Spašava li Vlada FBiH sebe fleksibilnijim modelom rada nedjeljom

Vlada Federacije BiH razmatra mogućnost fleksibilnijeg modela rada trgovina nedjeljom. Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, poručio je da je predloženi model inspirisan praksom iz Hrvatske. Prema tom prijedlogu, poslodavcima bi se tokom godine omogućilo da samostalno izaberu 16 radnih nedjelja, uz dodatne dvije koje bi mogle biti određene na nivou lokalnih zajednica.

Ministar Hasičević ističe da će neradna nedjelja i dalje ostati ključna odredba Zakona o unutrašnjoj trgovini, ali da se razmatra ukidanje postojećih izuzeća koja trenutno omogućavaju lokalnim zajednicama da odlučuju o primjeni zakona. Izuzeće ima Orašje, dok je veći broj drugih općina i gradova u međuvremenu podnio zahtjev da im se odobri ista privilegija.

Diskriminacije i nelogičnosti

Zabrana rada trgovina nedjeljom, koja je stupila na snagu u novembru 2024. godine, izazvala je čitav spektar reakcija. Dok sindikati ističu pozitivne efekte na prava radnika, poslodavci i ekonomski analitičari upozoravaju na negativne posljedice po tržište rada i privredne tokove.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić ocjenjuje da mjera "16+2" predstavlja faktički kraj zabrane rada nedjeljom u Federaciji BiH.

"Datom mjerom se omogućava prodajnim objektima da izaberu 16 radnih nedjelja tokom godine. Ovo će smanjiti mogućnosti inspekcijskih organa i omogućiti da u gradovima i opštinama uvijek neko radi nedjeljom. Plus na to dolaze 2 radne nedjelje koje bira opština/grad", kaže Čavalić za Bloomberg Adria.

Admir Čavalić/Bloomberg Adria

On smatra da će ovo normalizovati parametre u maloprodajnom sektoru u FBiH - od prometa do broja zaposlenih. I dalje postoje, kaže, brojne asimetrije, diskriminacije i nelogičnosti, poput različitih pravila u entitetima i Brčko distriktu.

"U entitetu RS i Brčko distriktu se radi; u FBiH bez Orašja ne, ili samo 18 nedjelja; ovo se ne odnosi na čitavu trgovinu, već samo neke; dodatno, ovo se ne odnosi na radnike, već prodajne objekte; plus, ovo se ne odnosi na usluge, kladionice, sve ostale objekte, već samo neke prodajne…Sve navedeno stvara pravnu i ekonomsku konfuziju, a to nikada nije dobro", ističe Čavalić.

Prema njegovim riječima, uvođenjem modela "16+2", koncepta neradne nedjelje više nema u FBiH.

"Nikada je i nije bilo ako pitate mene ili Ministarstvo rada i socijalne politike u FBiH, ali sada se definitivno zakucava ekser u kovčeg ovog nezgodnog rješenja", naglašava Čavalić. Dalje objašnjava da predloženi model unosi apsolutnu pravnu, tržišnu, odnosno inspekcijsku nesigurnost na tržištu, s brojnim mogućnostima zaobilaženja ove mjere.

"Vjerovatno da su predlagači svjesni navedenog, tako da se sada pripremaju neke strategije komuniciranja sa ciljem izlaska iz ove čitave priče", ističe Čavalić.

Istovremeno izražava sumnju u najavu o ukidanju izuzeća, navodeći primjer Orašja koje je, prema njegovim riječima, "izuzeće dobilo čisto političkom odlukom". Prema njegovim riječima, nije bilo nekih ekonomskih kriterija, komunikacije s ministarstvom i slično, već je Orašje podnijelo zahtjev i relativno brzo dobilo i odobrenje za rad. 

"I prije podnošenja zahtjeva u javnosti se znalo da je Orašju politički obećano izuzeće. U javnosti se pojavila informacija da je i Neumu politički obećano izuzeće. Za sve ostale opštine i gradove su se uspostavili neki kriteriji, Ministarstvo trgovine zahtjeve ostalih opština i gradova čuva 'na lageru'. Niti ih prihvataju, niti odbijaju", ističe Čavalić.

On smatra da je mjera "16+2" ustvari način da se zaustavi, kako kaže, "trakavica oko izuzeća", ali da je pitanje "hoće li to vrijediti za Orašje". Čavalić kaže da je interesantno i to što sad postoji i raskol unutar članova sindikata zbog navedenog, u zavisnosti od toga odakle dolaze.

Korak unazad

Sindikat radnika trgovine BiH ocjenjuje da je zabrana rada nedjeljom donijela pozitivne efekte za radnike.

Neradna nedjelja dovela je do rasta prometa u maloprodaji, saopštili su ranije iz Federalnog ministarstva trgovine, pozivajući se na kvartalne podatke Porezne uprave FBiH. Ministarstvo tvrdi da je rast od 67,2 miliona KM dokaz uspješnosti ove mjere. Međutim, ovo mišljenje ne dijele i ekonomski stručnjaci. Oni upozoravaju da ovaj nominalni porast može biti i posljedica visoke inflacije koja kontinuirano pogađa tržište, a ne direktan rezultat same zabrane rada nedjeljom.

O pozitivnim efektima zabrane govori i analiza Sindikata radnika trgovine BiH (STBiH). Podaci pokazuju da su potrošačke navike evoluirale, te da se promet redistribuira na druge dane u sedmici. Kupci su se prilagodili novom režimu rada, a trgovci su povećali radne sate u ostalim danima sedmice kako bi kompenzirali neradnu nedjelju.

Iz ugla radnika, sve ovo predstavlja korak unazad, kažu u Sindikatu radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.  

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata, kaže za Bloomberg Adriju da pritisak za izmjenu člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim je regulisana zabrana rada nedjeljom, traje već pet mjeseci i da je za radnike postao neizdrživ.

"Mi smo inicijalno u svom prijedlogu imali upravo ovo rješenje kao odgovor na potrebe lokalnih zajednica tokom sezone, perioda posjeta bh. dijaspore i slično", podsjeća Beširović. 

Međutim, poslodavcima iz ovog sektora, kaže, to nije bila opcija jer je jedan od njihovih motiva da uopšte razgovaraju o ovoj mjeri bila potreba za jednim sistemskim rješenjem na nivou FBiH, a kako bi izbjegli komplikacije koje su imali u radu jer je značajan dio općina imao odluke o zabrani rada nedjeljom.

Radnici u trgovinama, prema njenim riječima, iza sebe imaju skoro 25 nedjelja slobodno i za njih više ne postoji adekvatna naknada koja bi mogla nadomjestiti rad nedjeljom. Beširović kaže da stanje na terenu "sve više vodi anarhiji jer inspekcijski organi više nisu u stanju kontrolisati one koji konstantno krše zakon, bahatost pojedinih vlasnika trgovačkih radnji koji čak i javno oglase da će određenu nedjelju kršiti zakon", kao i "pritisak lokalnih zajednica", koji, prema njenim riječima, očigledno politički i vrlo jasno govori da će doći do nekih izmjena".

"Naš zadatak je da u tom procesu zaštitimo interese radnika i za njih osiguramo ono što je najbolje rješenje. Smatram da naknada mora biti znatno uvećana, broj radnih nedjelja strogo ograničen, precizno definisan i kontrolisan, inspekcija mora imati mogućnost zatvaranja radnji koje kontinuirano krše zakon", kaže Beširović.

Ona smatra da je model "16+ 2" previše i da 12 nedjelja predstavlja neko rješenje koje bi bilo prihvatljivo za sve.

 

Bloomberg Adria

 

Sve češći zahtjevi lokalnih zajednica za izuzećem od zabrane dodatno, kaže Beširović, komplikuju situaciju. Dalje navodi da neke opštine, kao što je Neum, traže mogućnost izuzeća u turističkoj sezoni, dok se u nekim gradovima već primjenjuju izuzeća, što stvara konfuziju u primjeni zakona.

Beširović ocjenjuje da je izuzeće od neradne nedjelje za određene lokalne zajednice napravilo totalnu anarhiju kada je riječ o provođenju zakona.

"Naravno da uvođenje određenog broja radnih nedjelja podrazumijeva da postojeća izuzeća više nisu na snazi, uključujući i Orašje. To je jedina općina koja je dosad imala izuzeće. Svakodnevno smo u kontaktu s radnicima putem društvenih mreža, ali i direktno", kaže Beširović. Dodala je da su radnici ogorčeni nedostatkom razumijevanja, ali i preplašeni jer su prvi put u 30 godina dobili neko konkretno pravo i odgovor na svoje zahtjeve koje sada vrlo otvoreno žele da im oduzmu. Ona se nada da će ih ovo trenutno raspoloženje konačno pokrenuti u borbi za njihova prava i da nikada više neće dozvoliti da budu na marginama tržišta rada i radničkih prava.

Kao moguće kompromisno rješenje, Beširović predlaže jasno definisan okvir koji bi uključivao ograničen broj radnih nedjelja uz naknadu koja bi zaposlenima osigurala barem 50 posto veća primanja na mjesečnom nivou. Pored toga, predviđa strogo propisana pravila, jače ovlasti inspekcijskih organa za zatvaranje objekata, progresivne iznose kazni, bez bilo kakvih izuzeća, posebno u dane praznika.

"To više nije pitanje ekonomskih pokazatelja i radničkih prava nego pitanje državnosti. Ako su zaista profit i ekonomska potreba u određenom periodu godine takvi da zahtijevaju rad objekata, onda to moraju osjetiti i radnici u svojim novčanicima iako, kako sam već rekla, njima je ta nedjelja nenadoknadiva", ističe Beširović.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH ranije su za Bloomberg Adriju kazali da neradna nedjelja ima smisla samo ako se primjenuje bez izuzeća i u cijeloj Bosni i Hercegovini jer doprinosi uniformnosti tržišta i omogućava uravnotežen razvoj sektora. Ukazali su tada i na mogućnost razmatranja drugih modela, upravo onog koji se primjenjuje u Hrvatskoj.

Međutim, nisu željeli komentarisati najnovije izjave ministra Hasičevića, ističući da su s njim tražili sastanak kako bi dobili detaljnije informacije o ovoj temi. Nakon sastanka dat će više informacija, kažu iz Udruženja.

Da li se manipuliše statistikom?

Prema kvartalnim podacima Porezne uprave FBiH, u periodu od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji Federacije BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu kasnije, nakon implementacije odluke o neradnoj nedjelji, porastao na 3,81 milijardu KM, što znači nominalni rast od 67,2 miliona KM. I ovo su podaci na koje se Ministarstvo trgovine referiše u svojim izjavama, a Čavalić navodi da to rade manipulativno tako da se prati ukupan promet bez fokusa na trgovinu i bez uključivanja inflatornih uticaja.

"Ministarstvo trgovine navodi da je došlo do rasta ukupnog prometa. Ako se foksuiramo na trgovinu, uključimo inflaciju, izbacimo benzinske pumpe i druga izuzeća, te na kraju izbacimo Orašje, onda ovi podaci pričaju drugu priču - da je došlo do realnog pada prometa u maloprodaji - a što svakako potvrđuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. Zbog svega toga Vlada FBiH ide na mjeru '16+2'", zaključuje Čavalić.

Prema njegovim riječima, podaci Federalnog zavoda za statistiku govore o kontinuiranom padu prometa u maloprodaji FBiH za prvi kvartal ove godine. Kaže da pada i broj zaposlenih u trgovini.  

"Upravo sam dobio podatke od Porezne uprave FBiH, u kojima stoji da je 30. 11. prošle godine broj zaposlenih u trgovini bio 62.449, dok je na dan 31. 3. ove godine taj broj 60.513. Gotovo 2.000 radnika je ostalo bez posla zbog zabrane rada nedjeljom u FBiH", kaže Čavalić.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku ukazuju na to da je promet trgovaca na malo u martu 2025. godine opao za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, kako u realnim, tako i u nominalnim iznosima. Međutim, u poređenju s februarom 2025. godine, zabilježen je blagi realni rast ukupnog prometa trgovaca na malo, dok je promet od trgovine na malo zabilježio pad.