Neradna nedjelja postala bitnija od zaštite radnika i njihovih prava, moguće i tužbe

Prva neradna nedjelja u FBiH je za one izuzete iz Zakona o unutrašnjoj trgovini ipak protekla radno. U nedjelju su prodajna mjesta u okviru benzinskih pumpi zabilježila ogromne gužve, pored njih, radile su i tržnice, pekare, ugostiteljski objekti, osim onih čiji su vlasnici imali drugačije odluke, zatim apoteke, cvjećare, frizerski saloni, kinodvorane, ali ne i supermarketi i trgovački centri. Velike gužve u trgovačkim centrima i njihovim supermarketima zabilježene su dan ranije, kada je veliki broj građana odlučio obaviti kupovinu. 

Podsjećamo, delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojili su Prijedlog Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime je neradna nedjelja u trgovinama postala obavezujuća. 

Zakon je naišao na brojne kritike koje su se, između ostalog, odnosile na to da nisu svi trgovci oslobođeni rada nedjeljom te da se krše osnovna radnička prava. Da je to očigledno, vidi se iz poteza pojedinih trgovački centara koji su neradnu nedjelju "kompenzirali" produženjem radnog vremena već prvog radnog dana. 

Moguće tužbe

Marin Bago, predstavnik Udruge za zaštitu potrošača "Futura" za Bloomberg Adriju je kazao da bi nakon ovakve "neradne" nedjelje neki poslodavci mogli pokrenuti tužbe. Mada se još uvijek ne može govoriti o tome kakav bi bio ishod takve tužbe, jasno je da se zbog puno izuzetaka u Zakonu otvara prostor za takvo nešto.  

Ono što se, prema njegovom mišljenju, trenutno može očekivati jeste da će Zakon doživjeti promjene, jer ovakav teško da može donijeti dobro.  

"Ova neradna nedjelja je donijela toliko bespotrebne buke i priče, kad će onaj koji želi raditi, nastaviti raditi pa makar i preko suda. Uslijed nedostatka radne snage, moguće je da će doći do prilagodbi i jednih i drugih, ali suština Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH nije bila neradna nedjelja, nego druge važnije stvari koje su sada nekako ostale po strani", kaže Bago. 

Ono što je još sporno je da se ovim Zakonom nisu zaštitili oni koji nedjeljom moraju raditi, ali ni oni koji hoće da rade. Bago kaže da je siguran da niko od njih ne radi prekovremeno. 

Zakon nije zabrana

Naglašava da neradna nedjelja nije sporna, ali Zakon ne smije biti zabrana – da se nekom zabranjuje da radi, još da se određuje kada će raditi, misleći na dane. Ne vidi razlog zašto bi se nekome branio rad ako se on odvija u okviru 40 radnih sati. 

"Ključna stvar o kojoj se nisu vodile polemike jeste ako poslodavac tjera djelatnika da radi više od 40 sati i da mu ne plati prekovremeno, što je najčešći slučaj kršenja radnih prava. Ovo niko ne spominje, prema mom mišljenju, suludo je da je nedjelja, radna ili ne, važnija od zaštite radnika i njihovih prava. Jasno je da u nekim pravnim subjektima dolazi do izrabljivanja radnika, malih plaća, to su važnije stvari kojima se treba voditi kako bi se zaštitili radnici, posebno žene", pojašnjava Bago. 

Bago kaže da ima mnogo važnijih pitanja od neradne nedjelje kojima se trebamo baviti ako želimo uspostaviti red na tržištu rada i zaštititi radnike. 

Plaza Mostar / Fena

 

Da će doći i da treba doći do izmjene Zakona primjer je i grad Mostar, koji živi od turista vikendom, Bago se pita kako će se neradna nedjelja odraziti na ovaj segment. Sve su ovo pitanja na koja se moraju dati jasni i konkretni odgovori. 

Rekao je da je teško dati neko predviđanje šta bi se u nastavku provedbe Zakona moglo događati s obzirom na sve što on kao ovakav nosi, jedno je sigurno, doći će do izmjene jer ovakav način rada nije održiv i moguć, a ono što je bitno ne ide u korist zaštite radnika. 

U Mostaru radno

Trebamo istaknuti da se jedan tržni centar, mostarska "Plaza", odlučio raditi na zakonom uvedenu neradnu nedjelju, pozivajući se na ranije donesenu odluku Gradskog vijeća Mostara kojom im se dozvoljava rad.  

Radnici mostarskog tržnog centra su jučer, ipak, stigli na posao, te su neki bili razočarani što su brojni građani posjetili trgovine, iako su znali da je nedjelja neradna. 

 

DAMIR BEĆIROVIĆ, ekonomista Neradna nedjelja u Federaciji BiH, isključivo je rezultat zahtjeva velikih trgovačkih lanaca, koji ovim prikrivaju, odnosno nadomještaju nedostatak radne snage. Ono što je apsolutno neupitno, jeste valjanost ovog zakona koji nije dorađen i kao takav jeste diskriminatoran. On zaobilazi prava radnika i to je neupitno. Veliki pritisak će biti na njima. Mađarska je uvela neradnu nedjelju, nakon godinu dana ju je ukinula, jer su se pokazale sve manjkavosti uvođenja.

  

 

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Albin Zuhrić oglasio se na društvenoj mreži X, navodeći sa su federalni ministar trgovine Amir Hasičević i Vlada FBiH napravili pravni haos s "neradnom nedjeljom" te da se radi o potpunom amaterizmu i da se o posljedicama razmišljalo površno.

"Ovdje čak i ne govorim o ekonomskom aspektu usvojenog zakona, to je kompleksna i posebna tema, već diletantizmu u pripremi zakonskih rješenja. Činjenica da već dobijamo kontradiktorne stavove iz Ministarstva, da ne mogu da ponude jasne odgovore na pitanja poslodavaca, da imamo zakonske rupe u rješenju koje su usvojili, kao i da su u implementaciju krenuli potpuno nespremni, jasno ukazuje na to da se radi o ljudima nedoraslim poslu koji obavljaju", naveo je Zuhrić. 

Dodao je da "oni nisu svjesni posljedica svog djelovanja, niti razloga zbog kojih se zakonska rješenja pripremaju godinama, pažljivo, sa simulacijama i uzevši u obzir stotine mišljenja različitih zainteresovanih strana". 

Inspekcijski nadzor

Kada je riječ o nadgledanju provedbe Zakona, Federalna inspekcija nekoliko dana je aktivno upozoravala sve poslovne subjekte koji se nalaze u okviru ovog zakona da će inspektori biti na terenu. 

Naveli su i kako inspekcijski nadzor nije ograničen isključivo na nedjelju, jer se uvidom u dokumentaciju subjekata nadzora eventualno kršenje odredbe o neradnoj nedjelji može utvrditi i naknadno. 

Ako trgovac na prodajnom objektu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena, zakon propisuje kazne od 2.000 KM do 15.000 KM za pravnu osobu, te od 500 KM do 1.500 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, kao i za trgovca fizičku osobu. 

Trgovina je jedna od važnijih privrednih grana ekonomije Federacije BiH koja ima 7.700 privrednih društava i ostvaruje godišnji prihod u iznosu od 32 milijarde KM, što predstavlja 46 posto ukupnih prihoda u Federaciji BiH. U oblasti trgovine zaposleno je više od 86.000 radnika, a trgovina ostvaruje izvoz veći od 977 miliona KM.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar