Iza nas je deseta neradna nedjelja za trgovine u Federaciji BiH. Kako stvari stoje, možda će biti i posljednja, jer će Udruženje poslodavaca FBiH, kako je to saopćio njihov predsjednik, tražiti ukidanje člana 18. putem kojeg se omogućuje izuzeće lokalnih zajednica od neradne nedjelje, koji je prema njegovim riječima, sve učinio besmislenim. Još jedan podatak koji je uzdrmao poslodavce i vladajuće strukture i zbog kojeg bi neradna nedjelja ponovo mogla biti radna, jeste da neradnom nedjeljom Federacija BiH gubi 200 miliona KM od PDV-a, koji odlaze u kasu Republike Srpske (RS).
Ono što se sada otvara kao druga mogućnost primjene novog rješenja spomenute odluke, jeste način uređenja po uzoru na Hrvatsku neradnu nedjelju, a to je da u toku godine trgovine mogu odabrati 16 neradnih nedjelja. A prema njihovom rješenju trgovci su se na Jadranu odlučili za nedjelje tokom ljeta, a na kontinentu u skladu sa školskom godinom i praznicima.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, gostujući na TV Hayat kazao je da je neradna nedjelja bila veliki pritisak od sindikata. Rekao je i to da su oni odluku dobro izanalizirali, ali da su njihove prvobitne procjene bile nešto drugačije od onih kojima danas svjedočimo.
Čitaj više
Kako da neradna nedjelja postane radna
Donesena je nova Uredba koja se odnosi na kriterije za primjenu odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji, između ostalog, nalaže neradnu nedjelju za većinu privrednih subjekata na području FBiH. Uredba kao takva tretira izuzeće lokalnih zajednica od neradne nedjelje.
27.12.2024
Kome u korist idu nova zakonska rješenja, jesu li svi jednaki ili su neki 'jednakiji'
Zakon o unutrašnjoj trgovini je naišao na brojne kritike.
22.11.2024
Neradna nedjelja nije u skladu sa zakonom, odmor radnika je drugačije definiran
Nije problem u Zakonu, već u nedosljednosti poštivanja i provođenja odredbi.
19.11.2024
Neradna nedjelja postala bitnija od zaštite radnika i njihovih prava, moguće i tužbe
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH naišao na brojne kritike.
18.11.2024
Neradna nedjelja koja to baš i nije - ko gubi, a ko dobiva
Primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počinje 14. novembra.
15.11.2024
Kreću neradne nedjelje, ali bura se još ne stišava
Primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počinje 14. novembra 2024.
08.11.2024
Kako je pojasnio, njihova analiza je pokazala da pad prometa neće biti značajan, osim u prvim mjesecima, dok se do sada stečene kupovne navike ne promijene.
Važno im je bilo, da se ova odluka provede na cijelom području FBiH, iz razloga što su još radnije pojedine općine u svojim sredinama nedjelju proglasile neradnom.
"Ovo što se sada dešava s ovim novim izuzecima iz odluke je sve obesmislilo. Naš cilj je bio da su sve ovo trebali pratiti i RS i Brčko distrikt, kao jedna lančana reakcija. Međutim, ovakav način rada i traženja izuzetaka sada nema nikakvog smisla, te ćemo mi kao Udruženje poslodavaca zvanično tražiti da se ukine član 18. i da ostane da se radi kako ko hoće", kazao je prilikom gostovanja Smailbegović.
Još uvijek bez konačnog stava
Za Bloomberg Adriju su iz Udruženja poslodavaca FBiH kazali da Upravni odbor UPFBiH još uvijek nije zauzeo konačan stav po pitanu povlačenja člana 18. iz Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH ("Neradna nedjelja"), no naglašavaju da je sektor trgovine nezadovoljan trenutnim stanjem, posebno nakon odobravanja prvih izuzetaka od ovog člana.
Prema njihovom mišljenju, neradna nedjelja bez mogućnosti izuzeća, kako je bilo predviđeno važećim zakonom, ima smisla samo ako se primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini, jer doprinosi uniformnosti tržišta i omogućava ravnotežan razvoj sektora.
"Uvođenje izuzeća na lokalnom nivou može stvoriti nelojalnu konkurenciju između općina i gradova, što nije u interesu cjelokupnog sektora", navode.
Također, iz Udruženja su nam kazali da je moguće razmatrati i druge modele implementacije neradne nedjelje, poput naprimjer onog u Hrvatskoj, što omogućava fleksibilnost, ali i zaštitu interesa radnika i poslodavaca.
"Ovaj pristup može biti razmatran u budućnosti, no za sada je načelan stav sektora da bi primjena jednog jedinstvenog pravila na cijelo područje BiH bila optimalna za sve strane", kazali su za Bloomberg Adriju.
Kažu da će Udruženje poslodavaca u FBiH nastaviti interne konsultacije i već krajem ove sedmice zauzeti stav po ovom pitanju, te o tome informirati nadležno Ministarstvo trgovine od kojeg se očekuje prva analiza efekata ovog zakonskog rješenja u praksi i prijedloga za unapređenje stanja.
Zakon o unutrašnjoj trgovini kojim se zabranio rad trgovina nedjeljom usvojen je najprije na Vladi Federacije BiH, pa potom i u oba doma Parlamenta FBiH, čime je kao takav mogao stupiti na snagu. Za eventualno potpuno ukidanje odluke bit će potrebna odluka Vlade.
Trnovo i Pale predali zahtjev za izuzeće
S obzirom na to da sve veći broj općina i gradova poseže za izuzećem, nema sumnje da će ova odluka biti povučena.
Podsjećamo, do sada je mogućnost izuzeća prvo dobilo Orašje, nakon čega je donesena nova uredba, kojom su i drugi gradovi poput Maglaja i Općine Stari Grad zatražili izuzeća, a uskoro bi to, kako su i najavili, mogao tražiti i cijeli Tuzlanski kanton.
U Tuzli je nedavno održan sastanak gradonačelnika, načelnika i pomoćnika načelnika s ministrom trgovine Tuzlanskog kantona, od kojeg je zatraženo da sve općine i gradovi zauzmu jedinstven stav i zatraže izuzeće od neradne nedjelje, a nova uredba o minimalnoj plati također je brojnim poslodavcima u malim općinama donijela probleme.
"Zbog neradne nedjelje brojne općine i gradovi u Tuzlanskom kantonu trpe ogromne gubitke, posebno oni gradovi koji graniče s RS, poput Gradačca, koji ujedno graniči i s Brčko distriktom. I u Gračanici privrednici trpe velike gubitke", navedeno je u zaključku.
Na pitanje kakvi su rezultati na terenu, iz Federalnog ministarstva trgovine su za Bloomberg Adriju kazali da su trenutno u fazi analiziranja, te da će podatke imati uskoro.
A kada je riječ o zvanično dostavljenim zahtjevima za izuzeće, kazali su da su do sada dobili zahtjev za izuzeće samo od lokalnih zajednica Trnovo i Pale. Na pitanje postoji li mogućnost transformiranja prvobitnog oblika odluke ili njenog potpunog povlačenja, jer postojeća, kako možemo i vidjeti, donosi komplikacije na terenu, nisu nam dali nikakav odgovor.
Neradna nedjelja u FBiH puni kasu u RS
Član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Zijad Krnjić, također gostujući na TV Hayat, kazao je da je nedjelja oduvijek kod nas bila kupovni dan, te da će trebati mnogo vremena da se ta navika promijeni, a tada bi gubici mogli biti mnogo veći.
Podsjetio je i da su ukidanje odluke o zabrani rada nedjeljom otvoreno zatražili i iz Uprave za indirektno oporezivanje, pozivajući se na alarmantne podatke, gdje FBiH zbog neradne nedjelje Republici Srpskoj (RS) na osnovu PDV-a godišnje poklanja 200 miliona KM.
"FBiH će gubiti, a RS dobijati 16.540.000 KM prihoda od indirektnih poreza mjesečno ili 198.500.000 KM, dakle, blizu 200 miliona KM godišnje zbog zabrane rada nedjeljom", upozorio je Krnjić.
Prema njegovo analizi, jedan radni dan u sedmici je 14 posto manje rada trgovačkih objekata u odnosu na konkurenciju u RS-u, što je ogroman udarac maloprodaji u FBiH. U ovom mjesecu provedbe te zabrane, velikom broju građana vidljivo je da su nedjeljom ogromne gužve u maloprodajnim objektima RS-a, što znači da se značajan dio maloprodaje građana FBiH obavi u RS-u. U smislu provedbe sistema prikupljanja i raspodjele PDV-a, to znači da se krajnja potrošnja djelomično iz FBiH premješta u RS.
Prema ovim podacima, Republika Srpska će zbog ove zabrane ostvarivati veću krajnju potrošnju i dobijati više od indirektnih poreza nego što je dobijala do sada.
Ne postoje opravdani razlozi za traženje izuzeća
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević razgovarao je i s predstavnicima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti o provedbi Zakona o unutrašnjoj trgovini i neradnoj nedjelji.
Iz Federalnog ministarstva trgovine je saopćeno da je predsjednica Sindikata Mersiha Beširović prenijela ministru zadovoljstvo radnica i radnika u trgovini što konačno mogu nedjelju i praznike provoditi sa svojim porodicama, ali i bojazan radnika iz lokalnih zajednica koje najavljuju da će tražiti izuzeće, jer bi im na taj način bila ukinuta neradna nedjelja.
Ministar Hasičević kazao je da je izvršena analiza prometa, prema podacima Porezne uprave FBiH u sektoru trgovine, pokazala da nije zabilježen pad prometa, već, naprotiv, da je u Federaciji BiH promet u decembru 2024. godine veći za 22 miliona KM u odnosu na decembar 2023. godine.
Također, ukupan godišnji promet u Federaciji BiH veći je za 244 miliona KM nego promet ostvaren u 2023. godini, a analizom pojedinih općina utvrđeno je da iskazani pad prometa nije u direktnoj vezi s neradnom nedjeljom, jer je pad prometa u pojedinim općima zabilježen tokom cijele godine.
"Analize ukazuje na to da ne postoje opravdani razlozi za traženje izuzeća pojedinih lokalnih zajednica", kazao je ministar Hasičević.
Beširović je kazala da Sindikat nije zabilježio otpuštanja radnika u sektoru trgovine od kada je uvedena neradna nedjelja, te je ocijenila kao špekulacije pojedinaca navode koji su se pojavili u medijima o tome da je više od hiljadu radnika u trgovini otpušteno od kada je uvedena neradna nedjelja, a sve kako bi se izazvao strah kod radnika, a pravo na neradnu nedjelju uskratilo.
U sektoru trgovine u Federaciji BiH je zaposleno više od 86.000 radnika, a inicijativa o uvođenju neradne nedjelje potekla je upravo od Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti.
Diskriminatorni član 18.
Podsjetimo, primjena Zakona o unutrašnjoj trgovini u FBiH počela je 14. novembra, a prva neradna nedjelja za radnike u trgovinama bila je 17. novembra.
Zakonom je, između ostalog, definirana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta.
Ono što je tu još otvoreno za izuzetke jeste da je u Zakon uvršten amandman Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koji omogućava općinama i gradovima da traže izuzeće od primjene članova Zakona koji se odnose na neradnu nedjelju.
Općinska vijeća će moći usvojiti prijedlog o izuzeću i uputiti ovaj prijedlog Federalnom ministarstvu trgovine. Federalno ministarstvo trgovine će prijedlog uputiti Vladi FBiH na odlučivanje. Ako Vlada FBiH procijeni da je zahtjev opravdan, općina/grad će dobiti zeleno svjetlo za rad trgovačkih objekata nedjeljom.
U razmatranju zahtjeva iz općina i gradova zajedno s Vladom FBiH učestvovat će i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, kao i poslodavci.
Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je ranije upozoravao na manjkavosti Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, kojim se regulira upravo spomenuta neradna nedjelja, rekao je da će jako brzo na vidjelo doći svi nedostaci, ali da će to osjetiti samo radnici. Kazao je i da se Član 18. (stav 1,2 i 3) Zakona o unutrašnjoj trgovini trebao zvati "diskriminacija".
"Diskriminiraju se trgovci u odnosu na sve druge radnike u FBiH. Zatim se diskriminiraju neki trgovci u odnosu na druge trgovce u FBiH. Onda se na kraju amandmanski diskriminiraju trgovci spram općine/grada gdje žive i to sve s federalnog nivoa. Da ne govorimo o diskriminaciji shodno entitetu gdje radnici rade/trgovci posluju. Problematični elementi? Ministarstvo trgovine nastoji regulirati rad. Ministarstvo rada i socijalne politike dalo je negativno mišljenje. Ekonomsko-socijalno vijeće, Savez općina i gradova i drugi relevantni stakeholderi nisu reagirali i tako dalje", kaže Čavalić.