čengić kazao je da su dobili informaciju da prema podacima Porezne uprave FBiH nije došlo do smanjenja broja zaposlenih u FBiH, te da i dalje postoji trend rasta. Osvrćući se na umanjenje doprinosa od 13,25 posto, kaže da niko ne može obećati da će to ujedno značiti i povećanje plata radnika. Nakon sjednice ESV-a, održane u ponedjeljak, rekao je da je siguran da bi jedan dobar poslodavac to rado učinio, ali da nažalost veliki dio njih to objektivno ne može, prenijela je Fena.
"Ostavimo svakom poslodavcu da odluči može li to uraditi, a moje mišljenje je da će se svi odlučiti da pomognu u granicama svojih mogućnosti", rekao je Čengić.
Najavljena fiskalizacija
Podsjetimo, minimalna plata u Federaciji Bosne i Hercegovine početkom 2025. godine povećana je sa 619 KM na 1.000 KM, što je ocijenjeno kao jedna od najznačajnijih ekonomskih mjera u posljednjim godinama. Rast minimalne plate doveo je i do povećanja prosječne plate, koja je u januaru 2025. godine nominalno porasla za 8,3 posto, a realno za 7,1 posto u odnosu na decembar prethodne godine.
Kao naredni korak u reformama, Vlada FBiH najavila je fiskalizaciju.
"Prvi je bio povećanje minimalne plate, sada smanjujemo doprinose, a idući je fiskalizacija," rekao je nedavno premijer Nikšić. Sve su to, kako navodi, karike istog lanca reforme koja ima za cilj snažniju, pravedniju i moderniju ekonomiju.
Međutim, Čavalić smatra da je teško očekivati da ćemo dodatnom ekstrakcijom kroz predloženi model fiskalizacije imati neke efekte u vezi s njenim suzbijanjem.
"Naravno, moguće je očekivati povećanje javnih prihoda, što je uvijek primarni cilj vladinih politika. Istina, fiskalizacija kao i svaka druga prije je nerijetko i rezultat lobiranja specijalnih interesa koji će profitirati na navedenom", kaže Čavalić, te napominje da je inicijalni trošak za FBiH oko 100 miliona KM, plus dodatno za privatni sektor.
Na važnost fiskalne discipline na nedavnom sastanku s predstavnicima domaće privrede, u organizaciji Vlade FBiH, ukazao je i ministar finansija Toni Kraljević, ali i na nužnost prilagodljivosti prema realnim potrebama privrede.
"Naš cilj je stabilan i predvidiv sistem koji podstiče investicije", kazao je ministar Kraljević.
.webp){kind=icon}
