Zabrana rada nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine u Federaciji BiH izazvala je niz reakcija, ali najnovija analiza utjecaja koju je napravio Sindikat radnika trgovine BiH (STBIH) pokazuje da su njeni efekti uglavnom pozitivni. Dok su pojedini poslodavci u početku izražavali zabrinutost zbog mogućeg ekonomskog gubitka, prezentirani podaci pokazuju da potrošačke navike brzo evoluiraju i da se promet redistribuira na druge dane u sedmici. Kupci su se, kako navode, prilagodili novom režimu rada, pa sada kupovinu obavljaju drugim danima. Osim toga, trgovci su pronašli načine da nadoknade neradne nedjelje povećanjem radnih sati u ostalim danima sedmice.
Elma Demir, autorica Analize, prilikom prezentacije rezultata je kazala kako je zakon stupio na snagu 14. novembra 2024. godine i da dosadašnji pokazatelji ukazuju na to da su radnici zaposleni u sektoru trgovine zadovoljni.
U anketi je, kako je kazala autorica, učestvovalo 739 ispitanika iz 67 gradova i općina iz svih dijelova Federacije BiH, od toga njih 85,7 posto žena (od 634 od 739).
"Prije uvođenja neradne nedjelje navodi da je samo 16,6 posto radnika i radnica bilo slobodno nedjeljom, dok je taj procent nakon stupanja na snagu Zakona o unutrašnjoj trgovini 92 posto. Tome su doprinijele i aktivnosti inspekcija koje su posebno u početku kontinuirano vršile nadzor", kazala je Demir.
Dodala je i kako postoji manji broj poslodavaca koji koriste činjenicu da Zakon zabranjuje rad trgovačkih objekata nedjeljom te da u tim objektima radnici rade inventure ili slične poslove. Ipak, napominje kako je taj broj neznatan. Svega njih 4,8 posto, ali je riječ o specifičnim gradovima i općinama, ali i kompanijama.
Ekonomski utjecaj mjere
Prema najnovijim kvartalnim podacima Porezne uprave FBiH, odluka o uvođenju neradne nedjelje nije izazvala pad prometa u trgovinskom sektoru, već je, naprotiv, došlo do njegovog povećanja. U periodu od 17. 11. 2023. do 17. 2. 2024. godine, ukupni fiskalizirani promet u maloprodaji Federacije BiH iznosio je 3,74 milijarde KM, dok je godinu dana kasnije, nakon implementacije odluke o neradnoj nedjelji, porastao na 3,81 milijardu KM, što znači da je zabilježen nominalni rast od 67,2 miliona KM.
S obzirom na to da je zabrana rada nedjeljom i praznicima uvedena 14. 11. 2024. godine, u Sindikatu su analizirali posljednji kvartal 2024. godine (XXII 2024.) i uporedili ga s prethodnim kvartalima i istim periodom prethodne godine, gdje su rezultati pokazali da je indeks prometa porastao sa 102.6 na 105.0, što bi moglo značiti sezonski rast krajem godine (uobičajeno povećanje potrošnje uoči praznika). Prema ovome, kažu da nema jasnog naglog pada u maloprodaji koji bi bio direktno povezan sa zabranom rada. Poređenje s istim periodom prošle godine (X-XII 2023.) pokazuje da je indeks isti (105.0), što znači da nema značajne razlike u ukupnom prometu.
"Ako je zabrana imala neki utjecaj, vjerovatno je kompenzirana povećanjem prometa u drugim danima ili drugim prodajnim kanalima (npr. online trgovina)", navode u Analizi.
Demir je prezentirajući podatke kazala i da većina radnika ne prijavljuje kršenje zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije.
Pored istraživanja koje se oslanja na iskustva i stavove radnika, napravljena je i statistička analiza koja je imala za cilj da istraži je li došlo do pada prometa u trgovačkim objektima.
Demir kaže da su ovi rezultati pokazali kako je promet isti kao i u proteklom kvartalu, odnosno da je povećan u odnosu na isti kvartal prošle godine. Radnici također ne osjećaju pad prometa i nesigurnost za svoje radno mjesto. Njih 51,2 posto smatra da je promet ostao isti, a čak 30 posto njih kaže da svjedoči čak i uvećanom prometu od kada je Zakon stupio na snagu.
Plate iste
Pokazalo se i kako Zakon nije imao utjecaja na plate niti na sigurnost radnog mjesta. 3,2 posto radnika kazalo je da se promet u njihovom objektu smanjio, ali da misle je to posljedica bojkota koji su provodili građani.
Jedan od najupečatljivijih rezultata mjere je značajno poboljšanje radnih uslova. Radnici sada imaju više slobodnog vremena, što doprinosi njihovom fizičkom i mentalnom zdravlju. Mogućnost provođenja vikenda s porodicom i prijateljima dodatno jača društvenu povezanost i kvalitet života.
Komentirajući podatke koji pokazuju da je došlo do pada zaposlenosti, Demir je istakla kako je očigledno da to nije posljedica zabrane rada nedjeljom i praznicima jer je pad zaposlenosti zabilježen u gotovo svim sektorima, a posebno u onim u kojim radnici imaju minimalne plate, što je vrlo vjerovatno više vezano za povećanje minimalne plate, a ne zabrane rada nedjeljom i praznicima.
"Radnici su saglasni da je novi Zakon po njih povoljan, posebno s aspekta ravnoteže između posla i privatnog života. Čak 73 posto radnika je kazalo kako ima više vremena za porodicu i prijatelje, 41 posto da ima više mogućnosti za odmor, a 38 posto za više privatnih aktivnosti. Ono što je važno jeste da se radnici osjećaju sigurno, nisu zabrinuti za svoja radna mjesta i da su zadovoljni", istaknula je Demir.
Kada je riječ o primanjima, Zakon nije utjecao je plate. Radno vrijeme za većinu radnika je ostalo isto, što pokazuje da su se i poslodavci prilagodili ovoj mjeri.
Demir je navela i emocionalni učinak mjere zabrane rada trgovina nedjeljom i praznicima na zaposlene, ali i o utjecaju javnog mnijenja na radnike pa je njih čak 67,3 posto istaklo da se osjećaju napadnuto i pod pritiskom zbog negativnog narativa koji prati ovu temu.
Rezultati ankete pokazuju da velika većina ispitanika (92,51 posto, odnosno 605 radnika) nije primijetila uvođenje novih radnih praksi koje bi negativno utjecale na njihove radne odnose i opterećenost poslom nakon stupanja na snagu zabrane rada nedjeljom i praznicima.
Međutim, 7,49 posto ispitanika (49 radnika) navelo je da su poslodavci ipak uveli određene promjene koje su im otežale radne uslove. Iako je ovaj postotak relativno nizak, on ipak ukazuje na to da pojedini poslodavci koriste alternativne načine organizacije rada kako bi kompenzirali gubitke uzrokovane zabranom rada nedjeljom.
Među najčešćim promjenama ispitanici navode produženo radno vrijeme, nepredvidive smjene i onemogućavanje korištenja godišnjih odmora petkom i subotom, pravdajući to povećanim prometom. Također, uočena je praksa smanjenja broja radnika, što je dovelo do većeg obima posla po zaposlenom.
Bloomberg Adria
Pojedini poslodavci koriste međusmjene, fleksibilno radno vrijeme bez prethodne najave, a u tržnim centrima uvedeno je produženo radno vrijeme do 22:30. Također, neki ispitanici navode da državni praznici nisu plaćeni, zbog čega su prisiljeni raditi dodatne sate kako bi "namirili fond", dok su u nekim slučajevima smjene proširene na rane jutarnje ili kasne večernje sate.
Analiza je pokazala i kako postoji pozitivan utjecaj na produktivnost radne snage, njihovo zdravlje te da se osjećaju kao dio zajednice.
"Možemo zaključiti kako zabrana rada nedjeljom i praznicima u sektoru trgovine predstavlja korak ka jačanju dostojanstvenog rada u FBiH", kazala je autorica.
Analiza je dala i posebne preporuke zakonodavcima, inspekcijama i sindikatu, koje bi dodatno pomogle podizanju nivoa prava radnika, ali i skrenule pažnju kupcima da svoje kupovne i građanske navike baziraju između ostalog i na podacima o nivou radničkih prava u trgovačkim lancima i kompanijama.
Prema Analizi, većina građana podržava ovu mjeru, prepoznajući njen pozitivan društveni utjecaj. Ljudi smatraju da je važno omogućiti radnicima slobodan dan kako bi se posvetili privatnom životu i odmorili od poslovnih obaveza.
Zabrana rada nedjeljom u trgovini pokazala se kao balansirana mjera koja unapređuje kvalitet života zaposlenih, a istovremeno ne ugrožava ekonomski sistem. Uz kontinuirano praćenje i eventualne prilagodbe, može se osigurati da ova politika ostane održiva i korisna za sve strane.
Kreiranjem kvalitetnih radnih mjesta i unapređenjem radnih uslova, Bosna i Hercegovina može postati konkurentnija u globalnoj ekonomiji, čime bi zadržala domaću radnu snagu i osigurala stabilan razvoj privrede. To nije samo pitanje zaštite radničkih prava, već i ključni uslov za dugoročnu ekonomsku održivost, jer bez kvalificirane i zadovoljne radne snage ni domaće firme neće moći ostvariti rast, napredovati niti održavati osnovnu funkcionalnost poslovanja, navodi se u Analizi.
.webp){kind=icon}
